EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 17.1.2023.

COM(2023) 32 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Iskorištavanje talenta u europskim regijama

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Iskorištavanje talenta u europskim regijama

1.Uvod

U našim društvima i gospodarstvima događaju se duboke demografske promjene 1 . Stanovništvo EU-a sve je starije, a stopa nataliteta od šezdesetih se godina prošlog stoljeća stalno smanjuje. Niz regija u EU-u suočava se s problemom odljeva mlade i kvalificirane radne snage 2 .

Zbog te kombinacije trendova smanjuje se broj radno sposobnih stanovnika 3 . Od 2015. do 2020. radno sposobno stanovništvo EU-a smanjilo se za 3,5 milijuna, a taj će se trend samo nastaviti sljedećih godina i desetljeća: očekuje se da će do 2050. biti još 35 milijuna manje radno sposobnih stanovnika.

S tim se problemom suočava većina država članica, ali neke su se regije našle u težoj situaciji od drugih. Osim poremećaja koje je donijela pandemija bolesti COVID-19, regije koje su mahom već u nepovoljnom položaju dodatno pogađa iseljavanje najobrazovanijih i najvještijih, a istodobno ne uspijevaju privući druge radnike iz drugih regija.

Ako se ništa ne učini, taj će proces stvoriti nove i produbiti postojeće teritorijalne razlike s obzirom na starenje stanovništva u nekim regijama i manjak radne snage u tim regijama. Demografske promjene u Europi smanjit će otpornost i konkurentnost EU-a u cjelini i ugroziti koheziju. Tu situaciju treba sagledati u kontekstu globalnog natjecanja u privlačenju talenata i uzeti u obzir druge strukturne promjene, kao što su prelazak na klimatski neutralno i otporno gospodarstvo i tehnološke promjene, koje također mogu produbiti razlike među regijama.

Smanjenje radne snage stoga je istodobno demografsko, gospodarsko i društveno pitanje. Osim s njime, neke se regije suočavaju i s kontinuirano niskim brojem osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjem. To u paru sa smanjenjem radne snage dodatno otežava gospodarsku situaciju u takvim regijama. Najbolji su primjer ruralna područja. Međutim, rubne regije, najudaljenije regije 4 i regije u industrijskoj tranziciji također osjećaju posljedice depopulacije, odseljavanja u bogatije regije (posebno mladih i kvalificiranih radnika) i poteškoća u privlačenju, promicanju i zadržavanju talenata.

Ova je Komunikacija usmjerena na regije koje se suočavaju s povezanim nizom izazova: naglim smanjenjem radno sposobnog stanovništva u kombinaciji s niskim i nepromijenjenim brojem osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjem, kao i na regije iz kojih masovno iseljavaju mladi.

Te bi regije mogle upasti ili su već upale u „zamku nedovoljnog razvoja talenata”. Gospodarska dinamika usporava se, a radno sposobno stanovništvo sve je starije, malobrojnije i u prosjeku niže obrazovano. Osim toga, te se regije suočavaju s velikim socioekonomskim poteškoćama: nemaju dovoljno mogućnosti za gospodarsku diversifikaciju, previše se oslanjaju na sektore u opadanju i nedostaje im kapacitet za inovacije. To je usko povezano s opterećenim tržištem rada, nižom stopom obrazovanja odraslih, negativnijim socijalnim ishodima i manjom pristupačnosti osnovnih usluga 5 . Zbog te kombinacije problema tim je regijama teško izgraditi održiva i konkurentna gospodarstva utemeljena na znanju.

Dopusti li se da ta zamka produbi razlike među regijama, sve više ljudi i zajednica moglo bi se početi osjećati zapostavljenima, što bi moglo doprinijeti aktualnom povećanju političkog nezadovoljstva 6 . Smanjilo bi se povjerenje u naše demokratske vrijednosti i javna potpora reformama, uključujući reforme povezane sa zelenom i digitalnom tranzicijom.

Kako takve zamke nedovoljnog razvoja talenata ne bi nastajale, mora se potaknuti potražnja za talentima, posebno tako da se povećaju dinamičnost i raznolikost gospodarskih mogućnosti i broj dostupnih talenata. Za to je potreban niz ulaganja i reformi, među ostalim uz potporu iz nove generacije programa kohezijske politike i planova za oporavak i otpornost. Odgovor politike trebao bi obuhvaćati širok skup mjera, koji bi bio prilagođen i provodio se u pojedinačnim regijama, u skladu s lokalnim uvjetima, prema načelima kohezijske politike i uz dopunu u obliku sektorskih strategija. Regije u kojima bi se te mjere provodile trebale bi poboljšati poslovno okruženje i kvalitetu života kako bi postale privlačnije mjesto za život i rad. Tako bi se lakše osigurao talent potreban za njihov gospodarski razvoj, koji sve više ovisi o znanju i inovacijama, a tako i o visokokvalificiranim radnicima. Usporedno s time, europski semestar poticat će potrebne reforme, kao što su reforme tržišta rada ili obrazovnih sustava koje bi doprinijele razvoju talenata.

Ova je Komunikacija prvi ključni rezultat Europske godine vještina, koju je Komisija predložila s ciljem daljnjeg promicanja prekvalifikacije i usavršavanja te kako bi se osiguralo da u dvostrukoj zelenoj i digitalnoj tranziciji i gospodarskom oporavku nitko ne bude zapostavljen. Teritorijalna dimenzija bit će ključna u tom radu jer se regije u nepovoljnom položaju i udaljene regije, uključujući one najudaljenije, suočavaju s ozbiljnijim izazovima.

U ovoj se Komunikaciji navode ciljane mjere za promicanje, zadržavanje i privlačenje talenata kako bi se sve regije preobrazile u dinamične lokacije koje pokreću talenti. Za provedbu takvih mjera prije svega je potrebna mobilizacija na nacionalnoj i regionalnoj razini, odnosno iskorištavanje prednosti svake regije, kao što su mali i srednji gradovi, sveučilišta, ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, pružatelji obrazovanja odraslih, istraživačke ustanove te poduzeća i klasteri malih poduzeća koji mogu osigurati dugoročan regionalni razvoj. Ti su ciljevi usklađeni i s Programom održivog razvoja do 2030.

Djelovanje predloženo u ovoj Komunikaciji oslanjat će se na poseban mehanizam EU-a za potporu oblikovanju i provedbi ciljanih regionalnih i teritorijalnih strategija utemeljenih na posebnim okolnostima i prednostima svake regije, kao i na ambicioznu provedbu europskog stupa socijalnih prava i dugoročnu viziju za ruralna područja EU-a. Uz to, ciljano će se upotrebljavati postojeći fondovi EU-a kako bi se njihova primjena prilagodila demografskim kretanjima u EU-u.

2.Velik broj regija u EU-u ne uspijeva osigurati talente koji su im potrebni za razvoj

2.1.Velik broj regija u EU-u suočava se s naglim smanjenjem broja radno sposobnih stanovnika i zaostaje u razvoju, privlačenju i/ili zadržavanju kvalificiranih radnika

Radno sposobno stanovništvo smanjuje se posvuda: više od polovine stanovništva EU-a živi u regijama u kojima je prisutan taj problem. Međutim, u nekima od tih regija prisutni su i dodatni strukturni problemi. U nekim je regijama udio osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjem znatno niži od prosjeka EU-a, a jednako je tako niži i broj mladih odraslih osoba (u dobi od 20 do 24 godine) koje trenutačno pohađaju tercijarno obrazovanje. Osim toga, iako na razini EU-a udio osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjem u dobnoj skupini od 25 do 64 godine raste jer su mlađe dobne skupine obrazovanije od starijih, taj udio u nekim regijama raste znatno sporije, a očekuje se da će se taj trend i nastaviti. S negativnim ili stagnirajućim trendom u pogledu broja radnika sa završenim tercijarnim obrazovanjem te regije neće moći osigurati dovoljno visokokvalificiranih radnika kako bi nadoknadile smanjenje radne snage. Ako se to ne riješi, gospodarske razlike i nerazmjer radne snage u odnosu na dinamičnije regije EU-a još će se povećati.

U regijama kojima prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata veći je i udio osoba koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje. Stopa mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) u tim je regijama znatno viša (19 %, u usporedbi s prosjekom EU-a, koji iznosi 13 %). Prevelik broj mladih u tim regijama ne završava srednjoškolsko obrazovanje, zbog čega imaju slabije izglede za zapošljavanje.

Sudjelovanje odraslih u obrazovanju znatno je niže u regijama suočenima sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata (5,6 % u odnosu na 10 %, tj. prosjek u EU-u): manji broj ljudi usavršava svoje vještine ili uči nove, uključujući vještine potrebne za dvostruku tranziciju, pa će biti sve teže odgovarati na nove potrebe tržišta rada. Sudjelovanje odraslih u obrazovanju znatno se razlikuje među državama članicama, pri čemu je ta stopa u gradovima veća nego u ruralnim područjima.

U tim je regijama češće problematična i fizička pristupačnost obrazovne infrastrukture. Iako se u svakoj od tih regija nalazi barem jedno sveučilište, u usporedbi s drugim regijama manji je broj stanovnika koji su od najbližeg sveučilišta udaljeni do 45 minuta vožnje.

Unutar država članica, a posebno među regijama glavnih gradova i ostalim regijama, postoje velike razlike. Razlike katkad postoje i unutar samih regija. U većini država članica regija glavnoga grada privlači brojne mlade ljude zahvaljujući svojim sveučilištima, ponudi poslova za visokokvalificirane osobe, gospodarskim prilikama te kulturnim i društvenim događanjima. Onamo sele na studij ili kako bi nakon studija pronašli posao. Neki od njih s vremenom se odluče vratiti u svoju regiju. Takvo je kružno kretanje talenata idealno, ali funkcionira samo ako sve regije mogu podjednako uspješno privlačiti talente.

2.2.Regijama iz kojih odlaze mladi talenti prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata

Tercijarno obrazovanje može znatno doprinijeti dinamičnosti i privlačnosti regija. Međutim, jednako je važno stvarati gospodarske prilike za privlačenje i zadržavanje talenata, kao i osigurati radnu snagu za trenutačne i buduće potrebe tržišta. Bez izgleda za razvoj karijere, mladi mogu odustati od ulaganja u tercijarno obrazovanje i zaposlenje potražiti negdje drugdje. Stopa nezaposlenosti mladih (u dobi od 15 do 34 godine) u regijama kojima prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata ili su u nju već upale iznosi 14,6 %, što je znatno iznad prosjeka EU-a (11,1 %). Osim toga, iako pojedincima odlazak može pomoći da pronađu nove prilike, taj trend može uzrokovati poteškoće na tržištu rada i dodatno smanjiti broj radnih mjesta u određenim sektorima.

Na mobilnost ljudi utječu različiti čimbenici: mogućnosti za zaposlenje, plaće, uvjeti rada, ravnopravne mogućnosti, lokacija, dostupnost usluga i povjerenje u institucije.

U tom pogledu, plaće, prihodi i gospodarski razvoj u regijama kojima prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata znatno su slabiji nego u ostatku EU-a (naknada po zaposleniku, odnosno standard kupovne moći ondje iznosi 82 % prosjeka u EU-u). Kvaliteta institucija također je niža: europski indeks kvalitete upravljanja za te regije trenutačno je tek oko 60 % prosjeka EU-a.

Ne oblikuje li se integrirana strategija za poticanje talenata i stvaranje novih mogućnosti za razvoj, regije iz kojih odlazi velik broj mladih mogle bi se naći u sličnoj strukturnoj situaciji kao one u kojima se sve brže smanjuje broj radno sposobnih stanovnika, a ne povećava broj osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjem.

2.3.Regije kojima prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata

Zamka nedovoljnog razvoja talenata multidimenzionalna je i ozbiljno prijeti dugoročnoj dobrobiti regija.

Na karti je (crvenom bojom) istaknuto 46 regija u zamci nedovoljnog razvoja talenata. To su regije u kojima se između 2015. i 2020. sve se brže smanjivalo radno sposobno stanovništvo, a broj osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjem bio je stabilno nizak. U toj skupini regija živi 16 % stanovništva EU-a. Većina ih je slabije razvijena, s prosječnim BDP-om po glavi stanovnika na razini od 64 % prosjeka EU-a. Ta je skupina regija više ruralna od ostatka EU-a – 31 % njezina stanovništva živi u ruralnim područjima, u usporedbi s prosjekom od 21 % u EU-u.

Na karti je (žutom bojom) označena i druga skupina od 36 regija kojima prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata zbog iseljavanja stanovništva u dobi od 15 do 39 godina (smanjenje veće od 2 promila godišnje, u odnosu na prosječnih 5,3 promila u EU-u). U toj skupini regija živi 13 % stanovništva EU-a.

Te dvije kategorije regija 7 zajedno čine 30 % stanovništva EU-a 8 .

Različiti navedeni čimbenici zajedno stvaraju začarani krug koji otežava i usporava dugoročni rast. Za prekidanje tog kruga i povećanje gospodarske dinamičnosti potrebna je sveobuhvatna strategija za resurse i poticaje.

3.Jačanje potražnje za talentima i ponude talenata kako bi se zamke njihova nedovoljnog razvoja izbjegle

Kako bi izbjegle upadanje u zamku nedovoljnog razvoja talenata ili se iz nje oslobodile, regije moraju pronaći kako potaknuti potražnju za talentima i ponudu talenata i istodobno ih usklađivati s promjenjivim potrebama svojih gospodarstava. To uključuje poboljšanje učinkovitosti na tržištima rada i u sustavima obrazovanja, osposobljavanja i obrazovanja odraslih, poboljšavanje rezultata u području inovacija, javnog upravljanja i poslovanja te povećanje kvalitete i pristupačnosti usluga. Sve regije i područja EU-a koji se suočavaju sa smanjenjem radno sposobnog stanovništva i žele povećati svoju privlačnost te uspješnije razvijati, privlačiti i zadržavati talente ostvarit će korist od nove namjenske inicijative EU-a: mehanizma za poticanje talenata. Osim toga, regije kojima prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata ili su u nju upale također će imati koristi od namjenske potpore iz određenih komponenti tog mehanizma (vidjeti točku 3.5.).

3.1.Iskorištavanje potencijala talenata uz potporu politika prilagođenih regijama

3.1.1.Potpora gospodarskoj revitalizaciji i pristupačnosti usluga

Za revitalizaciju regija treba se diversificirati njihovo gospodarstvo i poboljšati pristupačnost usluga, i to u okviru strategija koje će biti prilagođene pojedinačnim lokacijama. Kohezijska politika EU-a, kao katalizator lokaliziranih politika, u sinergiji s dimenzijom za ruralni razvoj zajedničke poljoprivredne politike tim regijama osigurava strateški okvir za planiranje dugoročnih ulaganja tako što se jamči učinkovito upravljanje i angažiraju lokalni dionici 9 . S obzirom na demografske razlike na podnacionalnoj razini, angažman regionalnih i lokalnih vlasti u utvrđivanju i provedbi prioriteta financiranja u okviru kohezijskih programa za razdoblje 2021.–2027. ključan je za uspjeh tih strategija.

Takve lokalizirane strategije za potporu gospodarskoj revitalizaciji regija kojima prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata regijama mogu biti korisne i u žurnoj industrijskoj preobrazbi koja se vodi ciljem ublažavanja klimatskih promjena. Bez gospodarske dinamičnosti i odgovarajuće baze vještina, koji su potrebni za privlačenje djelatnosti s velikim potencijalom, u razvoju regija neće se moći potpuno iskoristiti prilike za rast i prednosti zelene i digitalne tranzicije. Budući da su za te promjene potrebne inovacije i nove tehnologije i s obzirom na to da radnici prilagođavaju svoje vještine i mijenjaju radna mjesta ili zanimanja, posebno će biti važna sposobnost održavanja solidne baze vještina i mogućnosti za osposobljavanje 10 .

Stupovi mehanizma za pravednu tranziciju, koji dopunjuju druge instrumente u okviru kohezijske politike, podupiru razvoj i provedbu sveobuhvatnih strategija na područjima o kojima je ovdje riječ. Tako im pomažu da diversificiraju svoja gospodarstva, omoguće svojoj radnoj snazi da se usavršava i prekvalificira te postanu dinamičnija i privlačnija talentima.

Na lokalnoj razini, konkretni lokalno prilagođen i utemeljen pristup koji su razvile lokalne akcijske skupine pokrenute u okviru inicijative LEADER zajedničke poljoprivredne politike pomaže lokalnim zajednicama u oblikovanju strategija i projekata koji bi mogli doprinijeti regionalnoj revitalizaciji. Taj pristup sada prima potporu iz EPFRR-a, EFPRA-e i fondova kohezijske politike. Na primjer, na područjima u kojima su važne aktivnosti ribarstvo i akvakultura, lokalne akcijske skupine uz potporu EFPRA-e oblikuju i provode integrirane strategije za rješavanje problema sve manjih prihoda i zaposlenosti u ribarskim zajednicama.

Srebrno gospodarstvo jedan je od gospodarskih sektora koji mogu poboljšati socioekonomske uvjete u regijama kojima prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata.

Turizam je još jedan od važnih gospodarskih sektora u mnogima od tih regija. U tranzicijskom putu za turizam 11 ističe se potreba za temeljito isplaniranim strategijama u kojima se vodi računa o okolišnim, gospodarskim i socijalnim učincima turizma i angažiraju lokalne zajednice. Takve strategije mogu pomoći u stvaranju novih prilika i doprinijeti dobrobiti lokalnih zajednica. EU-ov popis pokazatelja za turizam 12 , koji prati zelenu i digitalnu tranziciju i čimbenike socioekonomske otpornosti turističkih aktivnosti u Europi, pokazuje kako se ti pokazatelji mogu znatno razlikovati među regijama.

Jednak pristup kvalitetnim uslugama i infrastrukturi kao što su rani i predškolski odgoj i obrazovanje, obrazovanje i osposobljavanje, zdravstvena i dugoročna skrb, povoljno stanovanje i kulturne usluge, prijevoz, opskrba energijom i pristup internetu, ima ključnu ulogu u globalnom natjecanju u razvoju, privlačenju i zadržavanju talenata.

Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na odluke ljudi o tome gdje žele živjeti. Promijenila je i veličinu i lokaciju ureda i radnih prostora. Tako su neke regije u kojima su troškovi nekretnina niži i koje nude bolju kvalitetu života postale privlačnije. To im donosi nove prilike, ali će svejedno morati osigurati potrebnu infrastrukturu i pristup uslugama, što je za ljude važan element kad odlučuju hoće li ostati u nekoj regiji ili se preseliti.

U tom pogledu regije koje se suočavaju sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata, a posebno one slabije razvijene, zbog nedostatka sredstava moraju donositi teške odluke. Njihovi fiskalni prihodi smanjuju se razmjerno padu stanovništva i gospodarske aktivnosti, a očekuje se da će morati izdvajati sve više za usluge namijenjene potpori sve starijem stanovništvu.

Kako bi regije u zamci nedovoljnog razvoja talenata mogle iskoristiti sve prednosti digitalne tranzicije, mora se poboljšati njihova digitalna povezivost. Prema dosadašnjim podacima, manje je vjerojatno da će kućanstva u tim regijama imati širokopojasnu vezu, a udio stanovništva s pristupom vrlo brzom širokopojasnom internetu znatno je manji nego u drugim regijama.

Poboljšavanjem širokopojasnog pristupa internetu u tim regijama stvara se veći broj gospodarskih prilika za poduzeća i rad na daljinu. Osim toga, stvara se više prilika za obrazovanje i osposobljavanje na daljinu, što bi moglo pomoći u nadoknađivanju vještina koje nedostaju.

Nekoliko EU-ovih instrumenata financiranja, kao što su kohezijska politika, politika ruralnog razvoja i Mehanizam za oporavak i otpornost mogu podupirati ulaganja potrebna za ubrzanje uvođenja mreža vrlo velike brzine i 5G mreža, posebno u ruralnim i udaljenim područjima, u kojima bi zbog niže gustoće naseljenosti i potreba na tržištu mogla biti opravdana javna intervencija.

Javna ulaganja mogu se dovršiti uz pomoć odgovarajućih regulatornih mjera kako bi se svima osigurao primjeren pristup osnovnim uslugama.

Prekogranična suradnja, uz potporu iz programa Interrega, doprinosi privlačnosti pograničnih regija koje se suočavaju sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata. Udruživanje ljudskih resursa, opreme i infrastrukture te dostupnost digitalnih javnih usluga koje funkcioniraju prekogranično 13 mogu poboljšati pristupačnost javnih usluga i stvoriti nova radna mjesta na prekograničnom tržištu rada.

Osim što treba ukloniti pravne i administrativne prepreke povezane s granicama, tehničke prepreke mogu se ukloniti osiguravanjem interoperabilnosti digitalnih javnih usluga 14 . Tako bi se poboljšala interakcija među dionicima iz susjednih regija, a time i povećali izgledi za zaposlenje s druge strane granice, čime bi se prekograničnim regijama omogućilo zadržavanje većeg broja talenata.

3.1.2.Poticanje dinamičnih inovacijskih ekosustava strategijama pametne specijalizacije te tehnološkim i socijalnim inovacijama

Struktura regionalnoga gospodarstva jedan je od uzroka manjeg broja radnih mjesta za visokokvalificirane radnike u regijama koje se suočavaju sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata. Kako bi osobe sa završenim tercijarnim obrazovanjem odlučile ostati u tim regijama, moraju se stvoriti nove gospodarske perspektive i odgovarajuća radna mjesta za visokokvalificirane radnike.

Uz to, za ublažavanje smanjenja broja radno sposobnih stanovnika treba i povećati produktivnost, a u tom su pogledu posebno važne inovacije. Inovacijski rezultati regija kojima prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata ili se u njoj već nalaze znatno su ispod prosjeka EU-a 15 .

Regije glavnih gradova znatno odskaču od drugih regija prema inovacijskom kapacitetu.

Svladavanjem prepreka uvođenju novih ideja i tehnologija te poticanjem inovacija u različitim područjima, kao i priznavanjem i promicanjem izvrsnosti, osigurat će se da te regije postanu produktivnije, nude bolje mogućnosti za zaposlenje i ostvare korist od gospodarstva koje se sve više temelji na znanju.

U skladu s time, te bi regije trebale provoditi lokalizirane inovacijske strategije i što bolje iskorištavati sredstva koja su njihovim državama članicama dostupna u okviru kohezijske politike i Mehanizma za oporavak i otpornost. Inovacije bi trebalo tumačiti u širem smislu, što uključuje proizvodne procese, marketing, digitalni marketing i digitalizaciju usluga. One mogu potaknuti prilike za poslovanje i zapošljavanje u novim i rastućim sektorima, ali i u tradicionalnim sektorima kao što su poljoprivreda ili turizam. Te strategije izravno pomažu unaprijediti regionalne gospodarske sustave, potiču poduzetništvo i stvaranje privlačnih radnih mjesta za visokokvalificirane radnike, olakšavaju spajanje poslodavaca i radnika s traženim vještinama te u konačnici tim regijama osiguravaju nove talente, koje privlače nova središta konkurentnosti.

Za poticanje inovacija u regijama koje se suočavaju sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata može se aktivirati niz alata na razini EU-a.

U strategijama pametne specijalizacije (S3) 16 u okviru kohezijske politike prednost se daje ulaganjima koja se temelje na lokalnim resursima i rješenjima, potiču prelazak na gospodarstvo koje se temelji na znanju i inovacijama te jačaju suradnju različitih dionika u inovacijskim ekosustavima (uprava, sveučilišta, poduzeća, ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje) na svim razinama upravljanja.

Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) putem svojih zajednica znanja i inovacija (ZZI-ji) primjenjuje lokalizirani inovacijski pristup u kojem u suradnji s lokalnim dionicima iz sektora obrazovanja, poslovanja i istraživanja 17 uvodi strategije pametne specijalizacije. EIT-ov regionalni program za inovacije (RPI EIT-a) usmjeren je na potporu inovacijama u regijama koje postižu osrednje ili slabije inovacijske rezultate. Više od 90 dosadašnjih regionalnih centara EIT-a u 18 zemalja uključenih u RPI uglavnom se nalazi u regijama u zamci nedovoljnog razvoja talenata, a ondje olakšavaju uključivanje lokalnih partnera u podupiranje lokalnih inovatora i informiranje lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela, kao i u razvoj talenata.

Novija studija o tokovima mobilnosti istraživača u kontekstu aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA) pokazuje da izvrsne istraživače na mobilnost primarno potiču čimbenici koji im izravno omogućuju da provode kvalitetna istraživanja i razvijaju svoje vještine, npr. mogućnost rada s vodećim znanstvenicima, kvaliteta istraživačke infrastrukture i mogućnosti za osposobljavanje.

U novom europskom programu za inovacije 18 utvrđena je inicijativa za talente s deep tech kvalifikacijama, vodeća inicijativa za odgovor na manjak talenata u sektorima komercijalizacije tehnoloških i znanstvenih inovacija, kojom su obuhvaćene sve europske regije. Koordinirat će je EIT, tijekom trogodišnjeg razdoblja bit će usmjerena na deep tech talente u svim državama članicama, a 2023. pokrenut će se program stažiranja u području inovacija kako bi više od 600 istraživača i osoba s diplomom, uključujući one iz regija koje se suočavaju sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata, moglo steći iskustvo u inovacijama u partnerskim poduzećima EIC-a i EIT-a. U okviru programa Digitalna Europa osposobljavat će se stručnjaci u područjima kao što su podatkovna znanost, umjetna inteligencija, kibersigurnost i kvantna tehnologija. Ta će inicijativa okupiti više i manje inovativne regije kako bi se iskorištavanjem posebnih prednosti različitih regija olakšala suradnja u izgradnji novih vrijednosnih lanaca u EU-u. Stvaranjem međusobno povezanih inovacijskih dolina za deep tech u EU-u omogućit će se zadržavanje i razvoj talenata. U inicijativi se uzima u obzir važnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za inovacije i regionalni razvoj, a istaknutu ulogu imaju centri strukovne izvrsnosti 19 , koji potporu primaju iz programa Erasmus+ u komplementarnosti sa sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost ili kohezijske politike.

Savezi za inovacije u okviru programa Erasmus+ bit će potpora razvoju poduzetničkih vještina, a posebno za deep tech, kako bi se budućim poduzetnicima iz regija koje se suočavaju sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata pomoglo da svoje ideje pretvore u poslovne prilike, kako je najavljeno u europskoj strategiji za sveučilišta. 

U okviru programa Obzor Europa, odnosno aktivnosti Marie Skłodowska-Curie, stipendije EIP-a omogućuju izvrsnim istraživačima koji nisu uspjeli ostvariti financiranje u okviru tih aktivnosti da stipendiju odrade u nekoj od „zemalja širenja” 20 kako bi se promicalo uravnoteženije kruženje talenata u tim zemljama. Stipendije za širenje, prethodno izdanje tih stipendija u okviru programa Obzor 2020., povećale su mobilnost talenata prema tim zemljama i pomogle im da ponovno privuku iskusne istraživače i zadrže talente.

Osim toga, instrument za političku podršku programa Obzor Europa, instrument utemeljen na potražnji koji je na raspolaganju državama članicama, trebao bi biti koristan u provedbi nekih od već utvrđenih preporuka za poboljšanje sustava istraživanja i inovacija u nekoliko država članica. To je posebno važno u regijama suočenima sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata, posebno u Rumunjskoj, Grčkoj i Hrvatskoj.

MSP-ovi i poduzeća u tim regijama mogu iskoristiti potporu koju centri za digitalne inovacije nude i za inovacije i za digitalizaciju.

3.1.3.Revitalizacija ruralnih područja

Ruralne regije osobito snažno osjećaju dvostruki pritisak demografskog pada i nedovoljnog razvoja talenata.

Uveden je sveobuhvatan skup mjera za rad na dugoročnoj viziji za ruralna područja EU-a. U akcijskom planu EU-a za ruralna područja utvrđena su konkretna područja za djelovanje kad je riječ o ljudskom kapitalu. Očekuje se da će se njime do 2040. ti teritoriji i ondašnje zajednice ojačati i bolje povezati te učiniti otpornijima i boljima za život. Njegovom provedbom pridonijet će se privlačnosti ruralnih područja za talente, stvaranju novih prilika za privlačenje inovativnih poduzeća, osiguravanju pristupa visokokvalitetnim radnim mjestima, promicanju novih i usavršavanju postojećih vještina, boljoj infrastrukturi i uslugama te iskorištavanju koristi koje proizlaze iz diversifikacije regionalnih gospodarskih aktivnosti.

·Platforma za revitalizaciju ruralnih područja mjesto je na kojem se vlasti iz ruralnih područja pogođenih smanjenjem broja stanovnika, starenjem i manjkom gospodarskih prilika mogu upoznati s informacijama i najboljim praksama o instrumentima i strategijama za sprječavanje gubitka talenata.

·U okviru Obzora Europa (istraživanje i inovacije za ruralne zajednice) pokrenut će se namjenski pozivi i pružati potpora za osposobljavanje i razmjenu znanja kako bi se ubrzalo širenje i uvođenje inovacija. Primjer toga je „centar za stručnost i osposobljavanje u području ruralnih inovacija” osnovan u okviru projekta RURALITIES. Pokrenut je i europski forum za start-up sela kako bi se bolje razumjele potrebe start-upova u ruralnim regijama.

·„Digitalna budućnost ruralnih područja”, vodeća inicijativa čiji je važan element ljudski kapital, usmjerena je na vještine potrebne za digitalnu transformaciju ruralnih područja, uključujući digitalne vještine i poduzetništvo.

·U okviru opsežne mjere za poduzetništvo i socijalnu ekonomiju u ruralnim područjima poticanjem poduzetnika podupiru se inovativna okruženja u ruralnim područjima.

Osim ruralne vizije, u okviru projekta Teritorijalnog programa do 2030. suradnjom u višerazinskom upravljanju podupirat će se mali gradovi i sela, koji imaju važnu ulogu u integriranom teritorijalnom razvoju, i jačati suradnja među područjima. Nastojat će se da mala mjesta mladima ostanu privlačna za život i rad.

Osim toga, politikama integriranog razvoja koje se promiču u okviru kohezijske politike i na lokalnoj razini pridonijet će se razvoju ruralnih područja i potaknuti povezivanje sela i gradova. Tako se mogu privući nove gospodarske aktivnosti, smanjiti digitalni jaz, stvoriti nove prilike za obrazovanje, poboljšati pristup infrastrukturi, uslugama i kulturnim sadržajima te poboljšati kvaliteta života, što će privući talente u ruralna područja i potaknuti ih da se ondje zadrže.

3.1.4.Poboljšanje kvalitete javnih uprava i javnog upravljanja

Kvaliteta i učinkovitost javne uprave i javnog upravljanja među najvažnijim su elementima koji regije čine privlačnima za ulaganja.

Niska kvaliteta upravljanja, a posebno korupcija i nepoštovanje vladavine prava, ugrožava rast, ali i povjerenje ulagača i gospodarskih subjekata. Poznato je da su ti problemi među razlozima zbog kojih se ljudi odlučuju na iseljavanje iz regije. S druge strane, regije koje ulažu u kvalitetu upravljanja češće učinkovito provode strategije za poticanje razvoja.

Zato bi regije koje se suočavaju s zamkom nedovoljnog razvoja talenata trebale dodatno poboljšati kvalitetu svojih uprava i javnog upravljanja 21 , za što im na raspolaganju stoji Instrument za tehničku potporu.

3.2.Poboljšanje učinkovitosti obrazovanja i tržišta rada

Regije u zamci nedovoljnog razvoja talenata teže razvijaju i privlače talente koji su im potrebni za održivi razvoj, odnosno postižu slabije rezultate u pogledu sustava obrazovanja i osposobljavanja, vještina, integracije na tržište rada i uvjeta rada. Zbog toga trebaju integrirati veći broj ljudi na tržište rada, stvarati nove gospodarske prilike i povećati produktivnost.

Provedba europskog stupa socijalnih prava i njegova akcijskog plana nije presudna samo za postizanje glavnih ciljeva EU-a do 2030. u pogledu zapošljavanja, vještina i borbe protiv siromaštva, nego i za socijalnu i gospodarsku konvergenciju na regionalnoj i međuregionalnoj razini. Rad na provedbi strategija za Uniju ravnopravnosti 22 nastavit će biti važan za izgradnju otpornosti društava i gospodarstava, a uspjeh tog rada uvelike ovisi o angažmanu regionalnih i lokalnih vlasti u provedbi dvadeset načela stupa u skladu s njihovim posebnostima.

Europski semestar glavni je alat za praćenje provedbe stupa na nacionalnoj i regionalnoj razini. U okviru posljednjeg europskog semestra Komisija je gotovo svim državama članicama izdala pojedinačne preporuke u području obrazovanja, vještina i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, jednakih mogućnosti i sudjelovanja na tržištu rada. Tako se na temelju semestra usmjeravalo programiranje sredstava kohezijske politike (EFRR, ESF+, Kohezijski fond i Fond za pravednu tranziciju) za programsko razdoblje 2021.–2027. s ciljem smanjenja regionalnih razlika.

Konkretno, sredstvima iz fonda ESF+ ljudi će se podupirati u svim fazama života i intervenirat će se u svim aspektima vještina, od predviđanja budućih potreba, posebno zbog zelene i digitalne tranzicije, do usklađivanja ponude i potražnje za vještinama. Podupirat će se i upravljanje tim tranzicijama tako što će se modernizirati službe za zapošljavanje, čime će se poboljšati otpornost sustava obrazovanja i osposobljavanja.

3.2.1.Jačanje učinkovitosti sustava obrazovanja i osposobljavanja

Promicanjem obrazovanja i sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom učenju poboljšava se produktivnost, a time i konkurentnost tih regija, posebno u kontekstu zelene i digitalne tranzicije.

Sudjelovanje u obrazovanju odraslih povoljno utječe na ponudu talenata (pri čemu je cilj EU-a da 60 % svih odraslih osoba svake godine do 2030. sudjeluje u osposobljavanju), posebno u tehnološkom okruženju koje se brzo mijenja i u vrijeme digitalne i zelene tranzicije, u kojem se vještine radnika trebaju održavati i prilagođavati novostima.

Tome jednako može pridonijeti i strukovno obrazovanje i osposobljavanje. U Preporuci Vijeća iz 2020. o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju 23 utvrđena su ključna načela za osiguravanje brze prilagodbe tog sektora na potrebe tržišta rada, kao i osiguravanje kvalitetnih mogućnosti za mlade i odrasle. U toj je preporuci posebno istaknuta potreba za većom fleksibilnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, boljim mogućnostima za učenje kroz rad i naukovanje te poboljšanim osiguravanjem kvalitete. Vijeće je kao strateški prioritet utvrdilo i „ostvarivanje cjeloživotnog učenja i mobilnosti za sve” 24 . Kako bi se uklonile razlike u učenju, države članice provode znatan broj reformi i ulaganja u vještine i obrazovanje odraslih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i fonda ESF+.

Navedeni prioriteti posebno se učinkovito trebaju provoditi u regijama kojima prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata.

3.2.2.Poboljšanje integracije na tržište rada

Iako su regionalne stope zaposlenosti na razini EU-a posljednjih desetak godina sve sličnije, u većini regija suočenih sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata stope zaposlenosti niže su, a stope nezaposlenosti više nego u ostatku EU-a te one ne uspijevaju smanjiti te razlike. U tome bi im pomoglo povećanje zaposlenosti nedovoljno zastupljenih skupina, posebno žena, mladih i starijih osoba te osoba s invaliditetom. U regijama u kojima su Romi znatan dio mladog stanovništva također je važno poticati njihovo zapošljavanje.

Velik potencijal koji se nedovoljno iskorištava leži u zapošljavanju žena u tim regijama (u kojima stopa zaposlenosti žena iznosi 59 %, što je ispod prosjeka EU-a od 66 %), s obzirom na to da se žene iz njih iseljavaju u većem broju nego muškarci. EU se obvezao u okviru akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava do 2030. barem prepoloviti rodne razlike u zaposlenosti. U tu svrhu, odobravanje plaćenog obiteljskog dopusta i dopusta radi skrbi, pružanje kvalitetnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te smanjenje rodno uvjetovanih razlika u plaćama ključni su načini na koje te regije mogu povećati sudjelovanje žena na tržištu rada.

Provodi se niz inicijativa za promicanje zapošljavanja žena, posebno u tehnološkim područjima, u kojima su žene posebno slabo zastupljene:

·u okviru programa ženskog poduzetništva i vodstva nastavit će se podupirati tek osnovana tehnološka start-up poduzeća kojima upravljaju žene, među ostalim objavom poboljšanog poziva za podnošenje prijedloga u okviru inicijative „Women TechEU”. Ostale aktivnosti EU-a u tom području uključuju npr. inicijativu „Women4Cyber”, a ubrzanju rasta poduzeća na čijem su čelu žene u regijama suočenima sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata mogli bi pridonijeti i nacionalni programi ubrzanja.

·U okviru projekta E-STEAM, koji se financira iz programa Erasmus+, osigurana je potpora tercijarnom obrazovanju i sudjelovanju na tržištu rada, posebno u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), a taj projekt može pomoći i u stvaranju sinergija između škola i tržišta rada u tim regijama radi promicanja kreativnog i značajnog sudjelovanja djevojaka u STEM-u (u obliku programa mentorstva).

·Osim toga, inicijativa Girls Go Circular, koju provode EIT i njegovi ZZI-ji u okviru Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.–2027., usmjerena je na jačanje digitalnih i poduzetničkih vještina djevojčica i djevojaka kako bi ih se ohrabrilo i potaknulo da se odluče na karijeru u tom području.

Poticanje zapošljavanja starijih osoba 25 , čija stopa zaposlenosti u tim regijama iznosi 54 % (a na razini EU-a 59 %), također bi moglo pridonijeti odgovoru na nedostatak vještina i radnih mjesta. U regijama kojima prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata starijim osobama treba ponuditi privlačne mogućnosti za zaposlenje, npr. s fleksibilnim radom na nepuno radno vrijeme, prilikama za cjeloživotno učenje i mentorskim partnerstvima. Starije osobe za mlade su izvor znanja i vještina. Vrijedi spomenuti i velik doprinos starijih članova društva volonterskom sektoru.

Stvaranje kvalitetnih mogućnosti zapošljavanja i učenja za mlade također je ključno za zadržavanje talenata u regijama kojima prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata. Na razini EU-a pojačana Garancija za mlade osigurava politički okvir za te aktivnosti, a podupiru ju inicijative kao što su Europski savez za naukovanje 26 i inicijativa ALMA 27 . ESF+ i Mehanizam za oporavak i otpornost za te ciljeve osiguravaju ulaganja u vrijednosti od gotovo 22 milijarde EUR za razdoblje 2021.–2027., namijenjena zapošljavanju mladih i njihovoj integraciji na tržište rada.

3.2.3.Ulaganje u prekvalifikaciju i usavršavanje kao odgovor na neusklađenost ponude i potražnje za vještinama i nedostatak radne snage

Na tržištu rada EU-u već nekoliko godina sve više nedostaje radne snage, a taj bi se nedostatak mogao još povećati tijekom tranzicije prema klimatskoj neutralnosti ne budu li se vještine usklađivale s potrebama na tržištu rada. Međutim, nedostatak radne snage nije jednako izražen u svim dijelovima EU-a, nego posebno pogađa određene sektore i regije.

Regije s ozbiljnim nedostatkom radne snage i vještina teže ostaju konkurentne i gube na privlačnosti za ulaganja. Zato je posebno potrebno u njima poticati prekvalificiranje i usavršavanje.

Međutim, ulaganjima u obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje rezultati se postižu samo ako su ta ulaganja usmjerena na vještine koje odgovaraju trenutačnim i predviđenim potrebama lokalnih tržišta rada. Zato je važno prikupljati pouzdane informacije o vještinama i održavati suradnju regionalnih i lokalnih vlasti, organizacija socijalnih partnera, javnih i privatnih službi za zapošljavanje, lokalnih poduzeća i pružatelja usluga obrazovanja i osposobljavanja kako bi se osiguralo da se zajednički rad u području obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja usmjeri upravo na vještine potrebne u određenoj regiji.

Regionalne i lokalne vlasti i druga upravna tijela u regijama koje se suočavaju sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata mogu imati važnu ulogu u pružanju usluga profesionalnog usmjeravanja, mogućnosti osposobljavanja i informiranja javnosti. U Preporuci Vijeća o oblicima usavršavanja nacionalna i regionalna tijela pozivaju se da odraslima s niskim razinama vještina i kvalifikacija osiguraju pristup „oblicima usavršavanja” kako bi mogli razvijati svoje vještine i potencijalno steći kvalifikaciju. Tako bi se trebala pružiti potpora u obliku procjene vještina, prilagođenih ponuda učenja te odgovarajućeg vrednovanja i priznavanja vještina, uz informiranje javnosti te usmjeravanje i osposobljavanje obrazovnog osoblja.

U okviru pakta za vještine Komisija trenutačno podupire 14 velikih partnerstava 28 u raznim europskim industrijskim ekosustavima kako bi im pomogla da radnoj snazi osiguraju vještine potrebne za uspješan prelazak na klimatski neutralno i digitalno gospodarstvo. U međuvremenu se prijavilo više od 1000 članova, uključujući velika multinacionalna poduzeća, MSP-ove, lokalne pružatelje osposobljavanja i gospodarske komore. Obvezali su se da će pomoći u usavršavanju ukupno šest milijuna ljudi. Oko 50 regionalnih ili lokalnih tijela koja surađuju u okviru Pakta već rade na rješenjima za usavršavanje i prekvalifikaciju u suradnji s industrijom, socijalnim partnerima i pružateljima obrazovanja i osposobljavanja, a Komisija potiče sve regije, posebno one u zamci nedovoljnog razvoja talenata, da se pridruže Paktu i uz pomoć namjenske službe za potporu osnuju regionalna partnerstva za vještine 29 .

U okviru prijedloga Komisije da se 2023. proglasi Europskom godinom vještina promicat će se konkretne mjere za konkurentnost europskih poduzeća i ostvarivanje punog potencijala digitalne i zelene tranzicije na socijalno pravedan način. Poticat će se politike vještina i ulaganja kako bi se riješio problem nedostatka radnika i povećale vještine i prilagodljivost radne snage u EU-u 30 . To je dobra prilika da regije koje se suočavaju sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata utvrde prepreke koje njihovim poduzećima i radnoj snazi otežavaju prelazak na produktivnije sektore važnije za budućnost. To će biti velik korak, posebno u regijama koje zaostaju i u kojima je uzrok niskog BDP-a po stanovniku visok udio zaposlenosti u sektorima niske produktivnosti.

Za EU je posebno problematičan velik nedostatak digitalnih vještina, koji će samo nastaviti rasti ako se nešto ne poduzme. Već je sad za 90 % radnih mjesta nužna određena razina digitalnih vještina i milijuni poduzeća teško pronalaze radnike s digitalnim vještinama, a posebno stručnjake za IKT. Kao odgovor na taj problem u programu politike „Put u digitalno desetljeće” utvrđena su dva važna cilja. Prvi je povećanje broja odraslih osoba s osnovnim digitalnim vještinama sa sadašnjih 54 % na 80 % do 2030. Drugi je povećanje broja zaposlenih stručnjaka za IKT na 20 milijuna do 2030., uz istodobno olakšavanje pristupa tom području ženama i povećanje broja osoba s diplomom u području IKT-a. Države članice iskoristile su Mehanizam za oporavak i otpornost kako bi reformirale svoje sustave obrazovanja odraslih i izdvojile znatna sredstva za poboljšanje kvalitete i pristupa usavršavanju i prekvalifikaciji.

Visoka učilišta posebno su važan čimbenik u sprečavanju te neusklađenosti i nedostatka vještina. U lipnju 2022. donesena je Preporuka Vijeća o europskom pristupu mikrokvalifikacijama za cjeloživotno učenje i zapošljivost. Brzo daljnje postupanje Vijeća mobilizirat će visoka učilišta i organizacije za strukovno obrazovanje i osposobljavanje u korist cjeloživotnog učenja te će doprinijeti profesionalnoj prekvalifikaciji i usavršavanju kako bi se odgovorilo na nove potrebe u društvu i na tržištu rada.

Savezi europskih sveučilišta i centri strukovne izvrsnosti odabrani u okviru programa Erasmus+ služit će i kao centri za osposobljavanje i prekvalifikaciju odraslih, uključujući zaposlene stručnjake, i osiguravati vrhunske kompetencije usmjerene na budućnost, čime će pomagati poduzećima kojima nedostaje kvalificirane radne snage.

3.2.4.Osiguravanje pravednih uvjeta rada za uspješnost talenata

Privlačnost regija kojima prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata ili se u njoj već nalaze u konačnici će ovisiti o njihovoj sposobnosti da prepoznaju i nagrađuju talente.

Primjerene minimalne plaće ključne su za osiguravanje da se tržišno natjecanje temelji na visokim socijalnim standardima jedinstvenog tržišta, kao i za poticanje produktivnosti i gospodarske i socijalne konvergencije u tim regijama. U tom je kontekstu posebno važna nova direktiva o primjerenim minimalnim plaćama jer se njome uspostavlja okvir za osiguravanje primjerenosti zakonskih minimalnih plaća kojim se promiče kolektivno pregovaranje o određivanju plaća i poboljšava pristup radnika zaštiti u obliku minimalne plaće.

Veće sudjelovanje socijalnih partnera u regijama koje su suočene sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata posebno je korisno za stvaranje boljih radnih uvjeta, osiguravanje primjerenih plaća te za rješavanje problema nedostatka vještina i radne snage.

To djelovanje podupire se iz kohezijske politike i odgovarajućim reformama, čime se smanjuju razlike u plaćama i povećava privlačnost takvih regija.

3.3.Povećanje mobilnosti talenata i poticanje povratka radnika u regije podrijetla

Na rastuće potrebe tržišta rada ne može se dugoročno odgovoriti samo mobilizacijom domaće radne snage. Regije kojima prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata ili se u njoj već nalaze trebale bi iskoristiti mobilnost unutar EU-a i privući mlade iz drugih regija i država članica EU-a. Iako se često govori o odljevu mladih, premalo regija nastoji osigurati privlačne prilike za radnike povratnike.

Od strategija za privlačenje talenata iz drugih država članica neke regije pokušavaju iskoristiti dijasporu i potaknuti kvalificiranu radnu snagu koja je emigrirala da se vrati u svoje mjesto podrijetla i tako doprinese svojoj regiji. Na primjer, države članice kao što su Bugarska, Portugal i Grčka uspostavile su posebne programe za jačanje veza s istraživačima iz svoje međunarodne znanstvene dijaspore kako bi općenito postale privlačnije i potaknule svoje iseljene državljane na povratak.

Međutim, dugoročne strategije za ponovno privlačenje talenata trebale bi se prvenstveno temeljiti na strukturnim elementima koji povećavaju privlačnost, a posebno na poduzetništvu i vještinama, te na stjecanju diploma koje se na tržištu rada najviše traže. Regije bi stoga trebale razviti sveobuhvatne i dugoročne strategije za promicanje gospodarske diversifikacije i inovacija i u njih uključiti lokalne i regionalne vlasti, privatni sektor, centre za zapošljavanje i osposobljavanje, istraživačke ustanove, visoka učilišta i ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

3.4.Potpora zakonitim migracijama i integraciji u EU-u

Komisija promiče ambicioznu i održivu politiku zakonitih migracija u EU. Kako bi se zadržala globalna konkurentnost EU-a, Direktivom o studentima i istraživačima 31 te preinačenom Direktivom o plavoj karti EU-a 32 pridonosi se privlačnosti regija EU-a za visokokvalificirane radnike iz trećih zemalja i pojednostavnjenim postupcima olakšava mobilnost tih radnika unutar EU-a.

Komisija je predložila i jačanje suradnje s ciljanim partnerskim zemljama, uključujući pokretanje partnerstava za privlačenje talenata najavljenih u Paktu o migracijama i azilu iz 2020. Tim se prilagođenim partnerstvima s trećim zemljama poboljšavaju zakoniti putovi prema EU-u, a partnerske zemlje strateški uključuju u upravljanje migracijama. Cilj je partnerstava za privlačenje talenata osigurati sveobuhvatan politički okvir, kao i financijsku potporu za poticanje uzajamno korisne međunarodne mobilnosti na temelju boljeg usklađivanja potreba tržišta rada i vještina između EU-a i partnerskih zemalja, pritom pazeći da se spriječi odljev mozgova. Uspostavit će se i baza talenata EU-a kako bi se kvalificirani radnici iz zemalja izvan EU-a povezali s potencijalnim poslodavcima u državama članicama.

Rad na osiguravanju zakonitih migracija u EU treba dopuniti učinkovitim integracijskim politikama kako bi se postigli učinkoviti i održivi rezultati. Kako je istaknuto u akcijskom planu za integraciju i uključivanje 33 , lokalna razina, odnosno suradnja s lokalnim i regionalnim vlastima i organizacijama civilnog društva ključna je za učinkovitost politika integracije migranata.

Djelovanje svih dionika (država članica, lokalnih i regionalnih vlasti, socijalnih partnera, nevladinih organizacija, privatnog sektora i društava domaćina) trebalo bi biti sveobuhvatno kako bi se povećala sposobnost regija da u svoje države privuku nove talente i integriraju državljane trećih zemalja.

3.5.Potpora regijama putem novog namjenskog mehanizma EU-a: mehanizam za poticanje talenata

Uz te postojeće ili najavljene inicijative i politike EU-a Komisija će 2023. uspostaviti novi namjenski mehanizam od osam stupova za jačanje talenata u regijama koje su suočene sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata. U okviru tog mehanizma uspostavit će se poseban portal kako bi se regijama i dionicima omogućio pristup svim stupovima.

1.Pokrenut će se nov pilot-projekt za pomoć regijama koje se suočavaju sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata pri izradi, konsolidaciji, unapređivanju i provedbi prilagođenih i sveobuhvatnih strategija za osposobljavanje, privlačenje i zadržavanje talenata. On će se provoditi u obliku namjenske tehničke potpore odabranim regijama u kombinaciji s mjerama za širu informiranost i izgradnju kapaciteta.

2.Pokrenut će se nova inicijativa pod nazivom „Pametna prilagodba regija demografskoj tranziciji” kako bi se pomoglo regijama kojima prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata u oblikovanju novih pristupa demografskoj tranziciji i razvoju talenata s pomoću prilagođenih lokaliziranih politika usmjerenih na potrebna ulaganja i reforme.

3.Iz Instrumenta za tehničku potporu nastavit će se državama članicama nuditi mogućnost da osmisle i provode reforme na nacionalnoj i regionalnoj razini. U okviru poziva na podnošenje prijedloga za Instrument za tehničku potporu za 2023. Komisija će nastaviti regionalnim tijelima pružati potporu u uklanjanju prepreka regionalnom razvoju.

4.U okviru postojećih instrumenata pružat će se izravna financijska pomoć.

Kako bi se promicalo inovacije i radna mjesta za visokokvalificirane, regije s poteškoćama u zadržavanju i privlačenju talenata uzet će se u obzir u pozivu na podnošenje prijedloga u okviru Instrumenta za ulaganja u međuregionalne inovacije (I3). Cilj je tog instrumenta EU-a, koji se financira iz EFRR-a, poticati inovacijske ekosustave koji obuhvaćaju više regija EU-a pružanjem savjetodavne i financijske potpore inovacijskim projektima u zajedničkim područjima pametne specijalizacije. U okviru novog potprograma za izgradnju kapaciteta instrument će posebno pridonijeti ispitivanju novih pristupa i poticanju sposobnosti regija u zamci nedovoljnog razvoja talenata da privuku visokokvalificirane osobe.

Veća pozornost u okviru politika i instrumenata EU-a te nacionalnih politika i instrumenata posvetit će se regijama koje se suočavaju sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata. Preispitivanje programa kohezijske politike za razdoblje 2021.–2027. u sredini programskog razdoblja, predviđeno za početak 2025. i utemeljeno na preporukama za pojedine zemlje koje će biti donesene 2024., bit će prilika da se procijeni situacija u tim regijama i, prema potrebi, uskladi programiranje fondova kohezijske politike.

5.Osim toga, u okviru Europske urbane inicijative, sveobuhvatnog instrumenta koji se financira iz EFRR-a i iz kojeg se gradovima svih veličina pruža potpora za izgradnju kapaciteta i znanja, inovacije i razvoj prenosivih i prilagodljivih inovativnih rješenja za urbana pitanja od važnosti za EU, Komisija će se 2023. u pozivu na inovativne mjere za testiranje lokaliziranih rješenja kojima upravljaju gradovi usmjeriti na probleme s kojima se suočavaju gradovi koji se smanjuju, uključujući poteškoće u razvoju, zadržavanju i privlačenju talenata.

6.Isticat će se inicijative EU-a iz kojih se može dobiti potpora za razvoj talenata. Tim će se mehanizmom zainteresiranim regijama pružati informacije o politikama EU-a u području istraživanja i inovacija, osposobljavanja, obrazovanja i mobilnosti mladih, klasterskih politika i digitalnih inovacija, što može pomoći u poboljšanju regionalne privlačnosti i razine vještina.

7.Razmjenjivat će se iskustva i primjeri dobre prakse: razne prakse koje se već primjenjuju u nekim regijama mogle bi drugima poslužiti kao inspiracija. Regije će moći osnivati tematske i regionalne radne skupine koje će se na prilagođeniji način baviti problemima specifičnima za pojedine struke ili područja. Razmjene primjera dobre prakse temeljit će se i na rezultatima postojećih platformi, kao što su teritorijalna platforma za pravednu tranziciju ili platforma za revitalizaciju ruralnih područja, a usmjerit će se na regije i područja koji se suočavaju sa zajedničkim poteškoćama.

8.Proširit će se analitičko znanje kako bi se podupirale politike regionalnog razvoja i migracija utemeljene na dokazima te olakšalo oblikovanje politika. Rad Zajedničkog istraživačkog centra na pregledu regionalnih socijalnih pokazatelja nastavit će se. Komisija (Eurostat) osim toga će pozvati države članice da dostavljaju sveobuhvatnije statističke podatke o kretanjima stanovništva unutar EU-a, posebno o regionalnim migracijskim tokovima, raščlanjene prema dobi i spolu. Nadalje, prikupljat će se podaci o lokaciji ključnih usluga unutar EU-a, kao što su obrazovanje i zdravstvena skrb, kako bi se dionicima osigurale vrijedne informacije o tome kako odgovoriti na najvažnije izazove za socijalnu koheziju i pravednu tranziciju.

4.ZAKLJUČAK

Kako bi se ispunila obveza Unije da se ne zapostavi nijedan čovjek i nijedno mjesto, moramo pomoći regijama kojima prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata ili se u njoj već nalaze da postanu otpornije i privlačnije kao mjesta za život i rad. Ta se zamka može izbjeći i problemi uspješno savladati, što potvrđuju primjeri iz različitih regija istaknuti u ovoj Komunikaciji.

Sveobuhvatan, strateški i precizno usmjeren pristup potreban je kako bi se u obzir uzeli svi čimbenici i mobilizirali relevantni dionici i razine upravljanja. Iako je važno djelovati na različitim razinama, sve je jasnije da su na europskoj razini potrebni kapaciteti za prikupljanje i procjenu podataka i stručnog znanja kako bi se mogle oblikovati smjernice za odgovarajuća rješenja.

Budući da se svaka regija u zamci nedovoljnog razvoja talenata suočava sa sebi svojstvenim poteškoćama, trebaju se promicati različita, prilagođena rješenja. Potrebno je osmisliti i provesti prilagođene lokalizirane strategije i politike koje omogućuju diferencirani pristup, odgovaraju na specifične regionalne slabosti i promiču regionalne komparativne prednosti kako bi se poboljšale dinamičnost gospodarstva i kvaliteta života u tim regijama.

Komisija će, kao prvi ključni rezultat Europske godine vještina koju je predložila, putem novog mehanizma za poticanje talenta pružati ciljanu pomoć i znanje regijama u zamci nedovoljnog razvoja talenata te će ih podupirati u razvoju i uspješnoj provedbi tih prilagođenih strategija. Pružit će im jedinstvenu priliku da ostvare svoj potencijal za razvoj iskorištavanjem talenata koji su im potrebni i tako lakše uklone strukturne nedostatke. Budući da su znanje i vještine pravi pokretači budućeg gospodarskog rasta i razvoja, te će regije moći ostati konkurentne, privlačiti ulaganja i napredovati kao prosperitetna, inovativna i atraktivna mjesta za život i rad.

(1)    Izvješće Europske komisije o učinku demografskih promjena za 2020. i 2023.

(2)    To se posebno odnosi na Martinique, Guadeloupe, kontinentalnu Hrvatsku i srednju i zapadnu regiju Litve.

(3)    Za potrebe ove Komunikacije radno sposobno stanovništvo definira se kao osobe u dobi od 25 do 64 godine.

(4)      Najudaljenije regije EU-a nalaze se u Atlantskom i Indijskom oceanu, Karipskom bazenu i Latinskoj Americi. U skladu s člankom 349. UFEU-a i posebnom strategijom iz svibnja 2022. (COM(2022) 198 final), posebnim mjerama pomaže se tim regijama u uklanjanju trajnih prepreka.

(5)    To je obuhvaćeno regionalnom dimenzijom pregleda socijalnih pokazatelja. Pregled socijalnih pokazatelja upotrebljava se za praćenje provedbe europskog stupa socijalnih prava na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(6)    The Geography of EU discontent (Geografija nezadovoljstva u EU-u), 2020., https://ec.europa.eu/regional_policy/information-sources/publications/working-papers/2018/the-geography-of-eu-discontent_en  

(7)    Neke regije u kojima se smanjuje radno sposobno stanovništvo i koje zaostaju u broju stanovnika sa završenim tercijarnim obrazovanjem također se suočavaju i s neto smanjenjem stanovnika u dobi od 15 do 39 godina.

(8)    Moguće je da se s tim izazovima suočavaju i dijelovi drugih regija, ali oni se ne mogu obuhvatiti jer dostupni statistički podaci o regijama nisu dovoljno granularni.

(9)    Jedan je od pet ciljeva kohezijske politike za razdoblje 2021.–2027. približiti Europu njezinim građanima tako da se potiče održiv i integriran razvoj svih vrsta teritorija i lokalnih inicijativa. Za provedbu integriranih razvojnih strategija može se na lokalnoj razini uspostaviti poseban skup teritorijalnih instrumenata.

(10)    Vidjeti Europska komisija (2019.) – Pregled zaposlenosti i socijalnih kretanja u Europi, poglavlje 5.

(11)     https://ec.europa.eu/docsroom/documents/49498/attachments/1/translations/en/renditions/native

(12)     https://tourism-dashboard.ec.europa.eu/?lng=en&ctx=tourism  

(13)    Vidjeti Prijedlog akta o interoperabilnoj Europi (COM(2022) 720 final) i prateću Komunikaciju (COM(2022) 710 final).

(14)    Vidjeti Prijedlog akta o interoperabilnoj Europi (COM(2022) 720 final) i prateću Komunikaciju (COM(2022) 710 final).

(15)    Pregled regionalnih rezultata u području inovacija, 2021.

(16)    Pametna specijalizacija lokalizirani je pristup u kojem se na temelju analize prednosti i potencijala gospodarstava utvrđuju strateška područja za intervenciju.

(17)    Kako su definirani u Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju.

(18)    COM(2022) 332 final.

(19)    Centri strukovne izvrsnosti transnacionalne su mreže suradnje usmjerene na poticanje inovacija i izvrsnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

(20)    Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.

(21)    Vidjeti 7. poglavlje 8. izvješća o koheziji – COM(2022) 34 final.

(22)    Strategija za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020.–2025., Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020.–2025., Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma za razdoblje 2020.–2030., Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba, Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030. te Strategija EU-a za suzbijanje antisemitizma.

(23)    https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32020H1202%2801%29

(24)    Rezolucija Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021.–2030.), SL C 66, 26.2.2021., str. 1., https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32021G0226(01).

(25)    Osobe u dobi između 55 i 64 godina.

(26)     Europski savez za naukovanje – Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje – Europska komisija (europa.eu) .

(27)     ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve) – Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje – Europska komisija (europa.eu) .

(28)    Savez za automobilske vještine – Partnerstvo za mikroelektroničke vještine – Partnerstvo za vještine u zrakoplovno-svemirskom i obrambenom području – Pakt za vještine u području energije iz obnovljivih izvora na moru – Usavršavanje i prekvalifikacija radnika u sektoru brodogradnje i pomorske tehnologije u Europi – industrije tekstila, odjeće, kože i obuće – Partnerstvo za vještine u turističkom ekosustavu – Pakt za vještine u građevinarstvu – Partnerstvo za vještine u poljoprivredno-prehrambenom ekosustavu – Partnerstvo za vještine u kulturnim i kreativnim industrijama – Partnerstvo za vještine u ekosustavu lokalne ekonomije i socijalnog poduzetništva – Partnerstvo za vještine u digitalnom ekosustavu – Partnerstvo za vještine u ekosustavu maloprodaje – Partnerstvo za vještine u zdravstvenom ekosustavu.

(29)     Pakt za vještine – Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje – Europska komisija (europa.eu) .

(30)    Europskom godinom vještina dat će se i konkretan poticaj ciljevima Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava: stopa zaposlenosti od 78 % i 60 % odraslih koji sudjeluju u usavršavanju i prekvalifikaciji svake godine do 2030.

(31)      Direktiva (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjena učenika ili obrazovnih projekata i obavljanja poslova au pair.

(32)      Direktiva (EU) 2021/1883 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2021. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2009/50/EZ.

(33)     COM(2020) 758 final, 24.11.2020.

EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 17.1.2023.

COM(2023) 32 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Iskorištavanje talenta u europskim regijama

PRILOG

1.Demografska tranzicija u EU-u

2.Regije na koje utječe kombinacija smanjenja broja radno sposobnih stanovnika i nedovoljnog razvoja talenata i regije na koje utječe neto iseljavanje osoba u dobi 15–39 godina

Regije razine NUTS 2 u nastavku odabrane su na temelju sljedećih kriterija:

smanjenje broja radno sposobnih stanovnika i stabilno nizak broj stanovnika sa završenim tercijarnim obrazovanjem

·prosječna godišnja promjena broja stanovnika u dobi 25–64 godine manja od –7,5 promila između 1. siječnja 2015. i 1. siječnja 2020.

·udio osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjem u dobi 25–64 godine 2020. ispod prosjeka EU-a

·udio osoba s tercijarnim obrazovanjem u dobi 25–64 godine povećao se za manje od polovine povećanja u EU-u, tj. 2,2 postotna boda.

Neto iseljavanje stanovnika u dobi 15–39 godina:

·prosječna godišnja gruba stopa neto iseljavanja stanovništva u dobi 15–39 godina manja od 2 promila između 1. siječnja 2015. i 1. siječnja 2020.

3.Međuregionalne razlike u razini postignutog obrazovanja

4.Struktura dobnih skupina osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjem

5.Značajke najteže pogođenih regija

Najznačajnije su prirodne promjene

Regije su pretežno ruralne i prijelazne

Velik, iako sve manji značaj poljoprivrede

Manje privlačne naknade i razina razvoja

Potencijal za povećanje stopa zaposlenosti

Velike rodne razlike u zaposlenosti

Slabiji rezultati obrazovnog sustava

Digitalni jaz

Manja kvaliteta javnog upravljanja