Rijeka (grad)

Rijeka
Grad
Grad Rijeka
pogled na Rijeku
Zastava Grb
Rijeka Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 45°19′37″N 14°26′32″E
Država	Hrvatska
Županija	Primorsko-goranska
Vlada
• Gradonačelnik	Vojko Obersnel (SDP)
Površina
• Općina	44,00 + površina Naselja sveti Kuzam i ulica Preluk km2
Najveća nadmorska visina	499m m
Stanovništvo (2011)
• Općina	128.624
• Općina (gustoća)	/km2
• Naselje	128.384
Vremenska zona	CET (UTC+01:00)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj	51000
Pozivni broj	(+385) 51
Veb-sajt	Grad Rijeka

Rijeka, katedrala "Sv. Vida"

Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta "Ivana pl. Zajca" iz 1885. godine

Rijeka (na drugim dijalektima: Rika i Reka, slov. Reka, ital. Fiume, mađ. Fiume, njem. Sankt Veit am Flaum) je lučki grad u Hrvatskoj, geografsko-historijsko središte Kvarnera i Gorskog kotara, te administrativno središte Primorsko-goranske županije, smješteno na sjevernom Jadranu.

O gradu

Grad se još u XIX vijeku zbog svog idealnog geografskog položaja i dubine mora u Riječkom zalivu, kao dijelu većeg Kvarnerskog zaliva Jadranskog mora, razvio u jednu od najvećih srednjoevropskih luka i moćno industrijsko središte. Danas je Rijeka najveća morska luka Hrvatske. Od industrijskih djelatnosti veoma je razvijena brodogradnja. U gradu se nalaze dva velika brodogradilišta: 3. maj i Viktor Lenac. Rijeka je bila značajna i kao jedno od važnijih finansijskih središta bivše Jugoslavije.

U Rijeci se nalazi Hrvatsko narodno kazalište "Ivan pl. Zajc" sagrađeno 1885. i Univerzitet u Rijeci, osnovan 1973.

Prirodna osnova

Šire područje Rijeke je izgrađeno od krečnjaka mezozojske starosti, dok se u sjevernom dijelu oko Kastva nalaze zone izgrađene od dolomita. Mjestimično su preko krečnjačke osnove nataložene nepropusne naslage fliša paleogenske starosti, koji se najčešće nalazi u udolinama. Tako u reljefu šireg područja postoji izmjena krečnjačkih grebena sa dolomitskim ili flišnim udolinama.

Geografski položaj

Rijeka se nalazi na 45°21′0″N, 14°26′0″E, na zapadu Hrvatske, 186 km jugozapadno od glavnog grada Hrvatske Zagreba, na sjevernoj obali Riječkog zaliva, kao dijela većeg Kvarnerskog zaliva Jadranskog mora, koje se kao veliki zaliv Sredozemnog mora najdublje uvuklo u evropsko kopno. Riječki zaliv, koji je preko Velih (između Istre i ostrva Cresa), Srednjih (između Cresa i ostrva Krka) i Malih vrata (između Krka i kopna) spojen sa Kvarnerskim zalivom, je dovoljno dubok (oko 60 m) za uplovljavanje najvećih brodova, što je Rijeci omogućilo da postane važna morska luka.

Grad Rijeka leži na ušću rijeke Rječine u mikroregiji Vinodola Hrvatskog primorja. U Rijeci započinju dva važna kopnena prometna pravca. Prvi iskorištava činjenicu da se Rijeka nalazi u području u kojem su Dinaridi najuži (oko 50 km), što omogućuje lakše povezivanje obale Jadranskog mora i panonske unutrašnjosti. Dok je drugim Rijeka preko Postojnskih vrata povezana s istočnoalpskim prostorom.

Historija

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine Rijeka.

Stanovništvo

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Rijeka)

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Rijeka je imao 128.624 stanovnika, od čega u samoj Rijeci 128.384.

Grad Rijeka

Broj stanovnika po popisima
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011
18.597	23.880	27.904	38.959	51.419	66.042	61.157	72.111	67.088	73.718	98.759	129.173	158.226	165.904	144.043	128.624

Napomena: Nastao iz stare općine Rijeka. Od 1857. do 1948. te u 1981.i 1991. sadrži dio podataka općine Jelenje, a u 1910., 1921., 1961. i 1971. za grad Bakar. U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u gradu Kastav. Od 1857. do 1971. te u 1981. i 1991. sadrži dio podataka za općinu Kostrena.

Rijeka (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011
18.466	23.747	27.780	38.841	51.419	66.042	61.157	71.966	66.998	73.616	98.759	129.173	158.030	165.693	143.800	128.384

Napomena: Podaci za grad Rijeku uzeti su iz mađarskih publikacija od 1869. do 1910. i italijanskih publikacija za 1921. i 1931. U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u naselju Kastav (grad Kastav). U 1991. pripojen mu je dio područja naselja Ćikovići te je s naseljem Marinići obostrano korigirana granica naselja (nenaseljeni dijelovi područja). Sadrži podatke za bivša naselja Brig, Donje Škurinje, Draga, Grbci, Hosti, Kantrida, Orehovica, Orlići, Pašac, Pećine, Pilepići, Podvoljak, Srdoči, Sušak, Sveta Katarina, Svilno, Tijani, Trsat, Vežica Donja, Vežica Gornja i Zamet. U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Lopača (općina Jelenje), Doričići, Dujmići, Glavani, Kostrena Sveta Barbara, Kostrena Sveta Lucija, Maračići, Martinšćica, Paveki, Perovići, Plešići, Randići, Rožići, Rožmanići, Šodići, Šoići, Urinj, Vrh Martinšćice, Žuknica i Žurkovo (općina Kostrena). Za ta naselja sadrži podatke u sljedećim godinama: od 1857. do 1948. i u 1981. i 1991. sadrži podatke za naselje Lopača (općina Jelenje); za naselje Doričići i Paveki od 1869. do 1910. i u 1921., a za naselje Dujmići u 1880. i 1921.; za naselja Glavani, Šoići, Urinj, Vrh Martinšćice i Žuknica u 1921., 1981. i 1991.; u 1910. i 1921. te od 1953. do 1971. za naselje Kostrena Sveta Barbara; za naselje Kostrena Sveta Lucija od 1857. do 1971.; za naselja Maračići i Šodići u 1921., a za naselje Martinšćica od 1948. do 1991. te u 1921.; za naselje Perovići od 1869. do 1910. te u 1931. i 1921.; za naselje Plešići od 1857. do 1931. Od 1869. do 1900. te u 1921., 1981.i 1991.sadrži podatke za naselje Randići, a za naselje Rožići od 1869. do 1910. te u 1921., 1981. i 1991. Od 1869. do 1931. te u 1981. i 1991. za naselje Žurkovo.

Popis 1991.

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Rijeka)

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Rijeka je imalo 167.964 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati			117,178	69,76%
Srbi			18,891	11,24%
Jugoslaveni			6,925	4,12%
Muslimani			4,803	2,85%
Italijani			3,247	1,93%
Slovenci			2,709	1,61%
Crnogorci			777	0,46%
Albanci			773	0,46%
Romi			435	0,25%
Makedonci			421	0,25%
Mađari			331	0,19%
Česi			132	0,07%
Slovaci			64	0,03%
Nijemci			60	0,03%
Ukrajinci			50	0,02%
Rusi			43	0,02%
Poljaci			42	0,02%
Bugari			37	0,02%
Rusini			33	0,01%
Grci			22	0,01%
Jevreji			20	0,01%
Turci			18	0,01%
Rumuni			15	0,00%
Austrijanci			9	0,00%
Vlasi			1	0,00%
ostali			179	0,10%
neopredijeljeni			6,609	3,93%
region. opr.			1,451	0,86%
nepoznato			2,689	1,60%
ukupno: 167.964

Galerija

• 
  Željeznička stanica u Rijeci iz 1891. godine
• 
  Atrij Guvernerove palače u Rijeci sagrađene 1897. godine.
• 
  Riječki Korzo
• 
  Tvornica papira Rijeka oko 1900. godine
• 
  Palača Jadran oko 1900. godine
• 
  Riječka luka oko 1900. godine
• 
  Kip pape Ivana Pavla II na Trsatu, istočnom dijelu Rijeke

Također pogledajte

• Spisak gradova u Hrvatskoj
• Manjinski jezici u Hrvatskoj

Literatura

• [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
• Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Vanjski linkovi

Nedovršeni članak Rijeka (grad) koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.