Bjelovarsko-križevačka biskupija
Bjelovarsko-križevačka biskupija je hrvatska biskupija sa sjedištem u gradu Bjelovaru koju je utemeljio papa Benedikt XVI., 5. prosinca 2009.[1][2] Prvim biskupom Bjelovarsko-križevačke biskupije imenovan je mons. dr. Vjekoslav Huzjak, dotadašnji generalni tajnik HBK.[3] Biskupija je zaživjela 20. ožujka 2010. izvršenjem bule o osnivanju te ređenjem i preuzimanjem službe prvog biskupa.[4] Katedrala je dosadašnja župna crkva sv. Terezije Avilske u Bjelovaru, a konkatedrala je dosadašnja crkva sv. Križa u Križevcima. Zaštitnik biskupije je sv. Marko Križevčanin. Biskupijsko svetište Majke Božje nalazi se u Novoj Rači.
| Bjelovarsko-križevačka biskupija Dioecesis Bellovariensis-Crisiensis | |
|---|---|
 Grb biskupije
| |
| Područje | |
| Država | Hrvatska |
| Metropolija | Zagrebačka |
| Statistika | |
| Površina | 3.740 km2 |
| Katolici | oko 185.000 |
| Župe | 58 |
| Podatci | |
| Obred | Latinski |
| Osnovana | 5. prosinca 2009. |
| Uzdignuće | 20. ožujka 2010. |
| Katedrala | Katedrala Sv. Terezije Avilske, Bjelovar |
| Konkatedrala | Konkatedrala sv. Križa, Križevci |
| Vodstvo | |
| Papa | Franjo |
| Biskup | Vjekoslav Huzjak |
| Ostalo | |
| Službene stranice | Službena stranica |
| Stanje od | 12. srpnja 2015. |
Najposjećenija godišnja vjerska slavlja su: proslava blagdana Velike Gospe u Novoj Rači 15. kolovoza, proslava svetkovine sv. Marka Križevčanina u Križevcima 7. rujna, proslava svetkovine sv. Antuna Padovanskog u Bjelovaru 13. lipnja i Marinje u Grubišnom Polju, proslava blagdana Presvetoga Imena Marijina 12. rujna.
Susret hrvatske katoličke mladeži u Bjelovaru okupio je 7000 sudionika 17. rujna 2022. Svečano euharistijsko slavlje na stadionu NK Bjelovar, u zajedništvu sa svim hrvatskim biskupima i apostolskim nuncijem u Hrvatskoj predvodio je bjelovarsko-križevački biskup, msgr. Vjekoslav Huzjak. Održan je po jakoj kiši, koja je padala dva dana bez prestanka.
Zemljopisni smještaj
urediTeritorij Bjelovarsko-križevačke biskupije obuhvaća područje Bjelovarsko-bilogorske županije, bez okolice Daruvara, koja pripada u Požešku biskupiju, te križevački, vrbovečki i zelinski kraj.
Uprava
urediU crkvenopravnom pogledu Bjelovarsko-križevačka biskupija je sufragan (podložna biskupija) Zagrebačke nadbiskupije u okviru Zagrebačke metropolije.
Bjelovarsko-križevačka biskupija sastoji se od dva arhiđakonata: Bjelovarsko-kalnički i Čazmanski arhiđakonat.
Po teritorijalno-pastoralnom ustrojstvu Bjelovarsko-križevačka biskupija sastoji se od 7 dekanata s 56 župa:
Popis Bjelovarsko-križevačkih biskupa
urediPoznate crkvene osobe
uredi
Poznate crkvene osobe rođene ili djelovale na području Bjelovarsko-križevačke biskupije:
- Sveti Marko Križevčanin - svetac, svećenik, košički mučenik, profesor teologije, kanonik i misionar, rođen u Križevcima.
- Blažena Marija Bernadeta Banja - blaženica, redovnica, jedna od blaženih Drinskih mučenica rođena u Velikom Grđevcu.
- Službenica Božja Geralda Jakob - redovnica sestra milosrdnica, žrtva jugoslavenskog komunističkog režima, rodom iz Donjare kod Križevaca.
- Stjepan Kranjčić - križevački župnik, umro na glasu svetosti, suradnik nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca, žrtva komunističkoga sustava, doktor kanonskoga prava, pisac, izniman pastoralni i karitativni djelatnik.
- Pavao Kolarić - isusovac, umro na glasu svetosti, rođen u Velikom Trojstvu.
- Ratko Perić - mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, rođen u Tuku kraj Bjelovara.
- Blaž Švinderman - pomoćni biskup zagrebački od 1904. do 1915., kanonik, ceremonijar, papinski komornik, prebendar i protokolist, rođen u Bjelovaru.
- Mijo Škvorc - pomoćni biskup zagrebački od 1970. do 1989. godine, teolog, filozof, pjesnik, rodom iz Ruševca kraj Križevaca.
- Rudolf Vimer - kanonik, rektor Zagrebačkog sveučilišta, dekan Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU), najučeniji svećenik Zagrebačke nadbiskupije početkom XX. stoljeća, pisac, poliglot i dobrotvor, rođen u Bjelovaru.
- Stjepan Kožul - kanonik, doktor teologije, obnašao je mnoge visoke funkcije u Zagrebačkoj nadbiskupiji, među kojima se posebno ističu službe bilježnika i tajnika Nadbiskupskoga duhovnog stola tijekom 26 godina, bilježnika Međubiskupijskoga prizivnog suda u Zagrebu, ravnatelja Dijecezanskoga muzeja, te predstojnika Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije. Autor je mnogih znanstvenih knjiga, članaka i prikaza o temama iz crkvene povijesti i umjetnosti. Rođen je u Nevincu kraj Bjelovara.[5]
- Željko Tanjić - doktor teologije, prvi rektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, direktor Kršćanske sadašnjosti od 2009. do 2011., urednik časopisa, rođen u Bjelovaru, rodom iz Rovišća.
- Marijan Radanović - monsinjor, graditelj Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu i dugogodišnji župnik župe BDM Snježne u Karlovcu na Dubovcu, rođen u Severinu kraj Bjelovara.
- Josip Kopjar - dekan bjelovarskog dekanata od 1989. do 2004. godine.
- Stanko Banić - franjevac, humanitarac i pjesnik.
- Siniša Srebrenović - franjevac, čuvar Isusova groba u Bazilici Svetoga groba u Jeruzalemu, rođen u Bjelovaru.
Također pogledajte
urediGalerija
uredi-
-
-
Euharistijsko slavlje u Bjelovaru prilikom ređenja biskupa i uspostave Biskupije -
Izvori
uredi- ↑ Bula "De maiore spirituali bono" kojom se u Hrvatskoj osniva nova, Bjelovarsko-križevačka biskupija. Glas Koncila. Pristupljeno 7. travnja 2010.
- ↑ Diocese of Bjelovar-Križevci (engleski). Catholic-Hierarchy. Pristupljeno 7. travnja 2010.
- ↑ Utemeljene Sisačka i Bjelovarsko-križevačka biskupija. Glas Koncila. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 7. travnja 2010.
- ↑ Uspostavljena Bjelovarsko-križevačka biskupija i zaređen biskup Huzjak. Glas Koncila. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. ožujka 2016. Pristupljeno 7. travnja 2010.
- ↑ http://www.zg-nadbiskupija.hr/sinoda/povjerenstvo-za-trece-tematsko-podrucje-sinode/mons-dr-stjepan-kozul preuzeto 10. studenog 2017.
Vanjske poveznice
uredi