Mecklenburg-Zapadno Pomorje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: li:Mecklenburg-Vorpommern |
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 |
||
| (Nije prikazano 48 međuinačica 23 suradnika) | |||
Redak 1:
{{Njemačka pokrajina
| ime = Mecklenburg-Zapadno Pomorje
| ime_genitiv = Mecklenburg-Zapadnog Pomorja
| slika_zastave = Flag of Mecklenburg-Western Pomerania.svg
| slika_grba = Coat of arms of Mecklenburg-Western Pomerania (great).svg
| slika_karte = Deutschland Lage von Mecklenburg-Vorpommern.svg
| glavni_grad = [[Schwerin]]
| ministar_predsjednik = Manuela Schwesig ([[SPD]])
| vladajuća_stranka = [[SPD]] i [[CDU]]
| posljednji_izbori = [[4. rujna]] [[2016.]]
| sljedeći_izbori = vjerojatno u jesenu [[2021.]]
| glasovi_savezno_vijeće = 3
| površina = 23.180,14
| poredak_površina = 6.
| stanovnika = 1.636.000><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.statistik-portal.de/Statistik-Portal/de_zs01_sxa.asp |title=Statistische Ämter des Bundes und der Länder |access-date=29. svibnja 2012. |archive-date=21. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171021011559/http://www.statistik-portal.de/Statistik-Portal/de_zs01_sxa.asp |url-status=dead }}</ref>
| poredak_stanovnika = 14.
| godina_popisa = 31. listopada 2011.
| gustoća = 71
| poredak_gustoća = 16.
| ISO 3166-2 = DE-MV
| himna =
| zaduženost = 9,8 mlrd. € ''<small>(2010.)</small>''
| zaduženost_po_stanovniku =
| službene_stranice = mecklenburg-vorpommern.eu
}}
'''Mecklenburg-Zapadno Pomorje''' ([[njemački jezik|književni njemački]]: ''Mecklenburg-Vorpommern'', [[Donjonjemački jezici|donjonjemački]]: ''Mekelnborg-Vörpommern'' ili ''Mäkelborg-Vörpommern'') je savezna [[Njemačke savezne pokrajine|pokrajina (zemlja)]] u sjeveroistočnom dijelu [[Njemačka|Njemačke]]. Glavni grad je [[Schwerin]].
Ona je šesta po veličini savezna država, no ujedno je i najrjeđe naseljena.
== Ime pokrajine ==
Oko pravilnog prevođenja imena ove pokrajina na hrvatski jezik vode se i dalje debate. Tako da trenutno postoji više varijanti prijevoda njemačkog naziva ''Vorpommern'', a to su Zapadno Pomorje, Prednje Pomorje i Predpomorje te Zapadna Pomeranija. Također je pitanje treba li spojnicu ( ''- )'' prevesti sa spojnicom ili s veznikom ''i''.
== Povijest ==
[[Slika:Vorpommern.png|mini|lijevo|[[Zapadno Pomorje]] 1934. godine i danas]]
Današnja pokrajina (zemlja) Mecklenburg-Zapadno Pomorje osnovana je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], dana [[9. srpnja]] [[1945.]] prema naredbi Sovjetske vojne uprave (SMAD) na prostoru [[Sovjetska okupacijska zona|Sovjetske okupacijske zone]]. Ova pokrajina stvorena je na području bivše pokrajine [[Mecklenburg]], dijela nekadašnje pruske provincije [[Pomorje]] (''Pommern'') koji je nakon prekrajanja njemačko-poljske granice ostao u Njemačkoj, te bivšeg [[Provincija Hannover|hannoverskog]] posjeda [[Amt Neuhaus]].
Iako je u početku ušće Odre trebala biti granica između Njemačke i Poljske, zbog položaja grada [[Szczecin]]a (tadašnji ''Stettin'') granica je na samom ušću pomaknuta kako bi cijeli grad pripao Poljskoj. Dana 5. srpnja 1945. SMAD je prepustio ovo područje poljskoj upravi.<ref>[http://www.documentarchiv.de/in/1945/potsdamer-abkommen.html Mitteilung über die Dreimächtekonferenz von Berlin („Potsdamski sporazum“)]</ref> Nova njemačko-poljska granica dogovorena je Schwerinskim graničnim sporazumom između Sovjetskog Saveza i Poljske, te su njemački građani protjerani i preseljeni iz područja koja su pripala Poljskoj. Još jedna manja promjena granice uslijedila je Sporazumom Barber-Ljaščenko kojim je izmijenjena nadležnost nad nekim općinama između britanske i sovjetske okupacijske zone.
Nedugo nakon rata sovjetska je vlast pokrenula zemljišnu reformu tijekom koje su izvlašteni ratni zločinci, članovi [[NSDAP]]-a, te protivnici režima. U listopadu 1946. održani su pokrajinski izbori na kojima je izabran prvi pokrajinski parlament Mecklenburga-Zapadnog Pomorja. Dana [[7. listopada]] [[1949.]] privremeni istočnonjemački parlament (''Volkskammer'') donio je Ustav NDR-a. čime je osnovana [[Njemačka Demokratska Republika]] kojoj je ova pokrajina službeno pripala.
U cilju centralizacije država, NDR provodi reformu upravne podjele kojom su ukinute pokrajine i uvedeni okruzi kao osnovna administrativna jedinica. Mecklenburg je podijeljen na tri okruga: [[Neubrandenburg (okrug)|Neubrandenburg]] (jugoistok), [[Rostock (okrug)|Rostock]] (obalno područje) i [[Schwerin (okrug)|Schwerin]] (jugozapad). Jugoistočni dio Zapadnog Pomorja postao je dio [[Frankfurt (okrug)|okruga Frankfurt]].
== Zemljopis ==
Ova pokrajina stvorena je u lipnju [[1945.]] od teritorija bivše [[Mecklenburg|Slobodne države Mecklenburg]] i zapadnog dijela [[Pomorje|Pomorja]]. Pokrajina je obnovljena [[1990.]] nakon [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnog ujedinjenja Njemačke]].
Mecklenburg-Zapadno Pomorje sačinjeno je od [[Mecklenburg]]a koji čini oko dvije trećine teritorija pokrajine, te dijelova bivše pruske provincije [[Pomorje]] koji su nakon [[1945.]] ostali u Njemačkoj, kao i jednog manjeg dijela [[Prignitz]]a i sjevernog dijela [[Uckermark]]a (nekad [[brandenburg|brandenburška]] područja).
[[Slika:Mecklenburg-Vorpommern.gif|mini|center|upright=3.9|Karta Mecklenburga-Zapadnog Pomorja]]
Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima obalu dugačku oko 2000 km, što je čini prvom njemačkom saveznom zemljom po dužini obale. Obala je razvijena zbog brojnih uvala i otoka. U ovoj pokrajini nalaze se dva najveća otoka u Njemačkoj, [[Rügen]] i [[Usedom]]. Drugi veliki otoci su [[Poel]], [[Ummanz]] i [[Hiddensee]].<ref>[https://www-ec.destatis.de/csp/shop/sfg/bpm.html.cms.cBroker.cls?cmspath=struktur,vollanzeige.csp&ID=1024681 Statistički godišnjak Njemačke 2009., s.25]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Najvažniji [[poluotok]] je [[Fischland-Darß-Zingst]].
Na području ove pokrajine nalaze se tri od 14 [[nacionalni park|nacionalnih parkova]] u Njemačkoj, po čemu Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima više zaštićenih područja prirode od bilo koje druge njemačke pokrajine. Nacionalni parkovi na ovom području su: NP Jasmund, NP Vorpommersche Boddenlandschaft i NP Müritz.
Mecklenburg-Zapadno Pomorje poznato je po vodnim bogatstvima. Ukupna duljina rijekâ i kanala iznosi više od 26.000 km. U pokrajini se nalazi preko 2028 jezera s ukupnom površinom od 738 km². [[Müritz]] je najveće jezero u potpunosti na teritoriju Njemačke, a dio je područja bogatog jezerima (''Mecklenburgische Seenplatte''). Među velika jezera spadaju Plauer See, Schweriner See i Schaalsee u zapadnom Mecklenburgu, te Malchiner See, Kummerower See i Tollensesee na istoku pokrajine.
== Politika ==
Ministri predsjednici pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje (1945. – 1947.), te pokrajine Mecklenburg (1947. – 1952.) bili su [[Wilhelm Höcker]] (1945. – 1951., [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|SPD]]/[[Partija socijalističkog jedinstva Njemačke|SED]]), [[Kurt Bürger]] (19. srpnja – 28. srpnja 1951., SED) i [[Bernhard Quandt]] (1951. – 1952., SED).
Od [[1952.]] do ujedinjenja [[1990.]], Mecklenburg-Zapadno Pomorje službeno nije postojalo. Na tom teritoriju nalazili su se istočnonjemački okruzi Rostock, Schwerin i Neubrandenburg.
Od 1990. do 1992. ministar predsjednik novouspostavljene savezne zemlje bio je [[Alfred Gomolka]] ([[CDU]]).
== Upravna podjela ==
Od upravne reforme 2011. Mecklenburg-Zapadno Pomorje sastoji se od šest [[Kotari u Njemačkoj|kotara]] te dva [[Njemački autonomni gradovi|autonomna grada]].
[[Slika:Mecklenburg-Vorpommern Map Districts Border Mecklenburg Western Pomerania - Landkreise Grenzen Karte MV MeckPomm.svg|thumb|right|300px|Kotari i autonomni gradovi u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju]]
{| class="wikitable sortable"
! Kotar ili autonomni grad
! Područje
! Sjedište
! Br. stan.<br /><small>31. prosinca 2010.</small>
! Površina<br />km²
|-
| [[Rostock]]
| align="center" | [[Mecklenburg]]
| align="center" | –
| align="right" | 202.735
| align="right" | 181
|-
| [[Schwerin]]
| align="center" | [[Mecklenburg]]
| align="center" | –
| align="right" | 95.220
| align="right" | 131
|-
| [[Kotar Ludwigslust-Parchim]]
| align="center" | [[Mecklenburg]]
| align="center" | [[Parchim]]
| align="right" | 218.362
| align="right" | 4.750
|-
| [[Kotar Mecklenburgische Seenplatte]]
| align="center" | [[Mecklenburg]]<br /><small>(dio [[Pomorje|Pomorja]])</small>
| align="center" | [[Neubrandenburg]]
| align="right" | 272.922
| align="right" | 5.468
|-
| [[Kotar Nordwestmecklenburg]]
| align="center" | [[Mecklenburg]]
| align="center" | [[Wismar]]
| align="right" | 160.423
| align="right" | 2.117
|-
| [[Kotar Rostock]]
| align="center" | [[Mecklenburg]]
| align="center" | [[Güstrow]]
| align="right" | 216.189
| align="right" | 3.421
|-
| [[Kotar Vorpommern-Greifswald]]
| align="center" | [[Pomorje]]<br /><small>(dio [[Mecklenburg]]a)</small>
| align="center" | [[Greifswald]]
| align="right" | 245.733
| align="right" | 3.927
|-
| [[Kotar Vorpommern-Rügen]]
| align="center" | [[Pomorje]]<br /><small>(dio [[Mecklenburg]]a)</small>
| align="center" | [[Stralsund]]
| align="right" | 230.743
| align="right" | 3.188
|}
Mecklenburg-Zapadno Pomorje sastoji se od ukupno 783 grada ili općine, od čega su dva grada autonomna.
=== Veliki gradovi ===
[[Slika:Greifswald Panorama view.jpg|center|mini|800px|Povijesno središte [[Greifswald]]a.]]
[[File:Schwerin Castle Aerial View Island Luftbild Schweriner Schloss Insel See.jpg|thumb|''Schloss [[Schwerin]]'']]
{| class="wikitable sortable"
! Grad/<br />Općina
! Kotar
! Br. stan.<br /><small>31. prosinca 2000.</small>
! Br. stan.<br /><small>31. prosinca 2010.</small>
! Promjena<br /><small>2000. – 2010.</small>
|-
|[[Rostock]]
| align="center" | autonomni grad
| align="right" | 200.506
| align="right" | 202.735
| align="right" | +1,10 %
|-
|[[Schwerin]]
| align="center" | autonomni grad
| align="right" | 101.267
| align="right" | 95.220
| align="right" | −5,97 %
|-
|[[Neubrandenburg]]
| align="center" | [[Kotar Mecklenburgische Seenplatte|Mecklenburgische Seenplatte]]
| align="right" | 73.318
| align="right" | 65.282
| align="right" | −10,96 %
|-
|[[Stralsund]]
| align="center" | [[Kotar Vorpommern-Rügen|Vorpommern-Rügen]]
| align="right" | 60.663
| align="right" | 57.670
| align="right" | −4,93 %
|-
|[[Greifswald]]
| align="center" | [[Kotar Vorpommern-Greifswald|Vorpommern-Greifswald]]
| align="right" | 54.236
| align="right" | 54.610
| align="right" | +0,69 %
|-
|[[Wismar]]
| align="center" | [[Kotar Nordwestmecklenburg|Nordwestmecklenburg]]
| align="right" | 47.031
| align="right" | 44.397
| align="right" | −5,60 %
|-
|[[Güstrow]]
| align="center" | [[Kotar Rostock|Rostock]]
| align="right" | 32.323
| align="right" | 30.018
| align="right" | −7,13 %
|-
|[[Neustrelitz]]
| align="center" | [[Kotar Mecklenburgische Seenplatte|Mecklenburgische Seenplatte]]
| align="right" | 23.333
| align="right" | 21.207
| align="right" | −9,11 %
|-
|[[Waren (Müritz)]]
| align="center" | [[Kotar Mecklenburgische Seenplatte|Mecklenburgische Seenplatte]]
| align="right" | 22.044
| align="right" | 21.051
| align="right" | −4,50 %
|-
|[[Parchim]]
| align="center" | [[Kotar Ludwigslust-Parchim|Ludwigslust-Parchim]]
| align="right" | 20.048
| align="right" | 18.425
| align="right" | −8,10 %
|-
|[[Ribnitz-Damgarten]]
| align="center" | [[Kotar Vorpommern-Rügen|Vorpommern-Rügen]]
| align="right" | 17.200
| align="right" | 16.038
| align="right" | −6,76 %
|-
|[[Bergen auf Rügen]]
| align="center" | [[Kotar Vorpommern-Rügen|Vorpommern-Rügen]]
| align="right" | 15.616
| align="right" | 14.030
| align="right" | −10,16 %
|-
|[[Anklam]]
| align="center" | [[Kotar Vorpommern-Greifswald|Vorpommern-Greifswald]]
| align="right" | 15.826
| align="right" | 13.433
| align="right" | −15,12 %
|-
|[[Ludwigslust]]
| align="center" | [[Kotar Ludwigslust-Parchim|Ludwigslust-Parchim]]
| align="right" | 12.506
| align="right" | 12.319
| align="right" | −1,50 %
|-
|[[Wolgast]]
| align="center" | [[Kotar Vorpommern-Greifswald|Vorpommern-Greifswald]]
| align="right" | 13.747
| align="right" | 11.940
| align="right" | −13,14 %
|-
|[[Demmin]]
| align="center" | [[Kotar Mecklenburgische Seenplatte|Mecklenburgische Seenplatte]]
| align="right" | 13.529
| align="right" | 11.890
| align="right" | −12,11 %
|-
|[[Hagenow]]
| align="center" | [[Kotar Ludwigslust-Parchim|Ludwigslust-Parchim]]
| align="right" | 12.272
| align="right" | 11.745
| align="right" | −4,29 %
|-
|[[Bad Doberan]]
| align="center" | [[Kotar Rostock|Rostock]]
| align="right" | 11.515
| align="right" | 11.325
| align="right" | −1,65 %
|-
|[[Pasewalk]]
| align="center" | [[Kotar Vorpommern-Greifswald|Vorpommern-Greifswald]]
| align="right" | 12.873
| align="right" | 11.319
| align="right" | −12,07 %
|-
|[[Boizenburg/Elbe]]
| align="center" | [[Kotar Ludwigslust-Parchim|Ludwigslust-Parchim]]
| align="right" | 10.654
| align="right" | 10.691
| align="right" | +0,35 %
|-
|[[Grevesmühlen]]
| align="center" | [[Kotar Nordwestmecklenburg|Nordwestmecklenburg]]
| align="right" | 11.080
| align="right" | 10.654
| align="right" | −3,84 %
|-
|[[Grimmen]]
| align="center" | [[Kotar Vorpommern-Rügen|Vorpommern-Rügen]]
| align="right" | 11.565
| align="right" | 10.399
| align="right" | −10,08 %
|-
|[[Sassnitz]]
| align="center" | [[Kotar Vorpommern-Rügen|Vorpommern-Rügen]]
| align="right" | 11.637
| align="right" | 10.366
| align="right" | −10,92 %
|}
== Stanovništvo ==
[[Slika:Bevoelkerungsentwicklung Mecklenburg-Vorpommern.png|mini|Razvoj stanovništva od 1939. do 2002.]]
Regionalno gledajući, tradicionalno stanovništvo pokrajine čine žitelji Mecklenburga, Pomorja, te djelomično Brandenburga. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u ove krajeve doselilo se stanovništvo prognano iz Pomorja i [[Istočna Pruska|Istočne Pruske]], te doseljenici iz drugih dijelova, većinom istočne, Njemačke. Nakon [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnog ujedinjenja Njemačke]] ovdje su se doselili i etnički Nijemci iz drugih istočnoeuropskih zemalja, kao što su [[ruski Nijemci]]. U usporedbi s ostatkom Njemačke udio stranaca u pokrajini je mali, a najbrojnija skupina dolazi iz [[Vijetnam]]a.
Broj stanovnika od 2,1 milijuna dosegnut je 1945./1946., unatoč velikim gubicima prouzrokovanih ratom. Razlog ovakvom velikom broju je dolazak prognanika iz dijelova Njemačke koji su pripojeni drugim državama nakon rata. Pad stanovništva koji je uslijedio rezultat je masovnog preseljenja u Zapadnu Njemačku. Pad broja stanovnika zabilježen nakon 1989, rezultat je ponovnog preseljavanja u zapadni dio zemlja, kao i vrlo niskog nataliteta.
Mecklenburg-Zapadno Pomorje najslabije je naseljena savezna pokrajina Njemačke. Većina stanovništva živi na baltičkoj obali, dok je južni dio pokrajine slabo naseljen. Bivši kotari Müritz i Mecklenburg-Strelitz bili su najrjeđe naseljeni kotari u Njemačkoj. Jedini veliki grad (iznad 100.000 stanovnika) u ovoj pokrajini je [[Rostock]]. Među ostalim većim gradovima iznad 50.000 stanovnika su su glavni grad Schwerin, te Stralsund, Greifswald i Neubrandenburg. Među važnije gradove pokrajine spadaju i [[Wismar]] i [[Güstrow]].
Prema studiji napravljenoj 2011. razvoj stanovništva pokrajine nastavit će s negativnim trendom.
{| class="wikitable"
|+ Predviđanja 2011.<ref>Izvor: Zaklada Bertelsmann</ref>
! Datum
! Br. stan.
|-
| 31. prosinca 2009. || align="right" | 1.650.370
|-
| 31. prosinca 2015. || align="right" | 1.593.500
|-
| 31. prosinca 2020. || align="right" | 1.549.440
|-
| 31. prosinca 2025. || align="right" | 1.499.590
|-
| 31. prosinca 2030. || align="right" | 1.444.450
|}
=== Religija ===
[[Slika:0306 HST Nachtaufnahmen PICT5392.JPG|mini|Evangelička crkva sv. Marije u [[Stralsund]]u.]]
[[Slika:Demmin Kirche Maria Rosenkranzkönigin Nordost.JPG|mini|Katolička crkva u [[Demmin]]u.]]
17,9 % stanovništva ove pokrajine su protestanti (pripadnici [[Evangelička Crkva u Njemačkoj|Evangeličke Crkve u Njemačkoj]]), a 3,3% su katolici.<ref name="PDF; 0,45 MB">Evangelische Kirche in Deutschland: ''Kirchenmitgliederzahlen am 31. Dezember 2010''. EKD, 2011, ([http://www.ekd.de/download/Ber_Kirchenmitglieder_2010.pdf PDF; 0,45 MB])</ref> Od Reformacije pa preko razdoblja švedske vlasti u ovoj pokrajini luteranizam je uhvatio čvrste korijene. No, [[Istočna Njemačka|razdoblje komunizma]] je u velikoj mjeri dokinulo tu tradiciju. Oko 75% stanovništva nisu vjernici.
==== Protestanti ====
Evangelička zajednica u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju organizirana je u dvije pokrajinske (zemaljske) crkve koje su međusobno spojene:
* Evangeličko-luteranska zemaljska crkva Mecklenburga čije je biskupsko sjedište u [[Schwerin]]u je s 193.000 sljedbenika (stanje 2010.)<ref name="PDF; 0,45 MB"/> najbrojnija vjerska zajednica u pokrajini. Teritorijalno ova crkva pokriva evangeličko-luteranske općine u Mecklenburgu, kao i neke općine u [[Schleswig-Holstein]]u i [[Brandenburg]]u.
* Pomeranska evangelička crkva s biskupskim sjedištem u [[Greifswald]]u pokriva općine koje se nalaze u njemačkom dijelu Pomorja (Pomeranije). S oko 94.000 sljedbenika (stanje 2010.), ovo je druga po veličini vjerska zajednica u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju.
==== Ostale kršćanske zajednice ====
Od doba [[Reformacija|Reformacije]] [[Rimokatolička Crkva]] nije brojčano značajna vjerska zajednica u ovom dijelu Njemačke. Katolici u Mecklenburgu koji su 2004. imali oko 46.000 pripadnika, spadaju pod [[Hamburška nadbiskupija|Hamburšku nadbiskupiju]], dok 13.000 vjernika u Zapadnom Pomorju spada pod [[Berlinska nadbiskupija|Berlinsku nadbiskupiju]].
U ovoj pokrajini djeluju još i neke manje kršćanske zajednice, kao što je [[Novoapostolska crkva]] i [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana]].
==== Judaizam ====
U Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju židovske općine se nalaze u Schwerinu (uključujući Wismar), te u Rostocku. Općine su udružene u Pokrajinsko udruženje židovskih općina Mecklenburga-Zapadnog Pomorja, koje je član Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj.
=== Jezik ===
U Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju danas se govori standardnim njemačkim jezikom. Starije stanovništvo još se služi i [[donjonjemački]]m govorom. Iako su pokrenuti školski projekti za oživljavanjem upotrebe lokalnog govora, znatni uspjeh među mlađom generacijom nije ostvaren.
Lokalni dijalekt spada u istočni [[Donjonjemački jezici|donjonjemački]] govor, koji se koristi ili se koristio na teritoriju koji granicama odgovara području ove pokrajine. Iako bitne razlike i granice između mecklenburškog i zapadnopomeranijskog nema, postoje nekoliko lokalnih verzija ovog dijalekta. Među poznatije pisce na ovom dijalektu ubrajaju se Fritz Reuter, John Brinckman i Rudolf Tarnow.
== Kultura ==
=== Kazališta i muzeji ===
[[Slika:Schwerin Mecklenburgisches Staatstheater 2013-08-12 22 nc.jpg|mini|Državno kazalište u [[Schwerin]]u]]
Najznačajnija kazališta u pokrajini su Mecklenburško državno kazalište Schwerin, Narodno kazalište Rostock, Kazalište Zapadnog Pomorja, te Mecklenburško pokrajinsko kazalište. Ostala značajna kazališta su Kazalište Ernst-Barlach u Güstrowu, te kazališta Anklam i Wismar. Kazališne predstave odvijaju se i u odmorišnim mjestima na obali, te u umjetničkim selima.
{| class="wikitable"
|-
! Kazalište !! Br. posjetitelja<br />2007./2008.<ref>[http://www.statistik-mv.de/cms2/STAM_prod/STAM/_downloads/Veroeffentlichungen/7._Gesamtausgabe(2010).pdf] Broj posjetitelja predstava u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju</ref>
|-
| Mecklenburško državno kazalište Schwerin || align="right"|170.681
|-
| Kazalište Zapadnog Pomorja i simfonijski orkestar Greifswald/Stralsund || align="right"|140.902
|-
| Kazalište i orkestar Neustrelitz/Neubrandenburg || align="right"|120.042
|-
| Narodno kazalište Rostock || align="right"|119.758
|-
| Zapadnopomorska zemaljska pozornica Anklam || align="right"|71.825
|-
| Mecklenburško zemaljsko kazalište || align="right"|14.773
|}
== Obrazovanje ==
Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima dva sveučilišta koja su među najstarijima u Europi:
*[[sveučilište Greifswald]] (osnovano 1456.)
*[[sveučilište Rostock]] (osnovano 1419.)
Pored njih postoje još četiri sveučilišta.
== Gospodarstvo ==
Tradicionalno su u ovoj pokrajini važne industrije vezane za pomorstvo i proizvodnju hrane. Vrlo važnu ekonomsku ulogu igraju [[poljoprivreda]], [[turizam]] i [[zdravstvo]].
Među značajnim poduzećima u pomorskom sektoru su Deutsche Seereederei, Scandlines, MMG i Weiße Flotte. Na obali Baltika nalazi se više [[brodogradilište|brodogradilišta]] kao što su Volkswerft (Stralsund), Nordic Yards (Wismar i Rostock-Warnemünde), Peene-Werft (Wolgast) i Hanse Yachts (Greifswald). U Rostocku [[Liebherr]] proizvodi razne lučke i brodske dizalice i ostalu opremu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.liebherr.com/lh/46904.asp |title=Liebherr u Rostocku |access-date=25. lipnja 2012. |archive-date=30. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100530025049/http://www.liebherr.com/lh/46904.asp |url-status=dead }}</ref> Ovaj sektor zapošljava oko 28.000 radnika (stanje 2004.).
== Sport ==
[[Slika:Ostseestadion-VIP-Eingang.jpg|mini|[[DKB-Arena]] u Rostocku]]
[[Nogomet]]ni klub [[Hansa Rostock]] u sezoni 2011./2012. igrao je u [[2. njemačka nogometna Bundesliga|2. njemačkoj nogometnoj Bundesligi]]. [[Rukomet]]ni klubovi [[SV Post Schwerin]] i [[HC Empor Rostock]] igraju u 2. njemačkoj rukometnoj Bundesligi, dok klubovi HSV Insel Usedom i Stralsunder HV igraju u 3. ligi.
Ženski [[odbojka]]ški klub [[Schweriner SC]] jedini je prvoligaš u odbojci iz ove pokrajine, dok klubovi 1. VC Stralsund i 1. VC Parchim igraju u drugoj ženskoj ligi. Hokejaški klub Rostocker EC trenutno je u trećoj ligi.
Na Baltičkom moru i jezerima popularno je [[jedrenje]] i veslanje. [[Hanse Sail]] u [[Rostock]]u je veliki godišnji sportski događaj. U pokrajini se održavaju i brojna sportska natjecanja u plivanju i trčanju.
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Bibliografija ==
* Georg Dehio: ''Handbuch der Deutschen Kunstdenkmäler. Mecklenburg-Vorpommern.'' München 2000, {{ISBN|3-422-03081-6}}.
* Ernst Eichler; Werner Mühlmer: ''Die Namen der Städte in Mecklenburg-Vorpommern.'' Rostock 2002, {{ISBN|3-935319-23-1}}.
* Grete Grewolls: ''Wer war wer in Mecklenburg-Vorpommern? Ein Personenlexikon.'' Bremen 1995, {{ISBN|3-86108-282-9}}.
* Gerhard Heitz; Henning Rischer: ''Geschichte in Daten. Mecklenburg-Vorpommern.'' München u. a. 1995, {{ISBN|3-7338-0195-4}}.
* Wolf Karge; Reno Stutz: ''Illustrierte Geschichte Mecklenburg-Vorpommerns.'' Rostock 2008, {{ISBN|978-3-356-01284-2}}.
* ''Landeskundlich-historisches Lexikon Mecklenburg-Vorpommern.'' Hrsg.: Geschichtswerkstatt Rostock und Landesheimatverband Mecklenburg-Vorpommern. Red.: Thomas Gallien. Rostock 2007, {{ISBN|978-3-356-01092-3}}.
* Michael North: ''Geschichte Mecklenburg-Vorpommerns.'' München 2008, {{ISBN|978-3-406-57767-3}}.
== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Mecklenburg-Vorpommern}}
* {{de icon}}{{eng oznaka}}{{pol icon}}[http://www.mecklenburg-vorpommern.eu/ Službena stranica Mecklenburga-Zapadnog Pomorja]
* {{de icon}}{{eng oznaka}}{{zho icon}}{{jap icon}}{{swe icon}}[http://www.auf-nach-mv.de/ Službena turistička stranica]
{{Mrva-zemlj}}
{{Njemačke pokrajine}}
[[
| |||