Liturgijska godina: razlika između inačica

Svako razdoblje i blagdan u liturgijskoj godini ima svoje značenje i pravila liturgijskih slavlja, posebno [[misa|svete mise]]. Tu(čitanja, spadamolitve sadržaju mise, čitanjaMisalu, boje liturgijskog ruha i ostalodr.).

Sve nedjelje i neke svetkovine su [[zapovjedni blagdani]], tj. dani kada katolici imaju obavezu otići na misu i uzdržavati se od teških poslova. Zapovjedane svetkovine od odredbi [[Drugi vatikanski sabor|Drugoga vatikanskog sabora]] variraju od države do države, ovisno o tradiciji.

Većina dana iz liturgijske godine ne dijele se po gornjoj podjeli. Ipak, pored onih dana koji su istovremeno dio općeg kalendara, neki dani u liturgijskoj godini se rangiraju se kao svetkovine.

Ako pri preklapanju svetkovina prepusti mjesto drugomdrugomu slavlju višeg ranga, ona se ipak mora održati te se prebacuje na drugi dan.

| bgcolor=#8f00ff width="7"| ||width="135140"| 1. [[došašće|došašća]]

|colspan="2"|<small>** Vrijeme kroz godinu prekida se prekida ovisno o tometomu kada <br>padne Uskrs. Tim prekidom nestanu 2dvije ili 3tri nedjelje.</small>

Ako dan iz liturgijskogliturgijskoga razdoblja (uglavnom svagdan) prepusti mjesto fiksnom danu, slavi se taj fiksni dan kombiniran s elementima razdoblja prema liturgijskim pravilima.

{{glavni|došašćeDošašće}}

Nedjelja iza Bogojavljenja je blagdan [[Krštenje Gospodinovo|Krštenja Gospodinovog]]. Slavi se Isusovo krštenje na rijeci [[Jordan (rijeka)|Jordan]] čime počinje njegovo [[Isusovo javno djelovanje|javno djelovanje]]. Ovim blagdanom liturgijski završava božićno vrijeme.

U nekim zemljama (npr. u [[SAD]]-u) Bogojavljenje se prebacuje na prvu nedjelju nakon svetkovine Marije Bogorodice (1. siječnja) da se poveća prisutnost vjernika na tom slavlju ne želeći uvoditi novi zapovjedani blagdan. Tamo Krštenje Gospodinovo pada na isti dan kao u ostatku država, na prvu nedjelju nakon 6. siječnja, ali ako je tada Bogojavljenje Krštenje Gospodinovo se prebacuje na ponedjeljak iza. Također, druge nedjelje po Božiću nema nikad.

{{glavni|korizmaKorizma}}

Ujutro na četvrtak u velikom tjednu ([[Veliki četvrtak]]) (a rijetko i koji dan prije) slavi se ''misa posvete ulja''. Na njoj se u svakoj biskupiji skupljaju svi svećenici, koliko mogu, i u koncelebraciji sas [[biskup]]om posvećuju ulje (krizmu) koje se koristi u sakramentima tijekom cijele godine.

{{glavni|vazmenoVazmeno trodnevlje}}

Vazmeno trodnevlje počinje navečer na [[Veliki četvrtak]] misom Večere Gospodnje. Slavi se [[posljednja večera]] na kojoj su ustanovljeni sakramenti [[euharistija|euharistije]] i [[sveti red|svetog reda]]. Liturgijska boja je bijela. Dok se pjeva [[Slava Bogu na visini|Slava]] mogu zvoniti zvona, ali ona ostaju tiho od tada do vazmenogVazmenog bdijenja. Za vrijeme te mise svećenik pere noge dvanaestorici muškaraca, kao spomen na Isusovo pranje nogu apostolima. Na kraju mise nema blagoslova, nego se u tišini krene u procesiju sas [[Presveto|Presvetim]] do nekog od pokrajnjih oltara. Nakon toga se ostane u molitvi pred tim oltarom, ponekad i cijelu noć, kao spomen na Isusovu molitvu u [[Maslinska gora|Maslinskoj gori]] te noći.

[[Veliki petak]] je dan Isusove muke i smrti. Obavezan je post i nemrs. Zabranjeni su svi sakramenti, uključujući i [[misa|misu]], osim [[ispovijed]]i i [[bolesničko pomazanje|bolesničkog pomazanja]]. ObdržavaOdržava se obred Kristove muke u pravilu u vrijeme njegove smrti oko tri sata popodne, ali zapravo češće predvečer da više vjednika može doći. U obredu se pjeva muka iz [[evanđelje po Ivanu|evanđenja po Ivanu]]. Nakon propovijedi slijedi klanjanje križu što mogu učiniti svi vjernici (za razliku od primanja euharistije). Pred kraj se dijeli pričest posvećena dan prije na misi Večere Gospodnje.

U noći, tj. već na [[Uskrs]] u [[vazmeno bdijenje|vazmenom bdijenju]] slavi se uskrsnuće, Kristova pobjeda nad smrću što je temelj kršćanske vjere. To je produžena misa sas bitno više čitanja i ''obredom svjetla'' u kojem se blagoslivlja ''uskrsna svijeća'' umjesto uvodnog obreda. Nepostojanje završnog obreda na misi Večere gospodnje i uvodnog obreda u Vazmenom bdijenju stvara dojam da je cijelo trodnevlje zapravo jedno liturgijsko slavlje. Vazmeno bdijenje je vrhunac vazmenog trodnevlja i najsvečanija misu u liturgijskoj godini. Često se upravo u ovom bogoslužju krste [[katekumen]]i koji su se pripremali kroz korizmu. Liturgijska boja je bijela, pjevaju se ''slava'' i ''aleluja''.

Slavlje uskrsnuća se produžuje se na 50 dana uskrsnog vremena., Onokoje traje od Uskrsa do nedjelje [[Duhovi (blagdan)|Duhova]]. OvoTijekom jeUskrsnog radosnorazdoblja doba godine u kojem se pjeva višena ''Aleluje''svetim imisama gori uskrsna svijeća.

Prvih 8osam dana čini ''uskrsnu[[Uskrsna osmina|Uskrsnu (Vazmenu) osminu'']]. Svi se dani osmine slave se kao svetkovina.

40. dan po Uskrsu (brojeći i Uskrs) je svetkovina [[Uzašašće|Uzašašća]] (Spasovo) kadakojom se prisjećasvetkuje IsusovogIsusov uzlaskauzlazak naa nebo. Pada u četvrtak 6. tjedna po Uskrsu.

Neobavezni spomendani koji se preklope sas danima iz točke 9., iako im daju prednost, mogu se kombinirati s njima tako da budu spomenuti na misi. Obavezni spomendani koji tada padnu pretvaraju se u neobavezne pa za njih vrijedi isto pravilo. Zbog toga se obavezni spomendani uglavnom niti ne stavljaju u vrijeme kada se mogu preklopiti s točkom 9.

* [http://www.catholicliturgy.com/ TheKatoličko Catholicbogoslužje Liturgical{{eng Libraryoznaka}}]