Ugljik: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Inačica od 18. siječnja 2020. u 13:33 uredi 89.164.38.1 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 5. listopada 2022. u 15:38 uredi ukloni ovu izmjenu Ponor (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 14 199 uređivanja m uklonjena promjena suradnika 2A05:4F46:A0A:1C00:95C9:305C:834F:4E6 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ponor Oznaka: brzo uklanjanje
(Nije prikazano 15 međuinačica 13 suradnika)
Redak 7: \|perioda = 2 \|blok = p \|izgled = bezbojna krutina ([[dijamant]])</br/>crna [[Krutine\|krutina]] ([[grafit]])</br/>[[Datoteka:Diamond-and-graphite-with-scale.jpg\|200px]]<br>crna krutina ([[čađ]])<br>[[fuleren]] \|gustoca = 2267 \|tvrdoca = 1 do 2 (grafit)</br/>10,0 (dijamant)</br/> <small>([[Mohsova skala]])</small> \|atomska_masa = 12,0107(8) \|specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) (grafit) 8,517 Redak 23: Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita. Samo 0,01% ugljika vezano je u živim bićima. Velike su količine ugljika koncentrirane u nalazištima fosilnih goriva (nafta, ugljen, zemni plin). U atmosferi se pojavljuje kao ugljikov(IV) oksid, CO2, volumnog udjela 0,033%. Nalazimo ga i u morskoj vodi u obliku hidrogenkarbonata ili otopljenog ugljikova(IV) oksida. Ima ga i u Svemiru, gdje sudjeluje u termonuklearnim reakcijama na tzv. „vrućim zvijezdama“. Ugljik, poslije vodika, tvori više spojeva nego svi ostali kemijski elementi zajedno. Razlog tome je što se ugljikovi atomi u spojevima mogu međusobno povezivati jednostrukim, dvostrukim i trostrukim kovalentnim vezama na različite načine u dugačke lance i prstenove. To su uglavnom organski spojevi koji se zbog svoje brojnosti obrađuju u posebnom dijelu kemije – organskoj kemiji. ~~poopies~~<br /> U prirodi se ugljik pojavljuje kao elementarna tvar i u obliku svojih spojeva. === Alotropske modifikacije ugljika (i njihova svojstva)=== ~~Talište ugljik~~Ugljik nema talište, jer grafit sublimira, dok je dijamantu talište na 3500°C.<br /> Vrelište grafita je na 3642 °C, dok dijamantu nije poznato.<br /> Gustoća grafita pri 25°C je 2,26, a dijamanta 3,51 g/cm<sup>3</sup>.<br /> Koeficijent negativnosti mu je 2,5. * [[dijamant]] (najtvrđi poznati [[mineral]]). Vezivna struktura: 4 [[elektron]]a u sp3-orbitalama. Dijamant je proziran, vrlo tvrd (i vrlo skup!) mineral. Ne provodi električnu struju. Ugljikovi atomi u dijamantu povezani su sas četiri susjedna ugljikova atoma u [[dijamantna rešetka\|dijamantnu rešetku]]. * [[grafit]] Vezivna struktura: 3 elektrona u sp2-[[orbitala]]ma i 1 [[elektron]] u p-orbitali. Grafit je mekana, sivocrna, lomljiva tvar, masna opipa. Grafit provodi električnu struju. Kristali grafita sastoje se od slojeva, a u svakom sloju atomi su poredani kao šesteročlani prstenovi. * [[fuleren]] Zatvorene strukture, napravljene od peteročlanih i šesteročlanih, a ponekad i sedmeročlanih prstenova. Najpoznatiji i najstabilniji fuleren je bakminsterfuleren, C<sub>60</sub>, čija struktura podsjeća na nogometnu loptu. Fulereni su ime dobili po poznatom američkom arhitektu Buckminsteru Fulleru (1895. -– 1983.). * [[karbin]] Lanci ugljikovih atoma povezanih σ vezama koje se ostvaruju preklapanjem sp [[hibridna orbitala\|hibridnih orbitala]] i π vezama, koje se ostvaruju preklapanjem p orbitala. Redak 62: '''Tetrabromougljik''' je tamno žuta krutina na sobnoj temperaturi. Netopljiv je u vodi i drugim polarnim otapalima. '''Tetrajodougljik''' je ~~svjeto crvena~~svjetlocrvena krutina mirisa sličnog jodu. Pripravlja se reakcijom etil-jodida i tetraklorougljika uz aluminijev tri klorid. {\|border='1' Redak 95: Unatoč tome što ugljik tvori golemi broj različitih spojeva, pri sobnoj je temperaturi slabo kemijski reaktivan. S kisikom tvori dvije vrste spojeva: ugljikov(II) oksid (monoksid) i ugljikov(IV) oksid (ugljikov dioksid). [[Ugljikov monoksid]] (CO) nastaje pri izgaranju ugljikovih spojeva uz ograničeni dotok kisika. Industrijski se proizvodi kao [[generator]]ski plin, izgaranjem [[koks]]a u generatoru, ili kao vodeni plin, u [[smjesa\|smjesi]] sas vodikom, reakcijom generatorskog plina s vodenom parom. Ugljikov monoksid je vrlo toksičan jer se veže s [[hemoglobin]]om na sličan način kao i kisik, ali mnogo snažnije i stalnije. [[Ugljikov dioksid]] (CO<sub>2</sub>) je bezbojni plin, bez mirisa. Dobiva se izgaranjem ugljika ili ugljikovih spojeva, ili reakcijom kiselina s karbonatima. Ugljikov dioksid je inertni plin i često se koristi kao inertna atmosfera u slučajevima gdje prisutnost kisika može biti štetna. Redak 107: === Karbidi === {{Glavni\|Karbidi}} [[Karbidi]] 1., 2., 12. grupe, te aluminija su ionski karbidi. Struktura ovih karbida ~~sadrže~~sadrži ~~izoliranje~~izolirane ugljikove atome (Be<sub>2</sub>C, Al<sub>4</sub>C<sub>3</sub>), acetilidne ione (C<sub>2</sub><sup>2-</sup>) (CaC<sub>2</sub>, MgC<sub>2</sub>, BeC<sub>2</sub>, BaC<sub>2</sub>, ZnC<sub>2</sub>, Na<sub>2</sub>C<sub>2</sub>, K<sub>2</sub>C<sub>2</sub>), ili C<sub>3</sub><sup>4-</sup> anion. Hidrolizom ovih karbida dobiva se metan, acetilen ili alen, ovisno od kojeg iona je karbid sastavljen. Karbidi prijelaznih metala: Rani prijelazni metali (Ti, Zr, Hf, Nb, Ta, Mo, W) tvore karbide s metalnim karakterom. Ovi metali, u svojoj strukturi, imaju međuprostore koji odgovaraju veličini ugljikovog atoma. Ugljik u međuprostorima čini ovakve karbide izuzetno stabilnima, vrlo visokih tališta i kemijski inertnim materijalima. Karbidi 7. 8. 9. i 10. skupine su nestabilniji od karbida ranih prijelaznih metala, otapaju se u vodi ili kiselinama. Karbidi [[lantanidi\|lantanida]] i [[aktinidi\|aktinida]] imaju formulu i strukturu sličnu acetilidima, ali hidrolizom s vodom daju [[metan]].