Liturgijska godina: razlika između inačica

=== Kalendar ===

 

 

Kalendar se slaže od dva preklapajuća kalendara, jednog vezanog za datume i drugog vezanog za liturgijska razdoblja koja su uglavnom vezana za tjedne. Fiksni dio kalendara propisuje svetkovine, blagdane, obavezne i neobavezne spomendane koji padaju na točno određene datume, a mnogi dani mogu biti i prazni. Osim nekoliko važnijih datuma to su uglavnom spomendani [[svetac]]a. Pomični dio kalendara propisuje liturgiju određenog dana u tjednu (nedjelje ili drugog dan u tjednu, tzv. ''svagdana'') određenog tjedna određenog razdoblja, koji pored toga može i ne mora biti rangiran kao svetkovina, blagdan ili rjeđe spomendan. Tako se redovito događa da na isti dan neke godine padnu dva slavlja od kojih jedan ustupa mjesto drugome prema definiranom redosljedu (vidi dalje). Ako svetkovina prepusti mjesto drugom slavlju, ona se ipak mora održati te se prebacuje na drugi dan. Nešto je kompliciranije za razdoblje adventa od [[17. prosinca]] i božićno vrijeme jer se ta razdoblja, osim po tjednu, ravnaju i po datumima. Tu se može dogoditi da se preklope dva slavlja iz liturgijskog razdoblja, no i tada vrijedi isti redosljed.

=== Liturgijska slavlja ===

 

 

 

== Liturgijska razdoblja ==

Došašće je prvo razdoblje u liturgijskoj godini, vrijeme priprave za [[Božić]]. Kršćani se pripremaju za proslavu Kristovog prvog dolaska, ali i za njegov drugi dolazak. Prije je došašće bilo pokorničko vrijeme strogo poput korizme, ali se danas to bitno ublažilo.

 

 

=== Božićno vrijeme ===

Najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini je ''vazmeno trodnevlje''. Tada se kršćani spominju najvećeg otajstva spasenja, muke, smrti i [[uskrsnuće Isusa Krista|uskrsnuća]] [[Isus Krist|Isusa Krista]]. Zove se trodnevlje jer se sastoji od tri dana, petka, subote i nedjelje, ali počinje u četvrtak navečer kada po židovskom shvaćanju počinje petak. Vazmeno trodnevlje ima poseban obredni karakter koji slavi cijela Crkva, pa ono ne dopušta nikakve liturgije koje nisu vezane za ova otajstva ili se ne slave u vidljivom crkvenom zajedništvu. Papa [[Benedikt XVI.]] je 2009. napravio izuzetak od ovog pravila dozvolivši misu zadušnicu za stradale u [[potres u L'Aquili 2009.|potresu u L'Aquili]] na Veliki petak.

 

 

[[Veliki petak]] je dan Isusove muke i smrti. Obavezan je post i nemrs. Zabranjeni su svi sakramenti, uključujući i [[misa|misu]], osim [[ispovijed]]i i [[bolesničko pomazanje|bolesničkog pomazanja]]. Obdržava se obred Kristove muke u pravilu u vrijeme njegove smrti oko tri sata popodne, ali zapravo češće predvečer da više vjednika može doći. U obredu se pjeva muka iz [[evanđelje po Ivanu|evanđenja po Ivanu]]. Nakon propovijedi slijedi klanjanje križu što mogu učiniti svi vjernici (za razliku od primanja euharistije). Pred kraj se dijeli pričest posvećena dan prije na misi Večere Gospodnje.

# [[Vazmeno trodnevlje]];

# [[Božić]], [[Bogojavljenje]], [[Uzašašće]], [[Duhovi (blagdan)|Duhovi]], nedjelje u [[došašće|došašću]], [[korizma|korizmi]] i uskrsnom vremenu, [[Čista srijeda]], svagdani u [[Veliki tjedan|Velikom tjednu]], svagdani u uskrsnoj osmini;

# ostale svetkovine, dodane od biskupije ili drugih, a to mogu biti:

#* svetkovina zaštitnika grada ili države,

 

== Vidi još ==

*[[Katolički kalendar 2006.]]

*[[Liturgija]]