Klek

Klek je poluotok koji zatvara Neumski zaljev. Nalazi se većim dijelom u BiH, a sam vrh Kleka je dio Hrvatske.

Dodaj infookvir "poluotok". (Primjeri uporabe predloška)

Klek	Ovaj je članak potrebno napisati enciklopedijskim stilom. (Rasprava)Enciklopedijski članci pišu se sažeto, nekićenim i neutralnim jezikom.

Ovo je glavno značenje pojma Klek. Za druga značenja pogledajte Klek (razdvojba).

Klek

Na Kleku se nalazi Mediteranetum, botanički rezervat mediteranske flore.

Granični spor

Klek	Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak pod nazivom: Granični spor u Malostonskom zaljevu. (Rasprava)

Granica u Neumskom zaljevu. Plava crta - Avnojevska granica. Crvena crta - granica po ugovoru o državnoj granici između Hrvatske i BiH (privremena granica do ratifikacije). Žuta crta - Veliki i Mali školj s pripadajućim morem. Crvene zastavice - otočići Veliki i Mali školj.

Klek, Kanal Malog Stona i Malo more na austro-ugarskom vojnom zemljovidu 1910. godine

Teritorijalnu pripadnost repa poluotoka Kleka Hrvatskoj osporava BiH. Rep Kleka i otočići Veli i Mali školj u Malostonskom zaljevu su odlukom Vlade Zlatka Mateše 1999. "darovani" susjednoj Bosni i Hercegovini. Predmetom spora je i hrid Lopata kod Neuma.

Privremeni režim granice na moru između Hrvatske i BiH, odnosno dviju općina u tim državama, obiju većinski naseljenih Hrvatima, određen je 1999. godine. Sporazum o privremenoj granici potpisali su Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Nikada nije ratificiran zbog prijepora. Razlog je što su Bosni i Hercegovini pripisani vrh poluotoka Kleka te Veliki i Mali školj u Malostonskom zaljevu temeljem jedne katastarske krivotvorine iz 1974. godine. Velikim propustom takva granica stajala je u prijedlogu pregovaračkog tima RH. Bošnjačka strana drži se tog neratificiranog dokumenta, koristeći se krivotvorinom kao osnovom za daljnje svojatanje hrvatskog pomorja i ometanje ikakva kopnenog spajanja teritorija RH kao Pelješkim mostom, a ohrabreni kompromitiranom arbitražom o Savudrijskoj vali. Suprotno njima, hrvatski i srpski političari u Bosni i Hercegovini daju Hrvatskoj puno pravo na gradnju Pelješkog mosta.

Cjelokupni poluotok je u privatnom vlasništvu hrvatskih neumskih obitelji Kristić, Bačić, Batinović, Lovrić, Džono, Putica, Krmek, Vukasović.

Izvori

Klek	Ovaj članak ili dio članka treba pokriti boljim izvorima (literatura, internetske stranice itd.).Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih izvora.

Vanjske poveznice

• Slobodna Dalmacija: Vrh Kleka i službeno će postati dio BiH!

Nedovršeni članak Klek koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.