Izvorni kôd stranice Celer

{{Nedostaju izvori}}
{{Taksokvir | boja= lightgreen
| naziv = Celer
| slika = Snijselderij_Apium_graveolens.jpg
| slika_širina = 220px
| slika_opis = ''Apium graveolens'' 
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Apiales]]
| familia = [[Apiaceae]]
| subfamilia = [[Apioideae]]
| genus = [[Apium]]
| species = '''''A. graveolens'''''
| dvoimeno = ''Apium graveolens''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]]
}}

Ime celer potiče iz [[Italijanski jezik|italijanskog]] ''seleri'' od [[Latinski jezik|latinskog]] ''selinon'' i [[Starogrčki jezik|grčkog]] ''sélīinon, σέλινον''.

==Karakteristike==
'''Celer''' ({{lat|Apium graveolens}}) je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka mesnatog [[korijen (biljka)|korijen]]a, karakterističnog i ugodnog ukusa, iz porodice [[štitarke|štitarki]]. Stabljika je gola, nazubljena i uzdužno usječena. Korijen čini gusto vretenasto isprepleten sistem korijenja, s tankim završetcima. U drugoj godini odrveni. Neke vrste imaju horizontalan korijen [[rizom]], iz kog rastu tanki korijenčići. Iz korijena rastu jake lisne stabljike 30 do 100&nbsp;cm, na čijem kraju se razvijaju listovi, slični listovima [[peršun]]a, samo nešto tamniji, sjajniji i veći. 
Jednostavni, lepezasto naizmjenično uredani listovi, imaju peteljku s kožastim zglobom lista. Listovi su 0,5&nbsp;cm  do 5&nbsp;cm dugi.
Listovi su odvojeni, a cvast čine rijetki cvjetovi na kratkim stabljikama. Nemaju čašicu, a latice su 0,5&nbsp;mm duge i bijele. Imaju jajast, gotovo okrugli oblik, sa podmlađenim usječenim vrhom. Peteljke su kratke i konično zadebljane.
Plodovi su zaobljeni na krajevima ili elipsasti i sa starana pljosnati 1,5 do 2&nbsp;mm široki. Imaju jasno izraženih 5 rebara. Sjeme je pljosnato.

== Hemijski sastav ==
Celer sadrži u svim dijelovima biljke [[eterično ulje|eterična ulja]], koja mu daju specifičnu aromu. Broj [[hromozom]]a iznosi 2n = 22.

==Upotreba==
Upotrebljava se u supama i čorbama, kao i u raznim varivima gdje ima dosta [[povrće|povrća]]. Također se može pripremati i kao samostalno varivo (poznat je irski ''stew''). 
Listovi se upotrebljavaju u salatama, supama i sitno sjeckani za posipanje serviranih i gotovih jela. Osušeno [[sjeme]] celera upotrebljava se kao poseban začin. Najčešće se upotrebljava samljeveno sjeme koje se pomiješa sa [[so]]lju te se dobije tzv. ''celer-so''.
Sjeme celera upotrebljava se i u [[farmacija|farmaciji]] kao sredstvo za smirenje, a služi i za pokrivanje ukusa medikamentima.

== Rasprostranjenost ==
Rasprostranjen je u obe hemisfere u umjerenom pojasu. U tropskim krajevima uspjeva u maloj količini samo na višim nadmorskim visinama.
U starom Egiptu u vremenu između 1200. i 600. godine p. n. e. prema zapisima, biljka je služila kao ljekovita biljka. U Grčkoj se koristi i druge namjene, a Rimljani ih preuzimaju od Grka. 
Nakon seobe naroda od 9. stoljeća ponovno je u upotrebi. U srednjem vijeku i vrijeme renesanse koristi se za lječenje. Današnje varijante potiču iz 17. stoljeća.

== Narodno vjerovanje ==
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==

* [[Lista začina]]

{{Začini}}
{{Commonscat|Celery}}

[[Kategorija:Začini]]
[[Kategorija:Povrće]]
[[Kategorija:Apiales]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]