Izvorni kôd stranice Zvečaj

[[Datoteka:Тврђава Звечај 2.jpg|mini|desno|280px|Ostaci tvrđave Zvečaj]]
'''Zvečaj''' je bio strateški veoma značajana [[Grad|utvrda]]  u srednjevjekovnoj [[Bosna|Bosni]].  Njegove razvaline se i danas nalaze na južnoj strani strme stijene  u dolini  [[Vrbas]]a. Udaljene su oko 10 km uzvodno od [[Banja Luka|Banjaluke]], odnosno 40 km nizvodno od [[Jajce|Jajca]]. Imajući u vidu  (za onovremenu  gradnju) nepovoljnu konfiguraciju terena, Zvečaj je bio prostrana tvrđava, nepravilnog oblika, svrsishodno uklopljen u stjenoviti okoliš. Njegovi ruševni ostaci su neshvatljivo zapušteni i propadaju na očigled lokalnih vlasti.

Ovaj grad se nalazio na mogostruko značajnoj poziciji, u blizini  uzvodnog ulaza u kanjon Vrbasa, na lokalitetu Tijesno (iza [[Krupa na Vrbasu|Krupe na Vrbasu]]). O tome svjedoče i ostaci tri dobro utvrđena grada: Zvečaj, [[Bočac]] i [[Tvrđava Greben|Greben]]. Tijesno je i do danas ostalu odista tijesno za ulaz u kanjon [[Vrbas]]a, na relaciji Banjaluka – [[Jajce]], jer se neposredno uz korito plahog [[Vrbas]]a uzdiže okomita i visoka stijena. 
 
Zvečaj se prvi put spominje [[15]]. [[januar]]a [[1404.]] godine kao dvor [[herceg]]a  [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], kada je sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] potpisan savez protiv kralja [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]]. Nakon 15 godina ([[15]]. [[mart]]a [[1419]].), tu je i Ostojin sin primio dubrovčke izaslanike i potvrdio im prethodne privilegije.<ref>Thallozy L. (1916): Povijest Jajca. Zagreb.</ref><ref>Truhelka Ć. (1904): Kraljevski grad Jajce. Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo.</ref><ref>Kreševljaković, H. (1953): Stari bosanski gradovi . Naše starine I.: 7-44, Sarajevo.</ref>
 
Kada je pao [[Ključ]] ([[1463.]],  Zvečaj su zauzele [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] i postavile posadu od 50 [[janjičar]]a i 30 ostalih vojnika, a za zapovijednika postaviše ''Konstantina iz Ostrovice'' (pisca poznate hronike). Koncem iste godine, uz još neke [[Bosna|bosanske gradove]], zauzeo  ga je kralj [[Matija Korvin]]. Za vrijeme njegovog prodora na [[Balkan]], [[1480]]. boravio je  i u Zvečaju. U [[Turska|tursko]]-[[Ugarska|ugarskom]] ugovoru iz [[1519.]], pominju se i Zvečaj, Banjaluku i [[Vrbas]] (''Orbasz''; ''Banya Lwka'', ''Zweczay cum castro Verbaz''), koji su pripali kralju Ljudevitu II.<ref>Kreševljaković H. (1953):  Stari bosanski gradovi . Naše starine I.: 7-44, Sarajevo.</ref>

Osmanlije su ponovo zauzele Zvečaj ([[1528]].) za vrijeme namjesnika [[Gazi Husrev-beg]]a, kada ga je,  bez otpora, predao Andrija Dresneky. Zato ga je kralj Ferdinand proglasio izdajicom i oduzeo mu njegove posjede u Požeškoj županiji, o čemu svjedoči dokument koji je potpisan [[10]]. [[februar]]a [[1528.]] Nema dokumenata o daljoj sudbini Zvečaja, sve do Boja pod Banjalukom.

Zvečaj je imao izuzetno značajnu ulogu u mnogim odbrambenim bitkama oko Banjaluke i u Bosni uopće, uključujući i veliki [[Banjalučki boj|Boj pod Banjalukom]] [[1737.]] godine. 

Bitka se bila pod Banjom Lukom [[4]]. [[avgust]]a [[1737]]., a  [[Bošnjak|bošnjačka]] vojska je, u pet juriša,  izvojevala je veliku pobjedu. Iza odbačenog neprijatelja ostalo je 1.300 mrtvih. U toj borbi su  [[Bošnjak|Bošnjaci]] su odnijeli jednu od sudbonosnih pobjeda, iako je iz Stambola stigla vijest da ne pružaju otpor, a [[Austro-Ugarska]] pozvala kršćanskio stanovnštvo da ne učestvuje u odbrani Bosne. 
Bosanski vezir Hećimoglu Ali-paša (tur. Hekimoğlu Ali Paşa) je očekivao da će austrijska vojska od preko  napasti [[Bosna|Bosnu]]. Na svoju ruku sazvao je sve kapetane i ajane na vijećanje u [[Travnik]]. Budući da od [[Istambul|Stambol]]a nije mogao dobiti pomoć, organizovao je odbranu  Bosne sopstvenim snagama. Relativno brzo je okupio sakupio oko 10.000 vojnika na [[Travnik|travničkom]] polju. Svi kapetani u tadašnjoj bosanskoj vojsci su se odazvali pozivu. Austrijeke snage je činilo oko 14.000 dobro opremljenih vojnika.<ref>Pelidija E. (2002): Banjalučki boj iz 1737 - Uzroci i posljedice. El-Kalem, Sarajevo.</ref>

Iako su napadnuti iz više pravaca (sa [[Sava|Save]] i [[Drina|Drine]]), [[Ali-paša]] i ostali narodne vođe su organirali moćnu odbranu, a u protibnapadu do nogu potukli neprijateljsku vojsku, koja ni narednih oko 150 godina nije mogla pokoriti Bosnu, sve do raspada Osmanlijske imperije, odnodno aneksije nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[1878.]]
== Reference ==
{{reference}}
== Također pogledajte ==
*[[Banjaluka]]
*[[Jajce]]
*[[Vrbaški Grad]]
*[[Bočac (tvrđava)|Bočac]]
*[[Kotor-Varoš]]
*[[Vrbanjci]]
*[[Šiprage]]

[[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]]
[[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini|Z]]
== Vanjski linkovi ==
{{WProjekti
|commonscat     = Zvečaj fortress
|commonscathr   = Tvrđava Zvečaj
}}

{{Tvrđave u BiH}}