Muzej
Muzej (od starogrčkog . μουσείο[ν], musío - sjedište Muza) je ustanova posvećena izlaganju i očuvanju kulturno značajnih predmeta. Mnogi muzeji imaju izložbe ovih predmeta koje su javno izložene, a neki imaju privatne kolekcije koje koriste istraživači i stručnjaci. U poređenju sa bibliotekom, muzej ima mnogo širi spektar predmeta i obično se fokusira na određenu temu kao što su umjetnost, nauka, prirodna historija, lokalna historija i druge teme. Javni muzeji u kojima se održavaju izložbe i interaktivne demonstracije često se smatraju turističkim atrakcijama, a mnogi muzeji privlače veliki broj posjetitelja izvan zemlje domaćina, a najposjećeniji muzeji na svijetu redovito privlače milijune posjetitelja godišnje.
Dijele se na:
- naučne (arheološki, historijski, etnografski, prirodoslovni, tehnički, vojni, kriminalistički, higijenski, školski, pomorski i dr.)
- i umjetničke (koji sadrže zbirke slika, skulptura, grafika i objekata primijenjene umjetnosti).
Po karakteru, strukturi i teritorijalnoj kompetenciji na državne, zemaljske, pokrajinske, gradske i zavičajne. Često se upotrebljavaju i nazivi umjetnička galerija (za veće zbirke slika i skulptura) i kabinet (za zbirke grafika, novaca i medalja).
Prvi muzej pojavljuje se u helenističkoj Aleksandriji, a današnji tip zbirke umjetnina i rijetkosti u doba renesanse u Italiji. I crkvene riznice imat će značajnu ulogu u sakupljanju i čuvanju vrijednih predmeta od srednjeg vijeka pa sve do danas. Iz renesansnih zbirki razvit će se muzeji i galerije. Od vremena Francuske revolucije muzeji se otvaraju javnosti (1793. godine Louvre je postao prvi nacionalni muzej u Evropi i od njegovog otvaranja kraljevske zbirke Louvrea postaju dostupne široj javnosti.), u 19. vijeku većinom dobijaju vlastite zgrade, prilagođene vlastitoj namjeni, a u 20. vijeku ustaljuju se principi za savremenu muzejsku arhitekturu.
Osim izložbenih prostorija muzej ima spremišta (čitav se inventar rijetko izlaže), prostorije za restauriranje i prepariranje muzejskih predmeta, fotografski laboratorij, prostorije za stručno osoblje, s inventarima i bibliotekom. U Drugom svjetskom ratu i drugim ratovima mnoštvo muzeja je uništeno.
Od osnivanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu 1888. godine počinje sistematski muzeološki rad u Bosni i Hercegovini.
Nauka koja proučava ciljeve i principe rada muzeja naziva se muzeologija. Dijeli se na opću i specijaliziranu muzeologiju. Historija muzeja predstavlja uvod u opću muzeologiju.
Svrha
Svrha modernih muzeja je prikupljanje, čuvanje, tumačenje i izlaganje predmeta od umjetničkog, kulturnog ili naučnog značaja za proučavanje i obrazovanje javnosti. Za gradske čelnike, aktivna muzejska zajednica može se vidjeti kao mjerilo kulturnog ili ekonomskog zdravlja grada i način da se poveća sofisticiranost njegovih stanovnika. Za muzejske profesionalce, muzej se može smatrati načinom za edukaciju javnosti o misiji muzeja, kao što su građanska prava ili zaštita životne sredine. Muzeji su, prije svega, skladišta znanja. Godine 1829. James Smithson je u zavještanju kojim je finansirao Smithsonian Institution naveo da želi osnovati instituciju "za povećanje i širenje znanja".[1]
Prirodnjački muzeji u kasnom 19. vijeku su ilustrovali naučnu želju za klasifikacijom života i za tumačenjima svijeta. Svrha je bila prikupljanje svih primjera za svaku oblast znanja za istraživanje i prikaz. Kako su američki koledži rasli u 19. vijeku, razvili su sopstvene zbirke prirodne historije za upotrebu svojih studenata. Do posljednje četvrtine 19. stoljeća, naučna istraživanja na univerzitetima su se pomjerila prema biološkim istraživanjima na ćelijskom nivou, a vrhunska istraživanja su se preselila iz muzeja u univerzitetske laboratorije. [2] Iako se mnogi veliki muzeji, kao što je Smithsonian Institution, još uvijek poštuju kao istraživački centri, istraživanje više nije glavna svrha većine muzeja. Iako je u toku debata o svrhama interpretacije muzejske zbirke, postojala je dosljedna misija zaštite i očuvanja kulturnih artefakata za buduće generacije. Mnogo pažnje, stručnosti i troškova ulaže se u napore očuvanja kako bi se usporilo raspadanje starih dokumenata, artefakata, umjetničkih djela i zgrada. Svi muzeji prikazuju predmete koji su važni za kulturu. Kao što piše historičar Steven Conn: "Vidjeti samu stvar, vlastitim očima i na javnom mjestu, okružen drugim ljudima koji imaju neku verziju istog iskustva, može biti očaravajuće."[3]
Namjena muzeja varira od institucije do institucije. Neki favorizuju obrazovanje nego očuvanje, ili obrnuto. Na primjer, 1970-ih Kanadski muzej nauke i tehnologije davao je prednost obrazovanju u odnosu na očuvanje svojih predmeta. Prikazivali su objekte kao i njihove funkcije. Na jednoj izložbi nalazila se historijska štamparska mašina koju je jedan član osoblja koristio s posjetiocima da kreiraju muzejske uspomene.[4] Neki muzeji nastoje doseći široku publiku, kao što su nacionalni ili državni muzeji, dok drugi imaju specifičnu publiku, poput lokalnih historijskih organizacija. Uopšteno govoreći, muzeji prikupljaju predmete od značaja koji su u skladu s njihovom misijom za konzervaciju i izlaganje. Osim pitanja provenijencije i konzervacije, muzeji uzimaju u obzir nekadašnju upotrebu i status predmeta. Na primjer, sa vjerskim ili svetim predmetima se rukuje u skladu s kulturnim pravilima. Židovski predmeti koji sadrže Božje ime ne smiju se odbaciti, već ih treba zakopati.[5]
Iako većina muzeja ne dozvoljava fizički kontakt sa povezanim artefaktima, postoje neki koji su interaktivni i potiču praktičniji pristup. 2009, palata Hampton Court, palata Henrija VIII, u Engleskoj je otvorila prostoriju za vijeće za širu javnost kako bi stvorila interaktivno okruženje za posjetioce. Međutim, umjesto da dozvoli posjetiteljima da rukuju predmetima starim 500 godina, muzej je napravio replike, kao i replike kostima. Svakodnevne aktivnosti, historijska odjeća, pa čak i promjene temperature uranjaju posjetitelja u utisak o tome kakav je život Tudora mogao biti. [6]
Najvažniji muzeji i galerije u Evropi
- Firenca: Pitti i Uffizi
- Milano: Brera
- Venecija: Akademija u Veneciji
- Rim: Vatikanski muzej
- Pariz: Louvre
- London: British Museum i Nacionalna galerija
- Madrid: Prado
- St. Peterburg: Ermitaž
- Moskva: Tretjakovska galerija
- München: Stara i Nova pinakoteka, Njemački muzej
- Dresden: Galerija u Dresdenu
- Beč: Umjetničko-historijski muzej u Beču
- London: Madame Tussauds
Najvažniji muzeji i galerije u Americi
- Washington: National Gallery
- New York: Metropolitan Museum
- ^ "James Smithson Society". Smithsonian Institution. Arhivirano s originala, 20. 10. 2017. Pristupljeno 14. 3. 2018.
- ^ Steven Conn,"Museums and American Intellectual Life, 1876–1926", 1998, The University of Chicago Press, 65.
- ^ Steven Conn, "Museums and American Intellectual Life, 1876–1926", 1998, The University of Chicago Press, 262.
- ^ Babian, Sharon, CSTM: A History of the Canada Science and Technology Museum, str. 42–45
- ^ "Holy Museology". Jewish Museum of Switzerland. 31 May 2022. Arhivirano s originala, 13. 12. 2022. Pristupljeno 13. 12. 2022.
- ^ Lipschomb, Suzannah, "Historical Authenticity and Interpretive Strategy at Hampton Court Palace", The Public Historian 32, no.3, august 2010, str. 98–119.