Kijev Do
Kijev Do je naseljeno mjesto u općini Ravno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Kijev Do | |
---|---|
Entitet | Federacija BiH |
Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
Općina/Grad | Ravno |
Koordinate | 42°48′17″N 17°59′39″E / 42.8047167°N 17.9942763°E |
Stanovništvo | |
– naselje (2013.) | 66 |
Kijev Do na zemljovidu BiH |
Zemljopis
urediNalazi se tri kilometra od entitetske granice s Republikom Srpskom i tri kilometra od državne granice s Republikom Hrvatskom.
Povijest
urediU povijesnim vrelima selo se spominje 1467. godine kada je zavedena tužba protiv Vukosava Novakovića iz Kijeva Dola. Selo se također spominje u Poimeničnom popisu sandžaka Vilajeta Hercegovine 1475. – 1477. kao Kijevdol. I u 18. stoljeću, selo je bilo naseljeno isključivo katoličkim pučanstvom. Neke pravoslavne obitelji doselile su se u selo u 19. stoljeću.[2]
Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra Dominik Andrijašević. Tada je Donja Hercegovina bila pretežno katolička, s brojnim župama i crkvama. Prigodom posjeta Donjoj Hercegovini, zabilježio je župe u Popovu polju i među njima župu Kijevo, Beleniće i Grepce u kojoj su crkva i 33 katoličke obitelji.[3]
Selo su 1813. godine, tijekom Rusko-francuskoga rata, opustošile srpske i crnogorske postrojbe, a 1918. godine crnogorski komiti. Kijevski Hrvati stradali su i u Drugome svjetskom ratu kad su četnici ubijali čak i Srpkinje udane za Hrvate.[4]
U ratu u BiH, JNA je etnički čistila hrvatska sela u Dubrovačkom zaleđu. Dana 13. studenoga 1991. pripadnici JNA počinili su zločin prilikom kojeg su ubili osmoricu hrvatskih civila.[5]
Selo ima zajedničko groblje s crkvom sa susjednim selom Belenići; postoji mogućnost da se nekoć na području Kijeva Dola nalazila i crkva sv. Martina.[4]
Stanovništvo
uredi1991.
urediNacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[6]:
ukupno: 38
- Hrvati - 23
- Srbi - 15
2013.
urediNacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 66
- Hrvati - 54
- Srbi - 12
Izvori
uredi- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 15. svibnja 2019.
- ↑ Vidović 2011, str. 219.
- ↑ Digitalni arhiv Infobiro.ba Krunoslav Draganović: Donja Hercegovina prije 300 godina , Kalendar Napredak 1. siječnja 1935. (pristupljeno 8. svibnja 2017.)
- ↑ a b Vidović 2011, str. 220.
- ↑ Vidović 2011, str. 207.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
Literatura
urediČlanci
uredi- Vidović, Domagoj. 2011. Toponimija Sela Zavala, Golubinac, Belenići i Kijev Do u Popovu. Folia onomastica Croatica. Zavod za lingvistička istraživanja HAZU. Zagreb. (20): 207–248