Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Francuski građanski zakonik"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
JAnDbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: ar, cs, uk Uklanja: de, ro Mijenja: he
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.5
 
(Nije prikazana 30 međuverzija 16 korisnika)
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Siroče|23|02|2012}}
{{Preuređivanje}}
{{Preuređivanje}}
== Nastanak zakonika ==
== Nastanak zakonika ==
Red 4: Red 6:
Ideja o izradi zakonika je bila inicirana jos od vođa [[Francuska Revolucija|Francuske Revolucije]]. [[Ustav]] iz [[1791]]. god je proklamovao izradu zakonika građanskog prava jedinstven za čitavo kraljevstvo. Ta ideja je bila prekinuta ukidanjem ustavne monarhije. Nekoliko pravnika nastavili su pisanje kodifikacije, i u avgustu [[1793]].god. podnosi skupštini jedan nacrt zakonika.
Ideja o izradi zakonika je bila inicirana jos od vođa [[Francuska Revolucija|Francuske Revolucije]]. [[Ustav]] iz [[1791]]. god je proklamovao izradu zakonika građanskog prava jedinstven za čitavo kraljevstvo. Ta ideja je bila prekinuta ukidanjem ustavne monarhije. Nekoliko pravnika nastavili su pisanje kodifikacije, i u avgustu [[1793]].god. podnosi skupštini jedan nacrt zakonika.


Drugi nacrt zakonika je izdat u sept. [[1794]]., treci [[1796]], a četvrti [[1799]]. god. Peti nacrt zakonika, izdat je od strane [[Napoleona Bonaparta|Napoleon Bonaparte]] [[1804]].god.
Drugi nacrt zakonika je izdat u sept. [[1794]]., treci [[1796]], a četvrti [[1799]]. god. Peti nacrt zakonika, izdat je od strane [[Napoleon I, car Francuske|Napoleon Bonaparte]] [[1804]].god.


Ovaj pokusaj rezultirao je zvaničnom kodifikacijom. Namjera Napoleona je bila učvršćivanje novih odnosa u francuskoj putem jasnih zakona. Zakonik je imao formu skupa pojedinačnih zakona, redaktori su bili izabrani za izradu nacrta zakona koji su bili prezentirani sudovima koji su davali svoje opservacije.
Ovaj pokusaj rezultirao je zvaničnom kodifikacijom. Namjera Napoleona je bila učvršćivanje novih odnosa u francuskoj putem jasnih zakona. Zakonik je imao formu skupa pojedinačnih zakona, redaktori su bili izabrani za izradu nacrta zakona koji su bili prezentirani sudovima koji su davali svoje opservacije.
Red 28: Red 30:
• knjiga III; o različitim načinima sticanja imovine; 1570 čl, podj 19 nasl, ugovori...
• knjiga III; o različitim načinima sticanja imovine; 1570 čl, podj 19 nasl, ugovori...


== Izvori ==
== Reference ==


Fromalni izvori zakonika su u prvom redu bili rimsko pravo, u pogledu odgovornosti, zak. nasljeđivanja i imovinskog prava. Zatim [[Kanonsko pravo]] pri regulaciji bračnih odnosa.
Fromalni izvori zakonika su u prvom redu bili rimsko pravo, u pogledu odgovornosti, zak. nasljeđivanja i imovinskog prava. Zatim [[Kanonsko pravo]] pri regulaciji bračnih odnosa.
Red 57: Red 59:


Autoritet se izražava u odnosima muža i žene, oca i djece, poslodavca i uposlenika.
Autoritet se izražava u odnosima muža i žene, oca i djece, poslodavca i uposlenika.
==Također pogledajte==

* [[Austrijski građanski zakonik]]
==Vanjski linkovi==
* [http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0550-2179/2014/0550-21791404391S.pdf Prevod francuskog zakonika o građanskom postupku (1806) iz 1837.], Uroš Stanković, Pravni fakultet u Novom Sadu, 2014.
* [http://www.ius.bg.ac.rs/zbornici/Srpski%20gradjanski%20zakonik%20-%20170%20godina.pdf Građanski zakonik, knez Miloš Obrenović i Zakonodavna komisija 1829-1835. godine (str. 63-72, Dr Dragan Nikolić)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200725123254/http://www.ius.bg.ac.rs/zbornici/Srpski%20gradjanski%20zakonik%20-%20170%20godina.pdf |date=25. 7. 2020 }}, SGZ - 170 godina, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu 2014.
[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Pravo]]
[[Kategorija:Pravo]]
[[Kategorija:Francuska]]
[[Kategorija:Francuska]]

[[ar:قانون نابليون]]
[[ca:Codi Civil Francès]]
[[cs:Napoleonův občanský zákoník]]
[[el:Ναπολεόντειος Κώδικας]]
[[en:Napoleonic code]]
[[eo:Franca civila kodekso]]
[[es:Código Civil de Francia]]
[[fa:کد ناپلئون]]
[[fi:Code Civil]]
[[fr:Code civil (France)]]
[[he:קוד נפוליאון]]
[[id:Kode Napoleon]]
[[it:Code Napoléon]]
[[ja:フランス民法典]]
[[lt:Prancūzijos civilinis kodeksas]]
[[ms:Kod Napoleon]]
[[nl:Code Napoléon]]
[[nn:Code Napoléon]]
[[no:Code civil des français]]
[[pl:Kodeks Napoleona]]
[[pt:Código Napoleônico]]
[[ru:Кодекс Наполеона]]
[[sk:Code civil (Francúzsko)]]
[[sv:Code Napoléon]]
[[uk:Кодекс Наполеона]]
[[vi:Bộ luật Dân sự Pháp]]
[[zh:法国民法典]]

Trenutna verzija na dan 30 decembar 2021 u 02:21

Nastanak zakonika

[uredi | uredi izvor]

Ideja o izradi zakonika je bila inicirana jos od vođa Francuske Revolucije. Ustav iz 1791. god je proklamovao izradu zakonika građanskog prava jedinstven za čitavo kraljevstvo. Ta ideja je bila prekinuta ukidanjem ustavne monarhije. Nekoliko pravnika nastavili su pisanje kodifikacije, i u avgustu 1793.god. podnosi skupštini jedan nacrt zakonika.

Drugi nacrt zakonika je izdat u sept. 1794., treci 1796, a četvrti 1799. god. Peti nacrt zakonika, izdat je od strane Napoleon Bonaparte 1804.god.

Ovaj pokusaj rezultirao je zvaničnom kodifikacijom. Namjera Napoleona je bila učvršćivanje novih odnosa u francuskoj putem jasnih zakona. Zakonik je imao formu skupa pojedinačnih zakona, redaktori su bili izabrani za izradu nacrta zakona koji su bili prezentirani sudovima koji su davali svoje opservacije.

Zakoni su dalje sa opservacijama upućeni državnom savjetu, zatim bili diskutovani na tribunatu, o njima je glasalo zakonodavno tijelo, verifikovao senat, a proglasio imperator. U komisiji su bili Tronshet, Portalis, Maleville i Bigot de Preamenue.

Izrada zakonika je trajala četiri godine; U tom procesu donijeto je 36 zakona koje je Napoleon proglasio prije nego sto su usjedinjeni u jedinstven kodeks. Kodeks je zvanično proglašen u martu 1804. godine pod nazivom Code Civil de Francais

Ovaj kodeks je više puta mijenjan, da bi u sept. 1804. god. bio preimenovan u Code Napoleon. Od setp. 1870 god se citira samo kao CODE CIVIL


Sistem

[uredi | uredi izvor]

1804. godine Građasnki zakonik imao je 2281 člana, danas ima dva manje. Podijeljen na 4 dijela:


• uvod; govori o publikaciji,pravnom dejstvu i primjeni zakona

• knjiga I; o licima, podj. u 11 nasl., građ. pravima, građ statusu, porodici.

• knjiga II; o imovini i različitim modifikacijama imovine; podj. 4 nasl, vrstama imovine, služnosti

• knjiga III; o različitim načinima sticanja imovine; 1570 čl, podj 19 nasl, ugovori...

Reference

[uredi | uredi izvor]

Fromalni izvori zakonika su u prvom redu bili rimsko pravo, u pogledu odgovornosti, zak. nasljeđivanja i imovinskog prava. Zatim Kanonsko pravo pri regulaciji bračnih odnosa.

Običajno pravo, za regulisanje poropisa o odnosima supružnika, njihove imovine, bračne autonomije. Kraljevske uredbe za propise u registraciji rođenja, smrti, vjenčanja, poklona. Revolucionarno pravo za usklađivanje tranzicionog prava; prava o braku, zalogu, razvodu...; te na koncu Pravna nauka: Puffendorf, Wolffa, Ferriere, Bourjona.


Karakter zakonika

[uredi | uredi izvor]

Zakonik podržava centralne ideje vremena u kojem je nastao. Te ideje su:

  • prava pojedinca,
  • i autoritet

Sekularizam je tražio potpuno odvajanje civilnog i kanonskog prava. Francusku formu sekularizma dao je Portalis , a ona je poznata kao laicite. Kroz ovu ideju zakonik brak posmatra kao građanski ugovor, te civilna ceremonija mora prethoditi religijskom vjenčanju.

Zakonik eksplicira politicko-pravnu filozofiju prava pojedinca izraženu u deklaraciji o pravima covjeka i građanina iz 1789.god Ideja slobode je preuzeta iz kanonskog prava, sloboda se izvodi iz prava pojedinaca, te se pojedinac stiti od razlicitih kolektiva. Sloboda se još shvata u ekonomskom smislu kao sloboda ugovaranja.

Jednakost je ideja preuzeta iz građanske revolucije (jednakost za svakog bez obzira na klasu ili ličnost.

Autoritet se izražava u odnosima muža i žene, oca i djece, poslodavca i uposlenika.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]