Razlika između verzija stranice "Prijatna kandilka"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
m razne ispravke, removed: (6) |
||
(Nije prikazana 8 međuverzija 6 korisnika) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Taksokvir |
{{Taksokvir |
||
| boja =lightgreen |
| boja =lightgreen |
||
| slika = |
| slika =Aquilegia Bijela gora.jpg |
||
| slika_širina = |
| slika_širina =250px |
||
| naziv =Prijatna kandilika<br>''Aquilegia grata'' |
| naziv =Prijatna kandilika<br>''Aquilegia grata'' |
||
| regnum =[[Biljke|Plantae]] |
| regnum =[[Biljke|Plantae]] |
||
|divisio = [[Angiospermae]] |
|||
| phylum =? |
|||
| |
|classis = [[Eudicotiledonae]] |
||
| |
|ordo = [[Ranunculales]] |
||
| |
|familia = ''[[Ranunculaceae]]'' |
||
| |
|genus = ''[[Aquilegia]]'' |
||
| |
|species = '''''A. grata''''' |
||
|binomial = ''Aquilegia grata'' |
|||
|species_autorstvo = [[Zimmeter]] |
|||
| status =EN |
| status =EN |
||
}} |
}} |
||
'''Prijatna kandilka''' ili '''prijarna orlica''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Aquilegia grata'', F. Maly ex Zimmeter – sinonimi: ''A. viscosa'' Pane. non Gouan nee Benth., ''A. thalictrifolia'', Pane. non Schott) – je [[endem]] kanjona [[drina|Drine]] ([[Bosna i Hercegovina]] i [[Crna Gora]]) iz porodice ''[[Ranunculaceae]]'' (žabnjaci). [[Ploidija|Diploidna]] [[hromosomska garnitura]] sadrži 2''n''=16.<ref>Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN |
'''Prijatna kandilka''' ili '''prijarna orlica''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Aquilegia grata'', F. Maly ex Zimmeter – sinonimi: ''A. viscosa'' Pane. non Gouan nee Benth., ''A. thalictrifolia'', Pane. non Schott) – je [[endem]] kanjona [[drina|Drine]] ([[Bosna i Hercegovina]] i [[Crna Gora]]) iz porodice ''[[Ranunculaceae]]'' (žabnjaci). [[Ploidija|Diploidna]] [[hromosomska garnitura]] sadrži 2''n''=16.<ref>Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-02557-9}}.</ref> |
||
==Opis== |
==Opis== |
||
Prijatna |
Prijatna kandilka je visegodišnja biljka, visine oko 30–45 cm, iako neki izviri navode i manju (15-). Ima [[žlijezda|zljezdasto]]-[[dlaka]]vu [[stablo|stabljiku]], sa 1-5 cvjetova, grozdastog rasporeda. Prizemni [[list]]ovi su jednostruko ili dvostruko trodijelni na peteljkama dužine oko 10 cm. Liske (plojke) su sa trokrpastim, klinasto-jajolikim liskama, koje su zljezdasto-dlakave i zelenog lica i sivkastog naličja. Gornji listovi na stabljici su sjedeci, trorežnjeviti, a sperci su im obično linearni. |
||
Ova kandilka [[cvijet|cvjeta]] u junu i julu. |
Ova kandilka [[cvijet|cvjeta]] u junu i julu. Cvjetovi imaju duge drške, dvospolni su i aktinomorfni. Pri cvjetanju su svijetlomodri, a kasnije postaju crvenoljubičasti iii ružičasti. Listići koji su u funkciji čašice su dugi oko 3 cm, a široko oko 1,1 cm. Krunica ima 1,4–2 cm duge, ravne ili slabo svinute ostruge, koje su na vrhu glavičasto zadebljale i tamnije. Znatno su duže od plojke [[nektatarija]], koje su duge do 3 cm. Cvijet ima mnogo [[prašnik]]a, koji nadvisuju rub plojke nektarija. Plod joj je [[mjehur]], a ima ik 5-10. Dugi su oko 1,5 cm, smeđi i naborani. Pored toga, žljezdasti su i dlakavi i ljepljivi, a nalaze se na relativno dugoj, dlakavoj i također zljezdasto-ljepljivoj peteljci. Na vrhu su suženi u kljun. U [[plod]]u su brojne sjemenke, dužine oko 2 mm i širine oko 1-1,2 mm. |
||
==Ekologija i rasprostranjenje== |
==Ekologija i rasprostranjenje== |
||
Prijatna kandilka raste u pukotinam [[ |
Prijatna kandilka raste u pukotinam [[krečnjak|krečnjačkih]] stijena, u malim polupećinama, potkapinama i sjenovitim udubljenjima, što znači da je tipska [[ombrofob]]na vrsta. Često se javlja i na pokretnim siparima. |
||
Rasprostranjena je na [[Podrinje|podrinjskim]] [[Dinaridi|(jugoistočnim) Dinaridima]], na tromeđi [[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Srbija|Srbije]]. U Bosni i se može naći i kanjonu [[Drina|Drine]], nizvodno od [[Višegrad]]a, kanjonu [[Rzav]]a i klancu Razdoline kod [[Dobrun]]a, a u [[Hercegovina|Hercegovini]] na Bijeloj gori. |
Rasprostranjena je na [[Podrinje|podrinjskim]] [[Dinaridi|(jugoistočnim) Dinaridima]], na tromeđi [[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Srbija|Srbije]]. U Bosni i se može naći i kanjonu [[Drina|Drine]], nizvodno od [[Višegrad]]a, kanjonu [[Rzav]]a i klancu Razdoline kod [[Dobrun]]a, a u [[Hercegovina|Hercegovini]] na Bijeloj gori. |
||
''Locus classicus'' je hercegovačka Bijela gora (F. Maly). |
''Locus classicus'' je hercegovačka Bijela gora (F. Maly). |
||
==Reference== |
==Reference== |
||
{{reference}} |
{{reference}} |
||
==Vanjski linkovi== |
|||
* [http://www.palelive.com/reportaze/ko-je-bio-karl-maly Ko je bio Karl Maly? – palelive.com] |
|||
==Također pogledajte== |
==Također pogledajte== |
||
*[[Endem]] |
*[[Endem]] |
||
*[[Endemizam]] |
*[[Endemizam]] |
||
*[[Bosanskohercegovački endemi]] |
*[[Bosanskohercegovački endemi]] |
||
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] |
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] |
||
[[Kategorija:Bosanskohercegovački endemi]] |
[[Kategorija:Bosanskohercegovački endemi]] |
Trenutna verzija na dan 2 april 2024 u 11:49
Prijatna kandilika Aquilegia grata | |
---|---|
Status zaštite: Ugroženi | |
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Angiospermae |
Razred | Eudicotiledonae |
Red | Ranunculales |
Porodica | Ranunculaceae |
Rod | Aquilegia |
Vrsta | A. grata Zimmeter |
Prijatna kandilka ili prijarna orlica (lat. Aquilegia grata, F. Maly ex Zimmeter – sinonimi: A. viscosa Pane. non Gouan nee Benth., A. thalictrifolia, Pane. non Schott) – je endem kanjona Drine (Bosna i Hercegovina i Crna Gora) iz porodice Ranunculaceae (žabnjaci). Diploidna hromosomska garnitura sadrži 2n=16.[1]
Opis
[uredi | uredi izvor]Prijatna kandilka je visegodišnja biljka, visine oko 30–45 cm, iako neki izviri navode i manju (15-). Ima zljezdasto-dlakavu stabljiku, sa 1-5 cvjetova, grozdastog rasporeda. Prizemni listovi su jednostruko ili dvostruko trodijelni na peteljkama dužine oko 10 cm. Liske (plojke) su sa trokrpastim, klinasto-jajolikim liskama, koje su zljezdasto-dlakave i zelenog lica i sivkastog naličja. Gornji listovi na stabljici su sjedeci, trorežnjeviti, a sperci su im obično linearni.
Ova kandilka cvjeta u junu i julu. Cvjetovi imaju duge drške, dvospolni su i aktinomorfni. Pri cvjetanju su svijetlomodri, a kasnije postaju crvenoljubičasti iii ružičasti. Listići koji su u funkciji čašice su dugi oko 3 cm, a široko oko 1,1 cm. Krunica ima 1,4–2 cm duge, ravne ili slabo svinute ostruge, koje su na vrhu glavičasto zadebljale i tamnije. Znatno su duže od plojke nektatarija, koje su duge do 3 cm. Cvijet ima mnogo prašnika, koji nadvisuju rub plojke nektarija. Plod joj je mjehur, a ima ik 5-10. Dugi su oko 1,5 cm, smeđi i naborani. Pored toga, žljezdasti su i dlakavi i ljepljivi, a nalaze se na relativno dugoj, dlakavoj i također zljezdasto-ljepljivoj peteljci. Na vrhu su suženi u kljun. U plodu su brojne sjemenke, dužine oko 2 mm i širine oko 1-1,2 mm.
Ekologija i rasprostranjenje
[uredi | uredi izvor]Prijatna kandilka raste u pukotinam krečnjačkih stijena, u malim polupećinama, potkapinama i sjenovitim udubljenjima, što znači da je tipska ombrofobna vrsta. Često se javlja i na pokretnim siparima.
Rasprostranjena je na podrinjskim (jugoistočnim) Dinaridima, na tromeđi Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. U Bosni i se može naći i kanjonu Drine, nizvodno od Višegrada, kanjonu Rzava i klancu Razdoline kod Dobruna, a u Hercegovini na Bijeloj gori.
Locus classicus je hercegovačka Bijela gora (F. Maly).
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.