Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Prijatna kandilka"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m razne ispravke, removed: ­ (6)
 
(Nije prikazana 8 međuverzija 6 korisnika)
Red 1: Red 1:
{{Taksokvir
{{Taksokvir
| boja =lightgreen
| boja =lightgreen
| slika =
| slika =Aquilegia Bijela gora.jpg
| slika_širina =200px
| slika_širina =250px
| naziv =Prijatna kandilika<br>''Aquilegia grata''
| naziv =Prijatna kandilika<br>''Aquilegia grata''
| regnum =[[Biljke|Plantae]]
| regnum =[[Biljke|Plantae]]
|divisio = [[Angiospermae]]
| phylum =?
| classis =?
|classis = [[Eudicotiledonae]]
| ordo =?
|ordo = [[Ranunculales]]
| familia =''[[Ranunculaceae]]''
|familia = ''[[Ranunculaceae]]''
| genus =''[[Aquilegia]]''
|genus = ''[[Aquilegia]]''
| species ='''''Aquilegia grata'''''
|species = '''''A. grata'''''
|binomial = ''Aquilegia grata''
|species_autorstvo = [[Zimmeter]]
| status =EN
| status =EN
}}
}}
'''Prijatna kandilka''' ili '''prijarna orlica''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Aquilegia grata'', F. Maly ex Zimmeter – sinonimi: ''A. viscosa'' Pane. non Gouan nee Benth., ''A. thalictrifolia'', Pane. non Schott) – je [[endem]] kanjona [[drina|Drine]] ([[Bosna i Hercegovina]] i [[Crna Gora]]) iz porodice ''[[Ranunculaceae]]'' (žabnjaci). [[Ploidija|Diploidna]] [[hromosomska garnitura]] sadrži 2''n''=16.<ref>Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.</ref>
'''Prijatna kandilka''' ili '''prijarna orlica''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Aquilegia grata'', F. Maly ex Zimmeter – sinonimi: ''A. viscosa'' Pane. non Gouan nee Benth., ''A. thalictrifolia'', Pane. non Schott) – je [[endem]] kanjona [[drina|Drine]] ([[Bosna i Hercegovina]] i [[Crna Gora]]) iz porodice ''[[Ranunculaceae]]'' (žabnjaci). [[Ploidija|Diploidna]] [[hromosomska garnitura]] sadrži 2''n''=16.<ref>Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-02557-9}}.</ref>
==Opis==
==Opis==
Prijatna kandilla je visegodišnja biljka, visine oko 30-45 cm, iako neki izviri navode i manju (15-). Ima [[žlijezda|zljezdasto]]-[[dlaka]]vu [[stablo|stabljiku]], sa 1-5 cvje­tova, grozdastog rasporeda. Prizemni [[list]ovi su jednostruko ili dvostruko trodijelni na peteljkama dužine oko 10 cm. Liske (plojke) su sa trokrpastim, klinasto-jajolikim liskama, koje su zljezdasto-dlakave i zelenog lica i sivkastog naličja. Gornji listovi na stabljici su sjedeci, trorežnjeviti, a sperci su im obično linearni.
Prijatna kandilka je visegodišnja biljka, visine oko 30–45&nbsp;cm, iako neki izviri navode i manju (15-). Ima [[žlijezda|zljezdasto]]-[[dlaka]]vu [[stablo|stabljiku]], sa 1-5 cvjetova, grozdastog rasporeda. Prizemni [[list]]ovi su jednostruko ili dvostruko trodijelni na peteljkama dužine oko 10&nbsp;cm. Liske (plojke) su sa trokrpastim, klinasto-jajolikim liskama, koje su zljezdasto-dlakave i zelenog lica i sivkastog naličja. Gornji listovi na stabljici su sjedeci, trorežnjeviti, a sperci su im obično linearni.


Ova kandilka [[cvijet|cvjeta]] u junu i julu. Cvje­tovi imaju dugedrške i dvospolni su i aktinomorfni. Pri cvjetanju su svijetlomodri, a kasnije postaju crvenoljubičasti iii ruzičasti. Listići koji su u funkciji čašice su dugi oko 3 cm, a široko oko 1,1 cm. Krunica ima 1,4-2 cm duge, ravne ili slabo svinute ostruge, koje su na vrhu glavičasto zadebljale i tamnije. Znatno su duže od plojke [[nekta­tarija]], koje su duge do 3 cm. Cvijet ima mnogo [[prašnik]]a, koji nadvisuju rub plojke nek­tarija. Plod joj je [[mjehur]], a ima ik 5-10. Dugi su oko 1,5 cm, smeđi i naborani. Pored toga, žljezdasti su i dlakavi i ljep­ljivi, a nalaze se na relativno dugoj, dlakavoj i također zljezdasto-ljepljivoj peteljci. Na vrhu su suženi u kljun. U [[plod]]u su brojne sjemenke, dužine oko 2 mm i širine oko 1-1,2 mm.
Ova kandilka [[cvijet|cvjeta]] u junu i julu. Cvjetovi imaju duge drške, dvospolni su i aktinomorfni. Pri cvjetanju su svijetlomodri, a kasnije postaju crvenoljubičasti iii ružičasti. Listići koji su u funkciji čašice su dugi oko 3&nbsp;cm, a široko oko 1,1&nbsp;cm. Krunica ima 1,4–2&nbsp;cm duge, ravne ili slabo svinute ostruge, koje su na vrhu glavičasto zadebljale i tamnije. Znatno su duže od plojke [[nektatarija]], koje su duge do 3&nbsp;cm. Cvijet ima mnogo [[prašnik]]a, koji nadvisuju rub plojke nektarija. Plod joj je [[mjehur]], a ima ik 5-10. Dugi su oko 1,5&nbsp;cm, smeđi i naborani. Pored toga, žljezdasti su i dlakavi i ljepljivi, a nalaze se na relativno dugoj, dlakavoj i također zljezdasto-ljepljivoj peteljci. Na vrhu su suženi u kljun. U [[plod]]u su brojne sjemenke, dužine oko 2&nbsp;mm i širine oko 1-1,2&nbsp;mm.
==Ekologija i rasprostranjenje==
==Ekologija i rasprostranjenje==
Prijatna kandilka raste u pukotinam [[krečnjek|krenjačkih]] stijena, u malim polupećinama, potkapinama i sjeno­vitim udubljenjima, što znači da je tipska [[ombrofob]]na vrsta. Često se javlja i na pokretnim siparima.
Prijatna kandilka raste u pukotinam [[krečnjak|krečnjačkih]] stijena, u malim polupećinama, potkapinama i sjenovitim udubljenjima, što znači da je tipska [[ombrofob]]na vrsta. Često se javlja i na pokretnim siparima.


Rasprostranjena je na [[Podrinje|podrinjskim]] [[Dinaridi|(jugoistočnim) Dinaridima]], na tromeđi [[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Srbija|Srbije]]. U Bosni i se može naći i kanjonu [[Drina|Drine]], nizvodno od [[Višegrad]]a, kanjonu [[Rzav]]a i klancu Razdoline kod [[Dobrun]]a, a u [[Hercegovina|Hercegovini]] na Bijeloj gori.
Rasprostranjena je na [[Podrinje|podrinjskim]] [[Dinaridi|(jugoistočnim) Dinaridima]], na tromeđi [[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Srbija|Srbije]]. U Bosni i se može naći i kanjonu [[Drina|Drine]], nizvodno od [[Višegrad]]a, kanjonu [[Rzav]]a i klancu Razdoline kod [[Dobrun]]a, a u [[Hercegovina|Hercegovini]] na Bijeloj gori.


''Locus classicus'' je hercegovačka Bijela gora (F. Maly).
''Locus classicus'' je hercegovačka Bijela gora (F. Maly).

==Reference==
==Reference==
{{reference}}
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
* [http://www.palelive.com/reportaze/ko-je-bio-karl-maly Ko je bio Karl Maly? – palelive.com]

==Također pogledajte==
==Također pogledajte==
*[[Endem]]
*[[Endem]]
*[[Endemizam]]
*[[Endemizam]]
*[[Bosanskohercegovački endemi]]
*[[Bosanskohercegovački endemi]]

[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački endemi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački endemi]]

Trenutna verzija na dan 2 april 2024 u 11:49

Prijatna kandilika
Aquilegia grata
Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaAngiospermae
RazredEudicotiledonae
RedRanunculales
PorodicaRanunculaceae
RodAquilegia
VrstaA. grata
Zimmeter

Prijatna kandilka ili prijarna orlica (lat. Aquilegia grata, F. Maly ex Zimmeter – sinonimi: A. viscosa Pane. non Gouan nee Benth., A. thalictrifolia, Pane. non Schott) – je endem kanjona Drine (Bosna i Hercegovina i Crna Gora) iz porodice Ranunculaceae (žabnjaci). Diploidna hromosomska garnitura sadrži 2n=16.[1]

Prijatna kandilka je visegodišnja biljka, visine oko 30–45 cm, iako neki izviri navode i manju (15-). Ima zljezdasto-dlakavu stabljiku, sa 1-5 cvjetova, grozdastog rasporeda. Prizemni listovi su jednostruko ili dvostruko trodijelni na peteljkama dužine oko 10 cm. Liske (plojke) su sa trokrpastim, klinasto-jajolikim liskama, koje su zljezdasto-dlakave i zelenog lica i sivkastog naličja. Gornji listovi na stabljici su sjedeci, trorežnjeviti, a sperci su im obično linearni.

Ova kandilka cvjeta u junu i julu. Cvjetovi imaju duge drške, dvospolni su i aktinomorfni. Pri cvjetanju su svijetlomodri, a kasnije postaju crvenoljubičasti iii ružičasti. Listići koji su u funkciji čašice su dugi oko 3 cm, a široko oko 1,1 cm. Krunica ima 1,4–2 cm duge, ravne ili slabo svinute ostruge, koje su na vrhu glavičasto zadebljale i tamnije. Znatno su duže od plojke nektatarija, koje su duge do 3 cm. Cvijet ima mnogo prašnika, koji nadvisuju rub plojke nektarija. Plod joj je mjehur, a ima ik 5-10. Dugi su oko 1,5 cm, smeđi i naborani. Pored toga, žljezdasti su i dlakavi i ljepljivi, a nalaze se na relativno dugoj, dlakavoj i također zljezdasto-ljepljivoj peteljci. Na vrhu su suženi u kljun. U plodu su brojne sjemenke, dužine oko 2 mm i širine oko 1-1,2 mm.

Ekologija i rasprostranjenje

[uredi | uredi izvor]

Prijatna kandilka raste u pukotinam krečnjačkih stijena, u malim polupećinama, potkapinama i sjenovitim udubljenjima, što znači da je tipska ombrofobna vrsta. Često se javlja i na pokretnim siparima.

Rasprostranjena je na podrinjskim (jugoistočnim) Dinaridima, na tromeđi Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. U Bosni i se može naći i kanjonu Drine, nizvodno od Višegrada, kanjonu Rzava i klancu Razdoline kod Dobruna, a u Hercegovini na Bijeloj gori.

Locus classicus je hercegovačka Bijela gora (F. Maly).

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]