Razlika između verzija stranice "Vrhbosanska nadbiskupija"

[pregledana izmjena]

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Trenutna verzija na dan 23 juni 2023 u 17:12

Vrhbosanska nadbiskupija ili Sarajevska nadbiskupija je teritorijalno najveća upravna jedinica Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini. Obuhvata središnji i sjevero-istočni dio Bosne, a sjedište joj je u Sarajevu. Ujedno je i metropolija kojoj su podložne biskupije Banjalučka, Mostarsko-duvanjska, Trebinjsko-mrkanska, a kao sufraganske su joj dodijeljene Skopska biskupija u Makedoniji i Apostolski egzarhat za Makedoniju. Ime nosi po sjedištu srednjovjekovne biskupije u mjestu Vrhbosna, nedaleko današnjeg Sarajeva.

Sjedište Nadbiskupije je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu u kojemu se nalazi Katedrala Srca Isusova iz 1889 godine izgrađena u ranogotičkom stilu po projektu Josipa pl. Vancaša i Vrhbosansko bogoslovno sjemenište.

Crkvena podjela

Prostor Vrhbosanske nadbiskupije danas se prostire u dva entiteta. Sjeverni i istočni dio nadbiskupije nalazi se u Republici Srpskoj. Središnji, zapadni i južni dio nadbiskupije pripada Federaciji BiH na čijem teritoriju se nalazi 112 župa. U distriktu Brčko je 8 župa. Podijeljena je u četiri arhiđakonata koji zajedno čine 13 dekanata sa ukupno 154 župe živi prema podacima iz januara 2015. 195.522 vjernika. Površina Vrhbosanske nadbiskupije je 22.401 km².

U vrhbosanskoj nadbiskupiji četiri su arhiđakonata:

Fojnički arhiđakonat (Kreševski, Ramski, Sarajevski i Sutješki dekanat)– arhiđakon msgr. Ante Meštrović
Gučogorski arhiđakonat (Bugojanski, Travnički, i Žepački dekanat) – arhiđakon msgr. dr. sc. Pavo Jurišić
Plehanski arhiđakonat (Derventski, Tuzlanski i Usorski dekanat) – arhiđakon msgr. Bosiljko Rajić
Toliški arhiđakonat (Brčanski, Doborski i Šamački dekanat) – arhiđakon preč. dr. sc. Darko Tomašević

Na čelu nadbiskupije danas je Tomo Vukšić.^[1] Zaštitnik Vrhbosanske nadbiskupije i naslov prvostolnice je Presveto Srce Isusovo, a suzaštitnici su Bezgrješno začeće BDM i sv. Josip.

Lista vrhbosanskih nadbiskupa

Josip Stadler (1881–1918)
Ivan Evanđelist Šarić (1922–1960)^[2]
Marko Alaupović (zbog odsutnosti nadbiskupa upravlja Nadbiskupijom 1945–1960, nadbiskup 1960–1970)
Smiljan Franjo Čekada (1970–1976)
Marko Jozinović (1977–1990)
Vinko Puljić (1991–2022)
Tomo Vukšić (2022–)

Također pogledajte

Literatura

Valjan, Velimir (2010). Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gučoj Gori (jezik: hrvatski). Guča Gora, Sarajevo: Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo. ISBN 978-9958-9026-2-8.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Reference

^ "Ustrojstvo". Vrhbosanska nadbiskupija - Zvanična stranica. Pristupljeno 13. 2. 2022.
^ Valjan 2010, str. 270.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Vrhbosanska nadbiskupija

[Nadbiskupija-1] "Ustrojstvo". Vrhbosanska nadbiskupija - Zvanična stranica. Pristupljeno 13. 2. 2022.

[FOOTNOTEValjan2010270-2] Valjan 2010, str. 270.

[1]

[2]

@@ Red 1: / Red 1: @@
+{{Nedostaju izvori}}
-'''Vrhbosanska nadbiskupija''' ili '''Sarajevska nadbiskupija''' je teritorijalno najveća upravna jedinica [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Obuhvata središnji i sjevero-istočni dio [[Bosna|Bosne]], a sjedište joj je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Ujedno je i [[Metropolija|metropolija]] kojoj su podložne biskupije [[Banjalučka biskupija|Banjalučka]], [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjska]], [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanska]], a kao sufraganske su joj dodijeljene [[Skopska biskupija]] u [[Makedonija|Makedoniji]]  i [[Apostolski egzarhat za Makedoniju]]. Ime nosi po sjedištu srednjovjekovne biskupije u mjestu [[Vrhbosna]], nedaleko današnjeg Sarajeva. Sjedište Nadbiskupije je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, [[Sarajevo|Sarajevu]] u kojemu se nalazi [[Katedrala Srca Isusova]] iz [[1889]] godine izgrađena u ranogotičkom stilu po projektu [[Josip Vancaš|Josipa pl. Vancaša]] i [[Vrhbosansko bogoslovno sjemenište]].
+'''Vrhbosanska nadbiskupija''' ili '''Sarajevska nadbiskupija''' je teritorijalno najveća upravna jedinica [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Obuhvata središnji i sjevero-istočni dio [[Bosna|Bosne]], a sjedište joj je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Ujedno je i [[metropolija]] kojoj su podložne biskupije [[Banjalučka biskupija|Banjalučka]], [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjska]], [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanska]], a kao sufraganske su joj dodijeljene [[Skopska biskupija]] u [[Makedonija|Makedoniji]]  i [[Apostolski egzarhat za Makedoniju]]. Ime nosi po sjedištu srednjovjekovne biskupije u mjestu [[Vrhbosna]], nedaleko današnjeg Sarajeva.
-Na čelu nadbiskupije danas je [[kardinal]] [[Vinko Puljić]].
+Sjedište Nadbiskupije je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, [[Sarajevo|Sarajevu]] u kojemu se nalazi [[Katedrala Srca Isusova]] iz 1889 godine izgrađena u ranogotičkom stilu po projektu [[Josip Vancaš|Josipa pl. Vancaša]] i [[Vrhbosansko bogoslovno sjemenište]].
+=== Crkvena podjela ===
+[[Slika:Dekanati Vrhbosanske nadbiskupije.svg|mini|desno|200px|Dekanati Vrhbosanske nadbiskupije]]
+Prostor Vrhbosanske nadbiskupije danas se prostire u dva entiteta. Sjeverni i istočni dio nadbiskupije nalazi se u Republici Srpskoj. Središnji, zapadni i južni dio nadbiskupije pripada Federaciji BiH na čijem teritoriju se nalazi 112 župa. U distriktu Brčko je 8 župa. Podijeljena je u četiri arhiđakonata koji zajedno čine 13 dekanata sa ukupno 154 župe živi prema podacima iz januara 2015. 195.522 vjernika. Površina Vrhbosanske nadbiskupije je 22.401&nbsp;km<sup>2</sup>.
+U vrhbosanskoj nadbiskupiji četiri su arhiđakonata:
+* [[Fojnički arhiđakonat]] (Kreševski, Ramski, Sarajevski i Sutješki dekanat)–  arhiđakon msgr. Ante Meštrović
+* [[Gučogorski arhiđakonat]] (Bugojanski, Travnički, i Žepački dekanat) – arhiđakon msgr. dr. sc. Pavo Jurišić
+* [[Plehanski arhiđakonat]] (Derventski, Tuzlanski i Usorski dekanat) – arhiđakon msgr. Bosiljko Rajić
+* [[Toliški arhiđakonat]] (Brčanski, Doborski i Šamački dekanat) – arhiđakon preč. dr. sc. Darko Tomašević
+Na čelu nadbiskupije danas je [[Tomo Vukšić]].<ref name="Nadbiskupija">{{Cite web |url= http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/ |title= Ustrojstvo |work=Vrhbosanska nadbiskupija - Zvanična stranica |access-date= 13. 2. 2022}}</ref> Zaštitnik Vrhbosanske nadbiskupije i naslov prvostolnice je Presveto Srce Isusovo, a suzaštitnici su Bezgrješno začeće BDM i sv. Josip.
 == Lista vrhbosanskih nadbiskupa ==
+* [[Josip Stadler]] (1881–1918)
+* [[Ivan Evanđelist Šarić]] (1922–1960){{sfn|Valjan|2010|p=270}}
+* [[Marko Alaupović]] (zbog odsutnosti nadbiskupa upravlja Nadbiskupijom 1945–1960, nadbiskup 1960–1970)
+* [[Smiljan Franjo Čekada]] (1970–1976)
+* [[Marko Jozinović]] (1977–1990)
+* [[Vinko Puljić]] (1991–2022)
+* [[Tomo Vukšić]] (2022–)
+== Također pogledajte ==
-* [[Josip Stadler]] (1881-1918.)
+* [[Drinske mučenice]]
-* [[Ivan Evanđelista Šarić]] (1922-60.)
+* [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini]]
-* [[Marko Alaupović]] (zbog odsutnosti nadbiskupa upravlja Nadbiskupijom 1945. - 1960., nadbiskup 1960. - 1970.)
-* [[Smiljan Franjo Čekada]] (1970-76.)
+== Literatura ==
-* [[Marko Jozinović]] (1977-90.)
+* {{cite book |ref=harv|last= Valjan|first= Velimir|date= 2010|title= Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gučoj Gori|trans-title= |url= |language= hr |location= Guča Gora, Sarajevo|publisher= Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo|isbn= 978-9958-9026-2-8|access-date=}}
-* [[Vinko Puljić]] (1991. do danas)
+== Reference ==
+{{Refspisak}}
 == Vanjski linkovi ==
+{{Proširiti sekciju}}
+{{Commonscat|Roman Catholic Archdiocese of Vrhbosna}}
+{{Vrhbosanski nadbiskupi}}
-[[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]]
+[[Kategorija:Vrhbosanska nadbiskupija|*]]
-[[Kategorija:Kršćanstvo]]
-[[Kategorija:Religija u Bosni i Hercegovini]]

p r u Vrhbosanski nadbiskupi
Nadbiskupi kardinali	Vinko Puljić
Nadbiskupi	Josip Stadler Ivan Evanđelist Šarić Marko Alaupović Smiljan Franjo Čekada Marko Jozinović Tomo Vukšić
Pomoćni biskupi	Anton Bonaventura Jeglič Tomislav Jablanović Pero Sudar