Wikipedija

Šri Lanka

država u južnoj Aziji

Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je otočna država u južnoj Aziji. Zauzima otok Šri Lanku (u prošlosti zvan i Cejlon) te nekoliko manjih otočića u Indijskom oceanu, jugoistočno od Indijskog poluotoka.

Demokratska Socijalistička
Republika Šri Lanka
ශ්‍රී ලංකා ප්‍රජාතාන්ත්‍රික සමාජවාදී ජනරජය

(Šrī Lamkā Prajātāntrika
Samājavādī Janarajaya)
இலங்கை சனநாயக
சோஷலிசக் குடியரசு
(Ilankai Jananāyaka
Čōšaličak Kutiyaraču)

Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Sri Lanka Matha

Položaj Šri Lanke
Glavni grad Colombo i Sri Jayawardenepura Kotte1
Službeni jezik sinhalski i tamilski
Državni vrh
 - Predsjednik Anura Kumara Dissanayake
 - Predsjednik Vlade Dinesh Gunawardena
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 4. veljače 1948.
Površina 119. po veličini
 - ukupno 65 610 km2
 - % vode 1,3 %
Stanovništvo 51. po veličini
 - ukupno (2002) 19 607 519
 - gustoća 298/km2
Valuta šrilanska rupija (100 centa)
Pozivni broj +94
Vremenska zona UTC +6
Internetski nastavak .lk
(1) Colombo je sjedište izvršne vlasti, a Sri Jayewardenepura (Kotte) zakonodavne.

Zemljopis

uredi
 
Topografska karta Šri Lanke

Većinu zemlje zauzimaju nizine i brežuljkasta područja. Planine se nalaze samo u unutrašnjosti otoka, s najvišim vrhom Pidurutalagalom (2524 m). Klima je monsunska. Rijeke Mahawelli, Bala i Gelani obiluju vodom samo u kišno doba godine. Tropska je vegetacija veoma bujna, a pješčane obale obrasle su mangrovama. Godišnja količina oborina u jugoistočnim krajevima je oko 5 000 mm, a u sjevernima 1 000 mm. Prosječna godišnja temperatura na 1000 m visine je 24,5, a u primorskoj ravnici 27,3 Celzijevih stupnjeva.

Flora i fauna su slične indijskoj, međutim 23 % biljaka i 16 % sisavaca su endemi. Slonova je do 19. stoljeća bilo oko 20 000, a danas ih ima tek oko 3500. Od divljih mačaka najveći su leopardi, a tigrovi su iščezli. Na otoku je potvrđeno 26 endemskih vrsta ptica, no većina je ugrožena naglim pustošenjem šuma i presušivanjem riječnih tokova. Poznati endemi su crvenoglava i plavoglava malkoha. Preko 190 vrsta selica zaustavlja se na Šri Lanki tijekom svog putovanja. Od gmazova se nalazi više od 90 vrsta zmija, od čega pet otrovnica među kojima je najpoznatija kobra. Tu je i veliki broj raznih guštera, paukova iz roda crne udovice, stonoga iznimne veličine i brzine kretanja, krokodila i kornjača. Na otoku postoji preko 250 vrsta žaba, te s preko 3,7 vrsta po četvornom kilometru ili 7 % ukupnog broja vrsta uopće je ovim vodozemcima najbrojnije stanište.

Na otoku raste više od 15 vrsta riže, a od voća najraširenije su vrste ananas, marakuja, mogranj, papaja, avokado, mango, nekoliko vrsta guave, više od deset vrsta banana te mnoge egzotične endemske vrste. Na sjeverozapadu raste većina od 10 000 000 stabala kokosa. U prehrani stanovništva najkorištenije ribe i morski plodovi su sleđevi, palamide, morski psi, cipoli, specifične vrste, rakovi, sipe, jastozi i tigrasti škampi. Najpoznatije jelo šrilankanske kuhinje je kotu.

Povijest

uredi

Otok Cejlon stari zemljopisci su poznavali pod nazivom Taprobane[1](od sanskrtskog Tamrapani[1] ) te Salike ili Serinda (iz sanskrtskog Sinhaladnipa tj. "otok lavova"[1]) Pretpostavlja se da su se danas većinski Sinhalezi doselili na Šri Lanku pri kraju 6. stoljeća pr. Kr. Nakon što je u 3. stoljeću pr. Kr. iz Indije uvezen Budizam nastale su značajne civilizacije sa središtima u Anuradhapuri (oko 200. pr. Kr. – oko 1000 p. Kr.) i Polonnaruwi (oko 1070. – 1200.).

Na otok su se s indijskog kopna doselili i Tamili koji su se nastanili uglavnom na sjeveru i duž obala. Broj doseljenika i vrijeme migracije još su uvijek predmet rasprave. Singalezi i Tamili povremeno su se sukobljavali oko prevlasti na otoku.

U srednjem vijeku su ga opisali Marko Polo i Ibn Battuta.[1]

Prvi europski kolonizatori, Portugalci došli su 1505. i osnovali grad Colombo[1] Kasnije u došli i Nizozemci u 17. stoljeću ograničili su se na zauzimanje obalnih područja, a unutrašnjost je ostala uglavnom neovisna s glavnim gradom u Kandyju. Sukob Portugalaca i Nizozemaca je završio 1658. u korist Nizozemaca.[1] Širenje britanskog carstva i moći u Indiji dovelo je do prvih sukoba Britanaca i Nizozemaca, no Nizozemci su se uspjeli održati do kraja 18. stoljeća.[1] Kad je Nizozemska osvojena od Francuske i i pretvorena u Batavijsku Republiku (1795.) Britanci su krenuli u opći napad na nizozemske kolonije koje su uspjeli osvojiti 1796. čime je otok postao je dio Britanskog Imperija .[1] Mirom u Amiensu takvo de facto stanje je potvrđeno.[1]

Nakon neovisnosti dominantnu ulogu u politici zemlje imala je sinhaleška većina, koja je ukinula engleski jezik kao službeni, te proglasila sinhaleški jedinim službenim jezikom, iako njime ne govori trećina stanovništva otoka, što je dovelo do nezadovoljstva Tamila i njihove otvorene pobune 1983. pod vodstvom gerilske skupine Tamilskih tigrova.

Dana 19. svibnja 2009. godine, predsjednik Šri Lanke službeno potvrdio kraj pobune i pobjedu vojske Šri Lanke.[2][3]

Šri Lanka je jedna od zemalja najteže pogođenih tsunamijem u prosincu 2004. Poginulo je više od 30 000 ljudi.

Stanovništvo

uredi

Dvije najveće zajednice su Sinhalezi, uglavnom Budisti (75 %) i Tamili čija je religija tradicionalno Hinduizam (18 %). Na otoku živi i značajna sunitska muslimanska zajednica (7 %) čiji pripadnici govore tamilskim jezikom.

Etnička struktura

uredi
Sinhalezi [%] Domaći tamili [%] Indijski Tamili [%] Šrilankanski Mauri [%] Burgheri [%]
         
Glavne etničke skupine u Šri Lanki. Prikazani postoci su iz 2001. tj 1981. (kurziv). popis.[4]

Stanovništvo u razdoblju 1881. do 2001.

Godina Sinhalezi Domaći Tamili1 Indijski Tamili1 Mauri Ostali Ukupno
No. % No. % No. % No. % No. % No. %
1881. popis 1,846,600 66.91% 687,200 24.90% 184,500 6.69% 41,400 1.50% 2,759,700 100.00%
1891. popis 2,041,200 67.86% 723,900 24.07% 197,200 6.56% 45,500 1.51% 3,007,800 100.00%
1901. popis 2,330,800 65.36% 951,700 26.69% 228,000 6.39% 55,500 1.56% 3,566,000 100.00%
1911. popis 2,715,500 66.13% 528,000 12.86% 531,000 12.93% 233,900 5.70% 98,000 2.39% 4,106,400 100.00%
1921. popis 3,016,200 67.05% 517,300 11.50% 602,700 13.40% 251,900 5.60% 110,600 2.46% 4,498,600 100.00%
1931. procjena 3,473,000 65.45% 598,900 11.29% 818,500 15.43% 289,600 5.46% 126,000 2.37% 5,306,000 100.00%
1946. popis 4,620,500 69.41% 733,700 11.02% 780,600 11.73% 373,600 5.61% 148,900 2.24% 6,657,300 100.00%
1953. popis 5,616,700 69.36% 884,700 10.93% 974,100 12.03% 464,000 5.73% 158,400 1.96% 8,097,900 100.00%
1963. popis 7,512,900 71.00% 1,164,700 11.01% 1,123,000 10.61% 626,800 5.92% 154,600 1.46% 10,582,000 100.00%
1971. popis 9,131,300 71.96% 1,424,000 11.22% 1,174,900 9.26% 828,300 6.53% 131,400 1.04% 12,689,900 100.00%
1981. popis 10,979,400 73.95% 1,886,900 12.71% 818,700 5.51% 1,046,900 7.05% 114,900 0.77% 14,846,800 100.00%
1989. procjena 12,437,000 73.92% 2,124,000 12.62% 873,000 5.19% 1,249,000 7.42% 142,000 0.84% 16,825,000 100.00%
2001. popis2
Izvori:[5][6]

1 Indijski Tamili su bili označeni kao posebna etnička skupina od 1911. nadalje.

Vjerska struktura

uredi
Budizam [70%] Hinduizam [15%] Islam [7.5%] kršćanstvo[7.5%]
       
Vjerska raspodjela. Udjeli navedeni su iz 1981. osim onih navedenih u kurzivu koji su iz. .[4]

Stanovništvo u razdoblju od 1881. do 2001. prema religijskoj pripadnosti

Godina budisti hindusi Muslimani kršćani ostali Ukupno
No. % No. % No. % No. % No. % No. %
1881. popis 1,698,100 61.53% 593,600 21.51% 197,800 7.17% 268,000 9.71% 2,300 0.08% 2,759,800 100.00%
1891. popis 1,877,000 62.40% 615,900 20.48% 212,000 7.05% 302,100 10.04% 800 0.03% 3,007,800 100.00%
1901. popis 2,141,400 60.06% 826,800 23.19% 246,100 6.90% 349,200 9.79% 2,500 0.07% 3,566,000 100.00%
1911. popis 2,474,200 60.25% 938,300 22.85% 283,600 6.91% 409,200 9.96% 1,100 0.03% 4,106,400 100.00%
1921. popis 2,769,800 61.57% 982,100 21.83% 302,500 6.72% 443,400 9.86% 800 0.02% 4,498,600 100.00%
1931. procjena 3,266,600 61.55% 1,166,900 21.99% 354,200 6.67% 518,100 9.76% 1,100 0.02% 5,306,900 100.00%
1946. popis 4,294,900 64.51% 1,320,400 19.83% 436,600 6.56% 603,200 9.06% 2,200 0.03% 6,657,300 100.00%
1953. popis 5,209,400 64.33% 1,610,500 19.89% 541,500 6.69% 724,400 8.95% 12,100 0.15% 8,097,900 100.00%
1963. popis 7,003,300 66.18% 1,958,400 18.51% 724,000 6.84% 884,900 8.36% 11,400 0.11% 10,582,000 100.00%
1971.. popis 8,536,800 67.27% 2,238,600 17.64% 901,700 7.11% 1,004,300 7.91% 8,400 0.07% 12,689,800 100.00%
1981. popis 10,288,300 69.30% 2,297,800 15.48% 1,121,700 7.56% 1,130,600 7.62% 8,300 0.06% 14,846,700 100.00%
2001. popis1
Izvor:[7]

Gospodarstvo

uredi
 
Proizvodnja čaja

U gospodarstvu Šri Lanke tradicionalno je najznačajniju ulogu imala plantažna poljoprivreda (čaj, guma, cimet). Nakon liberalizacije i privatizacije gospodarstva u protekla dva desetljeća u prvi plan je izbila tekstilna industrija i proizvodnja hrane, kao i snažni uslužni sektor (financije, telekomunikacije). BDP po stanovniku u 2004. bio je oko 4000 USD, mjereno po PPP-u. Šri Lanka je najveći izvoznik crnog čaja (čini 24,5 % ukupnog svjetskog izvoza), svijetlog i smeđeg kaučuka, cimeta (pokriva 90 % ukupnog svjetskog izvoza) i smeđih kokosovih vlakana (pokriva 1/3 ukupne svjetske proizvodnje). Drugi je najveći izvoznik sušenog kokosa čime pokriva 30 % ukupnog svjetskog izvoza. Izvoze se čaj, guma, kokos, odjeća, drago kamenje, sušeni kokos, cimet, keramički proizvodi, proizvodi od drveta, konfekcija, kokosova vlakna, aktivni ugljen, proizvodi od kože i kovina. Među industrijskim proizvodima prevladavaju konzervirano voće, cement, keramičko posuđe, kozmetički preparati, mliječni proizvodi, dijamanti (rezanje i brušenje), obuća, modni dodaci i ukrasi, rukavice, ručni rad, proizvodi od gume, drvo i proizvodi od drveta, papir i proizvodi od papira.

Uvoze se strojevi i oprema, naftni derivati, motorna vozila, sintetički materijali, umjetno gnojivo, kemikalije, građevni materijal i prehrambene namirnice. Pomorski promet je dobro razvijen, a glavne luke su Colombo, Trincomalee i Balle. Ukupan lučki promet 2004. godine iznosio je 40 900 000 tona. Međunarodne zračne luke u zemlji su Colombo (Kutunayake, Tathmalana), Trincomalee, Jaffna, Puttalam i Batticoloa. Šri Lanka ima 97 286 km cesta, od toga 2002. 78 802 km asfaltiranih. Godine 2006. bilo je 1449 km željezničke pruge.

Literatura

uredi
  • Rukavina, Vlatko. 2009. Šri Lanka (zemlja koja se voli više od drugih). CEYLON HOUSE – Promotivni centar Šri Lanke. Zagreb.

Izvori

uredi
  1. ↑ a b c d e f g h i Povijest, 12. svezak , hrvatsko izdanje, Europapress sholding ,ISBN 978-953-300-046-6 , stranica 221
  2. ↑ http://www.vecernji.hr/vijesti/potukli-tamile-skupa-osumnjiceni-zlocine-a-sada-suparnici-izborima-clanak-87260
  3. ↑ http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/8056752.stm
  4. ↑ a b Department of Popis and Statistics
  5. ↑ Population by ethnic group, Popis years, Statistical Abstract 2008, Department of Popis & Statistics
  6. ↑ Procjenad mid year population by ethnic group, 1980 - 1989, Statistical Abstract 2008, Department of Popis & Statistics
  7. ↑ Population by religion, Popis years, Statistical Abstract 2008, Department of Popis & Statistics

Vanjske poveznice

uredi
Vlada
Turizam
Sestrinski projekti
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Šri Lanka
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Šri Lanka
 Wječnik ima rječničku natuknicu Šri Lanka
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Šri_Lanka&oldid=7028046"