Savez komunističke omladine Jugoslavije

Savez komunističke omladine Jugoslavije (srp. Савез комунистичке омладине Југославије, slo. Zveza komunistične mladine Jugoslavije), skraćeno SKOJ (srp. СКОЈ, slo. ZKMJ), omladinska organizacija Saveza komunista Jugoslavije.^[1] Utemeljena je 10. listopada 1919. godine, na konferenciji održanoj u Zagrebu^[1] u nazočnosti oko 50 izaslanika komunističkih mladeških organizacija iz Kraljevine SHS.^{[nedostaje izvor]} Na konferenciji je izabran privremeni Središnji odbor sa sjedištem u Zagrebu. Raspuštena je 1948. godine.^[1]

Iako je zabranjena samo dvije godine od osnivanja, nastavila je djelovati u ilegali i bilo je uticajna organizacija među revolucionarnom omladinom u Kraljevini Jugoslaviji, a naknadno je postala važan organizator Narodnooslobodilačke borbe. Nakon Drugog svjetskog rata, SKOJ se ujedinjuje s Ujedinjenom socijalističkom antifašističkom omladinom Jugoslavije (USAOJ) i postaje šira organizacija jugoslavenske komunističke omladine – Narodne omladine Jugoslavije (NOJ), koja je kasnije postala Savez socijalističke omladine Jugoslavije (SSOJ).

Važniji događaji

U Beogradu je od 10. do 14. lipnja 1920. godine održan Prvi kongres SKOJ-a. Kongresu su nazočili mjesni predstavnici organizacija iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Vojvodine u ime 3000 članova organiziranih u 37 mjesnih organizacija (poslije Kongresa — srpnja mjeseca organizacija je narasla na oko 8000 članova).

Zbog velikog uspjeha KPJ na izborima za Ustavotvornu skupštinu 28. studenog 1920. godine, čemu je doprinijela i organizacija SKOJ-a, kraljevska vlada je naredbom od 29. prosinca 1920. godine, poznatom kao Obznana, zabranila rad svih komunističkih organizacija. Samo do 12. siječnja 1921. godine (tj. u toku 14 dana) bilo je zatvoreno oko 12.000 komunista i aktivista.

U Guštanju je od 24. do 26. lipnja 1923. godine održan Drugi kongres SKOJ-a. Zbog frakcionaške borbe u KPJ, Kongres je poklonio posebnu pažnju stanju u KPJ. Kongres u Guštanju usvojio je i više rezolucija: o radu na selu, o prosvjetnom radu SKOJ-a, o ekonomskoj borbi radničke omladine.

U Ravnama (blizu Guštanja) 30. lipnja 1926. godine održan je Treći kongres SKOJ-a. Kongres je postavio zadatke: da se SKOJ reorganizira na poduzetnom principu (s ćelijama po podružnicama) da stvara organizacije na selu i među intelektualnom omladinom, da se politički aktivira u borbi protiv vlasti buržoazije i reakcionarne politike vladajućeg režima, da se povede borba za ekonomska prava radničke omladine i radi na ideološkoj izgradnji kadrova i dr.

Kralj Aleksandar je 6. siječnja 1929. godine izvršio državni udar, ukinuo Ustav, raspustio Narodnu skupštinu i zaveo apsolutističku diktaturu. KPJ i SKOJ su ponovo preživljavali teške dane. Počelo je masovno hapšenje i ubijanje naprednih ljudi. U toku 1929. godine do 1931. godine kroz zatvore je prošlo više od 10.000 političkih radnika. U tom vremenu ubijeno je i sedam sekretara SKOJ-a: Paja Marganović, Mijo Oreški, Janko Mišić, Josip Debeljak, Josip Kolumbo, Pero Popović Aga i Zlatko Šnajder.

Bivši predsjednici

Vlado Matijašić
Neven Vranković
Kamilo Antolović
Igor Šišara
Nikica Gabrić
Goran Radman^[2]

Povezani članci

Izvori

↑ ^a ^b ^c Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ), Istarska enciklopedija, autor Davor Mandić, R., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, istra.lzmk.hr; pristupljeno 27. studenog 2020.
↑ Nove karijere bivših partijaca, Nacional. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. rujna 2012. Pristupljeno 20. rujna 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[lzmk-1] Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ), Istarska enciklopedija, autor Davor Mandić, R., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, istra.lzmk.hr; pristupljeno 27. studenog 2020.

[2] Nove karijere bivših partijaca, Nacional. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. rujna 2012. Pristupljeno 20. rujna 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[1]

[2]