Rod (mitologija): razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Inačica od 26. lipnja 2024. u 19:22 uredi Hijerovit (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji, Administratori 14 361 uređivanje mNema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 1. kolovoza 2024. u 00:25 uredi ukloni ovu izmjenu Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 114 085 uređivanja Nema sažetka uređivanja
(Nisu prikazane 4 međuinačice 2 suradnika)
Redak 1: '''Rod''' ([[Staroruski jezik\|staroruski]]: Род) božanstvo je u [[Slavenska mitologija\|istočnoslavenskoj mitologiji]] koje se u ''[[Slovo nekojega kristoljupca i revnitelja za pravu vjeru\|Slovu nekojega kristoljupca i revnitelja za pravu vjeru]]'', najranijem izvoru, spominje kao predmet molitve.{{Sfn\|Katičić\|2011.\|p=203}} Kontroverzni autor [[Boris Rybakov]] u svojim je djelima tvrdio da Rod predstavlja staro vrhovno božanstvo [[Slaveni\|Slavena]],{{Sfn\|Belaj\|2007.\|p=162}} no to je mišljenje manjinsko među stručnjacima.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa\|last=Kutarev\|first=Oleg\|date=2019-01-01\|title=Description of Rod and Rožanicy in Slavic mythology: B.A. Rybakov and his predecessors’ interpretations\|url=https://www.academia.edu/102651986/Description_of_Rod_and_Ro%C5%BEanicy_in_Slavic_mythology_B_A_Rybakov_and_his_predecessors_interpretations\|journal=New researches on the religion and mythology of the Pagan Slavs (Ed. by P. Lajoye). Paris: Lingva\|pages=36; 43–44\|via=Academia.edu}}</ref> ~~{{Nedostaju izvori}}~~ == Povijesni izvori == '''Rod''' (analogija mu je [[Brahma\|Brahmi]] u [[hinduizam\|hinduizmu]]) – u [[Slavenska mitologija\|slavenskoj mitologiji]] prvobitno ispoljavanje [[Svevišnji\|Svevišnjeg Apsoluta]], tvorca čitavog svijeta. Do njegove pojave čitav [[Svemir]] se nalazio u stanju »nepostojanja« (u hinduizmu to stanje se naziva Parabraman), to jest nije bilo ni bogova, ni materije, ni prostora, ni vremena, ni vidljivog ni nevidljivog svijeta. U ''Slovu nekojega kristoljupca i revnitelja za pravu vjeru'' stoji:<blockquote>»...toga radi ne priliči se kršćanima igrati bijesovske igre, što je plesanje, svirka, pjesme bijesovske i žrtva idolima, što se mole pod sušarom za žito ognju i vilama i Mokoši i Semu i Reglu i Perunu i Volosu, stočjem bogu, Rodu i Rođenicama i svima onima koji su im slični.«{{Efn\|text=U originalu:<br>»...того ради не подобаеть крестьяномъ игръ бѣсовьскых играти, иже есть плясание, гудба, пѣсни бѣсовьскый и жертва идольская, иже моляться подъ овиномъ огневи и виламъ и Мокоши и Симу, Реглу и Перуну и Волосу, скотью богу, Роду и Рожаницамъ и всѣмъ тѣмъ, иже суть имъ подобни.«}}{{Sfn\|Katičić\|2011.\|p=203}}</blockquote>U jednom ruskom dokumentu iz 16. stoljeća piše da se molitva »vilama, rodu, roženicama« i njihovo svetkovanje kažnjavalo s »tri godine posta s klanjanjem«.{{Sfn\|Belaj\|2007.\|p=380}} Komentar na jedno starorusko [[evanđelje]] o stvaranju čovjeka iz 15. stoljeća posvećen je opovrgavanju ideje da je Rod istovjetan [[Bog Otac\|kršćanskomu Bogu]].<ref name=":0" /> Rod je dvospolni bog, koji ima u sebi i muški i ženski početak. Rod je otac bogova, Rod je i majka bogova. Zatim je Rod izdvojio iz sebe odvojen muški početak boga [[Svarog]]a i ženski početak boginju [[Lada (mitologija)\|Ladu]]. == Povezani članci == [[Rođenice]] [[Slavenska mitologija]] == Bilješke == {{Notelist}} == Izvori == {{Izvori}} === Literatura === * {{Citiranje knjige\|last=Belaj\|first=Vitomir\|url=https://www.worldcat.org/oclc/320243487\|title=Hod kroz godinu\|date=2007\|publisher=Golden marketing – Tehnička knjiga\|isbn=978-953-212-334-0\|edition=2.\|location=Zagreb}} * {{Citiranje knjige\|last=Katičić\|first=Radoslav\|title=Gazdarica na vratima\|publisher=Ibis grafika, [[Matica hrvatska]], Katedra Čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga\|year=2011.\|location=Zagreb / Mošćenička Draga}} {{Slavenska mitologija i religija}} [[Kategorija:Slavenska božanstva]]