Ilija prorok
»Sveti Ilija«, »druga značenja« i »Ilija« preusmjeravaju ovamo. Za druga značenja pogledajte Sveti Ilija (razdvojba).
Ilija prorok (hebrjeski: אֱלִיָּהוּ, ’ēlijāhu: „Jahve je moj Bog“; grčki: Ἠλείας, Ēleías; latinski: Elias) (oko 875. pr. Kr. – 853. pr. Kr.)[2] starozavjetni je prorok rodom iz Tišbe, pa se naziva i Tišbijcem.
| Sveti Ilija | |
|---|---|
 Kip sv. Ilije na brdu Karmelu
| |
| Rođen | oko 875. pr. Kr. |
| Preminuo | 853. pr. Kr. |
| Slavi se u | judaizmu, kršćanstvu, islamu, bahaizmu i kod Druza[1], |
| Spomendan | 20. srpnja (Rimokatolička Crkva) 2. kolovoza (Pravoslavna Crkva) |
| Zaštitnik gradova, krajeva i država | Bosne i Hercegovine |
 Portal o kršćanstvu
| |
Kao starozavjetni prorok Ilija ima vrlo važno mjesto u židovskoj, kršćanskoj i islamskoj predaji, o čemu svjedoče brojni spisi o njemu. Živio je i djelovao u Sjevernom kraljevstvu ili Kraljevstvu Izrael u 9. stoljeću prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ahaza. Prema 2 Kr 2,1 Ilija je u ognjenim kolima, koja su vukli ognjeni konji, u vihoru uzišao na nebo.[3]
Štovanje Svetog Ilije dosta je rašireno u karmelićanskom redu te u slavenskim zemljama gdje ga se još naziva i Svetim Ilijom Gromovnikom. U slavenskim pučkim vjerovanjima Sveti Ilija zapovijeda gromovima i kiši[4] (u Drugom svjetskom ratu prema Iliji dobio je ratno ime Ivan Hariš-Gromovnik). Prema starohrvatskim legendama sveti Ilija Gromovnik vozi kola po oblacima, zbog čega dolazi do munja i grmljavine. Štovanje Svetog Ilije, Svetog Vida i Svetog Mihovila, u razdoblju dvovjerja, zamijenili su štovanje Peruna.[5]
Židovska apokaliptika držala je da Ilija nije umro nego da će umrijeti, skupa s Henokom, na koncu vremena, boreći se protiv Antikrista.
Hrvati u Bosni i Hercegovini slave ga kao zaštitnika Bosne i Hercegovine.[4][6] Korijeni tog sežu iz vremena kad je biskup fra Pavao Dragićević tražio od Svete Stolice da se Sveti Ilija slavi kao zaštitnik bosanskog kraljevstva.[6] Sveta Stolica udovoljila je njegovom zahtjevu dokumentom od 26. kolovoza 1752. godine.[6] Prema mišljenju biskupa mons. dr. Mile Bogovića, razlog papinskog odobrenja je taj što Svetog Iliju štuju i pravoslavci i muslimani.[6]
Izvori
uredi- ↑ Swayd, Samy. 2015. Historical Dictionary of the Druzes. Rowman & Littlefield. str. 77. ISBN 1442246170
- ↑ Ilija, sv., Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 11. srpnja 2020.
- ↑
»I dok su tako išli i razgovarali, gle: ognjena kola i ognjeni konji stadoše među njih i Ilija u vihoru uziđe na nebo.« - ↑ a b Sv. Ilija prorok – zaštitnik Bosne i Hercegovine Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. rujna 2015. (Wayback Machine), bitno.net/sveci.net, 20. srpnja 2014.
- ↑ Perun, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 11. srpnja 2020.
- ↑ a b c d Iko Skoko: Sveti Ilija – zaštitnik Bosne i Hercegovine, Večernji list, 21. srpnja 2012., preuzeto 27. listopada 2013.
