Gruzijci
Gruzijci ili Gruzini,[3][4] ili kako sebe nazivaju Kartveli (gruzijski: ქართველები, romanizirano: kartvelebi) etnička su skupina prisutna u Zakavkazju. Gruzijci su jedini konstitutivni narod i najbrojnija etnička skupina u Gruziji.
Gruzijci, Gruzini ქართველები |
---|
Poznati Gruzijci |
Ukupno pripadnika |
oko 4 milijuna |
Značajna područja naseljavanja |
Jezik |
gruzijski i drugi kartvelski jezici |
Vjera |
pretežito pravoslavci (Gruzijska pravoslavna Crkva),[1] manjim dijelom katolici i muslimani[2] |
Gruzijski jezik pripada među kartvelske jezike. Po vjeri Gruzijci su većinom pravoslavci (kršćanstvo je u Gruziji uspostavljeno u prvoj polovici 4. stoljeća), neki su muslimani (među njima Adžari i Lazi). Gruzijski jezik ima posebno pismo i bogatu literaturu još od 5. stoljeća, i tiskarstvo od 1709.[5]
Geografske podskupine
urediIme | Ime u gruzijskom | Geografska regija | Dijalekt/jezik |
---|---|---|---|
Adžarci | აჭარელი ač'areli | Adžarija | Adžarski dijalekt |
Mtiulci | მთიულები Mtiuli | Mtiuleti | Mtiuletski dijalekt[6] |
Džavahi | ჯავახი džavahi | Džavahetija | Džavaški dijalekt |
Gurijci | გურული guruli | Gurija | Gurijski dijalekt |
Imeretinci | იმერელი imereli | Imeretija | Imeretinski dijalekt |
Kahetinci | კახელი kaheli | Kahetija | Kahetinski dijalekt |
Kartlijci | ქართლელი kartleli | Kartli | Kartlijski dijalekt |
Hevsurci | ხევსური hevsuri | Hevsureti | Hevsurski dijalekt |
Lečhumci | ლეჩხუმელი lečhumeli | Lečhumi | Lečhumski dijalekt |
Mingreli/Megreli | მეგრელი megreli | Mingrelija/Megrelija | Mingrelski/megrelski jezik |
Meshetinci | მესხი meshi | Meshetija | Meshetinski dijalekt |
Mohevci | მოხევე moheve | Hevi | Mohevski dijalekt |
Pšavi | ფშაველი pšaveli | Pšavija | Pšavski dijalekt |
Račinci | რაჭველი rahveli | Rača | Račinski dijalekt |
Svani | სვანი svani | Svanetija | Svanski jezik |
Tušinci | თუში tuši | Tušetija | Tušinski dijalekt |
Podskupine izvan suvremen Gruzije
urediIme | Ime u gruzijskom | Geografska regija | Dijalekt/jezik |
---|---|---|---|
Čveneburi | ჩვენებური čveneburi | Crno More (Turska) | Gruzijski jezik |
Ferejdanci | ფერეიდანლები pereidanlebi | Ferejdan, Isfahanska pokrajina (Iran) | Ferejdanski dijalekt[7] |
Imerhevci | შავშები, იმერხევლები šavšebi, imerhevlebi | Šavšeti (Turska) | Imherevski dijalekt[8] |
Ingilojci | ინგილოები ingiloebi | Heretija, Saingilo, Zakataljski rajon, (Azerbajdžan) | Ingilojski dijalekt |
Klardžani | კლარჯები klardžebi | Klardžeti (Turska) | Imherevski dijalekt |
Lazi | ლაზები lazebi | Lazistan (Turska) | Laski jezik |
Izumrle podskupine
urediIme | Ime u gruzijskom | Geografska regija | Dijalekt/jezik |
---|---|---|---|
Dvalji | დვალები dvalebi | Sjeverna Osetija-Alanija (Rusija) | Dvaljski dijalekt |
Izvori
uredi- ↑ საქართველოს მოსახლეობის საყოველთაო აღწერის საბოლოო შედეგები (PDF). National Statistics Office of Georgia. 28. travnja 2016. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 10. listopada 2017. Pristupljeno 29. travnja 2016.
- ↑ Rezvani, Babak. Winter 2009. The Fereydani Georgian Representation. Anthropology of the Middle East. 4 (2): 52–74. doi:10.3167/ame.2009.040205. ISSN 1746-0719 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|date=
(pomoć) - ↑ Gruzijci, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 28. svibnja 2022.
- ↑ Grùzīn, Hrvatski jezični portal, pristupljeno 28. svibnja 2022.
- ↑ Грузины - Россия, Russia, pristupljeno 29. svibnja 2022.
- ↑ Мтиулы, pristupljeno 29. svibnja 2022.
- ↑ A Georgian Language Island in Iran: Fereydani Georgian, pristupljeno 29. svibnja 2022.<
- ↑ Kartvelian Languages Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. svibnja 2021. (Wayback Machine), pristupljeno 29. svibnja 2022.