Liturgijska godina: razlika između inačica

▲Osnovna liturgijska vremenska jedinica je dan. On traje od ponoći do ponoći kao građanski dan, ali [[stupnjevi liturgijskih slavlja u Katoličkoj Crkvi|svetkovine]] i nedjelje se počinju slaviti večer prije, što je ostatak [[Židovi|židovskog]] shvaćanja da dan traje od zalaska do zalaska sunca.

▲Lista slavlja po danima određene godine, tj. katolički kalendar, slaže se od mjesnog kalendara i liturgijske godine. Zbog preklapanja redovito se događa da na isti dan neke godine padnu dva slavlja od kojih jedan ustupa mjesto drugome prema definiranom [[Liturgijska godina#Rangiranje slavlja|rangu]].

▲Slavlja liturgijske godine podrobno će biti opisana u nastavku. Liturgija liturgijske godine definira slavlja za svaki dan u godini, uglavnom po tjednima. To znači da se određuje slavlje određenog dana u tjednu određenog tjedna liturgijske godine. Dakle, slavlja liturgijske godine uglavnom su pomična. Fiksni su samo dijelovi Božićnog ciklisa, što proizlazi iz činjenice da je sam Božić fiksan (može zvučati apsurdno, ali nepomičnost Božića slaganju katoličkog kalendara stvara veće probleme od pomičnosti Uskrsa).

▲Iako liturgijska godina određuje slavlje svakog dana u godini, te bi zato mogla biti dovoljna za sav liturgijski život, dodaju se i slavlja mjesnog kalendara. Mjesni kalendar uglavnom je fiksan, tj. za određene datume određuje slavlja koja se tada slave, pa je uglavnom isti svake godine. Uglavnom sadrži spomendane [[svetac]]a, a mnogi datumi ostaju prazni. Slaže se od [[opći rimski kalendar|općeg rimskog kalendara]] koji je obavezan za cijelu crkvu [[Rimski obred|Rimskog obreda]] i zakonitih dodataka lokalne [[biskupija|biskupije]], [[župa|župe]], [[redovnik|redovničke]] ili druge zajednice što uključuje svetkovinu zaštitnika biskupije, župe, grada i ostala značajna slavlja mjesne zajednice.

▲Liturgijsko slavlje prije svega je [[Misa]]. Ona se slavi svaki dan osim na [[Veliki petak]] i [[Velika subota|Veliku subotu]]. Ovisno o slavlju koje padne na taj dan, određuje se misa, tj. njen sadržaj koji se ima tada održavati uključujući i boju liturgijskog ruha. U značajnije liturgijske dane svećenik je obavezan držati misu koja je propisana, dok za ostale dane ima određenu slobodu izbora. Nedjeljom, svetkovinama i u još neke dane liturgijske godine čitaju se tri biblijska čitanja, a u ostale dane dva.

▲Ostala bogoslužja (sprovod, [[križni put (molitva)|križni put]], razne molitve) ili sakramenti mogu se slaviti ako i na način koji dozvoljava liturgijsko razdoblje, i imaju posebno propisana pravila. Ograničenja se uglavnom svode na zabranu nekih sakramenata i slavlja u dijelu vazmenog trodnevlja (Veliki petak i Velika subota), kada je zabranjena i misa.

▲Došašće je prvo razdoblje u liturgijskoj godini, vrijeme priprave za [[Božić]]. Kršćani se pripremaju za proslavu Kristovog prvog dolaska, ali i za njegov drugi dolazak. Prije je došašće bilo pokorničko vrijeme strogo poput korizme, ali se danas to bitno ublažilo.

▲Počinje u nedjelju najbližu blagdanu [[Sv. Andrija|Sv. Andrije]] ([[30. studenog]]) i traje do [[Badnjak]]a [[24. prosinca]] navečer. Badnja večer liturgijski već spada pod Božić. Došašće ima točno četiri nedjelje. Svetkovine koje padnu u nedjelju prebacuju se na subotu prije. Liturgijska boja je ljubičasta, osim treće nedjelje došašća (tzv. ''Radosna nedjelja'') kada se može obući i ružičasta. U misama na nedjelje došašća ne govori se [[Slava Bogu na visini|Slava]].

▲Liturgijski [[Božić]] počinje na [[Badnjak|Badnju večer]] [[24. prosinca]]. Tu večer može se slaviti misa Božićnog bdijenja koja predstavlja direktnu pripravu za Kristovo rođenje.

▲Božić je drugi po važnosti kršćanski blagdan. Slavi se rođenje Isusa Krista, tj. [[utjelovljenje]] (inkarnacija). Samo rođenje slavi se u ponoć na misi polnoćki jer se tradicionalno smatra da je Isus tada rođen. Kroz dan mogu se još slaviti dvije mise, zornica i danja. Dakle, na sam dan Božića (ne računajući bdijenje) mogu se slaviti tri mise, što je rijetkost. Svaka od njih ima svoja misna čitanja.

▲Pokora traje 40 dana kao spomen na četrdesetodnevni Isusov [[post]] u pustinji prije krštenja. Među pokorničke dane se ne broje nedjelje jer je svaka nedjelja blagdan usrsnuća. Kada se izbroji tih 40 dana, pokora počinje na [[Čista srijeda|Čistu srijedu]] (Pepelnicu). Tada počinje i korizma. No u korizmu se liturgijski broje i nedjelje iako na njih nije obavezna pokora, te se isključuju pokornički dani koji padnu u Vazmeno trodnevlje. Tako da korizma neprekidno traje od Čiste srijede do pred misu Večere Gospodnje na [[Veliki četvrtak]].

▲Najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini je ''vazmeno trodnevlje''. Tada se kršćani spominju najvećeg otajstva spasenja, muke, smrti i [[uskrsnuće Isusa Krista|uskrsnuća]] [[Isus Krist|Isusa Krista]]. Zove se trodnevlje jer se sastoji od tri dana, petka, subote i nedjelje, ali počinje u četvrtak navečer kada po židovskom shvaćanju počinje petak. Vazmeno trodnevlje ima poseban obredni karakter koji slavi cijela Crkva, pa ono ne dopušta nikakve liturgije koje nisu vezane za ova otajstva ili se ne slave u vidljivom crkvenom zajedništvu. Papa [[Benedikt XVI.]] je 2009. napravio izuzetak od ovog pravila dozvolivši misu zadušnicu za stradale u [[potres u L'Aquili 2009.|potresu u L'Aquili]] na Veliki petak.

▲Vazmeno trodnevlje počinje navečer na [[Veliki četvrtak]] misom Večere Gospodnje. Slavi se [[posljednja večera]] na kojoj su ustanovljeni sakramenti [[euharistija|euharistije]] i [[sveti red|svetog reda]]. Liturgijska boja je bijela. Dok se pjeva [[Slava Bogu na visini|Slava]] mogu zvoniti zvona, ali ona ostaju tiho od tada do vazmenog bdijenja. Za vrijeme te mise svećenik pere noge dvanaestorici muškaraca, kao spomen na Isusovo pranje nogu apostolima. Na kraju mise nema blagoslova, nego se u tišini krene u procesiju s [[Presveto|Presvetim]] do nekog od pokrajnjih oltara. Nakon toga se ostane u molitvi pred tim oltarom, ponekad i cijelu noć, kao spomen na Isusovu molitvu u [[Maslinska gora|Maslinskoj gori]] te noći.