Izvorni kôd stranice Zamorac

{{distinguish|Majmuni Novog svijeta|Cercopithecidae}}
{{taksokvir
| boja = pink
| naziv = Zamorac <br>(Morsko prase)
| status = DOM
| slika = Hausmeerschweinchen drei.JPG
| slika_širina = 300px
| slika_opis = Zamorci <br>(''Cavia porcellus'')
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| ordo = [[Rodentia]]
| subordo= [[Hystricomorpha]]
| familia = [[Caviidae]]
| subfamilia = [[Caviinae]]
| genus = ''[[Cavia (rod)|Cavia]]''
| species = '''''C. porcellus'''''
| dvoimeno = ''Cavia porcellus''
| dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 10. izdanje Systema Naturae|1758]])
| razdioba_stepen= [[Vrste]]
| sinonimi = 
*''Mus porcellus'' Linnaeus,&nbsp;1758
*''Cavia cobaya'' Pallas,&nbsp;1766
*''Cavia anolaimae'' Allen,&nbsp;1916
*''Cavia cutleri'' Bennett,&nbsp;1836
*''Cavia leucopyga'' Cabanis,&nbsp;1848
*''Cavia longipilis'' Fitzinger,&nbsp;1879
}}
[[slika:Gruppe von Meerschweinchen.jpg|thumb|right|320px]]
'''Zamorac''' ili '''domaći zamorac''' ili zamorčić  ({{la|Cavia porcellus}}), znan i kao '''morsko prase''' ili '''gvajansko prase''', vrsta je [[glodar]]a iz roda ''[[Cavia]]'' porodice ''[[Caviidae]]''. Unatoč uobičajenom imenu, ove životinje ne pripadaju [[porodica (biologija)|porodici]] ''[[svinja|Suidae]]'', niti žive u [[more|moru]]. Potiču s [[Andi|Anda]], a ranija istraživanja njihove biomijskih svojstava i  mogućnosti [[hibrid (biologija)|hibridizacije]] upućuju da su današnje [[rase]] ovih životinja potomci [[domestikacija|domesticiranim]]i selekcije bliskosrodnih [[vrsta]] zamorčića, kao što su ''[[Cavia aperea]]'', ''[[Cavia fulgida]]'' ili ''[[Cavia tschudii]]'', a nema ih prirodno u divljini.<ref name=weir>{{Cite book|last = Weir|first = Barbara J.|contribution = Notes on the Origin of the Domestic Guinea-Pig|editor-last = Rowlands|editor-first = I. W.|editor2-last = Weir|editor2-first = Barbara J.|title = The Biology of Hystricomorph Rodents|publisher = Academic Press|year = 1974|pages = 437–446|isbn = 0-12-613333-6}}</ref> Nedavna istraživanja u kojima su bili primijenjeni molekulski markeri,<ref>{{cite journal|author=Spotorno, A.E., Marín, J.C., Manríquez, G., Valladares, J.P., Rico, E. i Rivas, C.|title=Ancient and modern steps during domestication of guinea pigs (''Cavia porcellus'' L.)|doi=10.1111/j.1469-7998.2006.00117.x|year=2006|journal=Journal of Zoology|pages=060606025751032––}}</ref><ref>{{cite journal|doi=10.1111/j.1439-0469.2009.00561.x|title=Molecular systematics, taxonomy and biogeography of the genus Cavia (Rodentia: Caviidae)|year=2010|last1=Dunnum|first1=Jonathan L.|last2=Salazar-Bravo|first2=Jorge|journal=Journal of Zoological Systematics and Evolutionary Research|volume=48|issue=4|pages=376–388}}</ref> uz proučavanje lubanje i skeletne morfologije sadašnjih i mumificiranih životinja,<ref>Spotorno, A.E., Manríquez, G., Fernández L., A., Marín, J.C., González, F. i Wheeler, J. 2007. [http://books.google.com/books?id=PVIJr-aA-XMC&pg=PA367 Domestication of guinea pigs from a southern Peru-northern Chile wild species and their middle pre-Columbian mummies]. str. 367–388 u: Kelt, D.A., Lessa, E.P., Salazar-Bravo, J. i Patton, J.L. (ur.). The Quintessential Naturalist: Honoring the Life and Legacy of Oliver P. Pearson. University of California Publications in Zoology 134:1–981 {{ISBN|0-520-09859-5}}.</ref> otkrila su da im je predak najvjerojatnije ''Cavia tschudii'' (planinski zamorčić).
{{sfn|Wagner|Manning|1976|p=2}}<ref name=Walker>{{cite book|last = Nowak|first = Ronald M.|title = Walker's Mammals of the World, 6th edition|url = https://archive.org/details/walkersmammalsof0000nowa|publisher = Johns Hopkins University Press|year = 1999|isbn = 978-0-8018-5789-8}}</ref>

==Obilježja==
[[slika:Nibbles and strips 2.jpg|thumb|280px|Djelimično obojeni [[abesinski zamorac]]]]
Zamorci su veliki za glodare; obične rase kućnih ljubimaca teže između 700 i 1200 g, kada su potpuno odrasli i mjere između 20 i 25&nbsp;cm +/– 0,5&nbsp;cm dužine (ispruženi).{{sfn|Vanderlip|2003|p=13}} Primjerci nekih [[rasa]] teže i 3&nbsp;kg kada su odrasli. Pasmine kućnih ljubimaca žive u prosjeku četiri do pet godina, ali mogu živjeti i do osam godina.{{sfn |Richardson|2000|pages=132–133}} Prema ''[[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi svjetskih rekorda]]'', do 2006, najdugovječniji zamorac imao je 14&nbsp;god., 10&nbsp;mjeseci i 2 sedmice.<ref>{{Cite book |title=Guinness Book of World Records |publisher=Guinness World Records Ltd. |year=2006 |isbn=978-1-904994-02-2 |editor-last=Glenday |editor-first=Craig |page=[https://archive.org/details/guinnessworldrec00glen/page/60 60]}}</ref> Većina zamoraca ima krzno, ali jedna laboratorijska pasmina koju su uzgojili neki vlasnici kućnih ljubimaca, "mršavo prase", uglavnom je bez krzna. Neke rase su dugog krzna, kao što su [[peruanski zamorac|peruanski]], [[Silkie zamorac|silkie]] i [[tekselski zamorac]].

Devedesetih godina prošlog stoljeća pojavilo se manjinsko naučno mišljenje koje predlaže da [[Caviomorpha]] kao što su zamorci, [[činčila]] i [[Octodon|degu]] zapravo nisu [[glodari]] i da bi trebali biti [[Taksonomija|reklasificirani]] kao poseban [[red (biologija)|red]] sisara (slično glodarima [[Lagomorpha|lagomorfi]] koji uključuje [[kunić]]e).<ref>{{cite journal|last1 = Graur|first1 = D.|title = Is the Guinea-Pig a Rodent?|year = 1991|journal = [[Nature]]|volume = 351|pages = 649–652|doi = 10.1038/351649a0|last2 = Hide|first2 = Winston A.|last3 = Li|first3 = Wen-Hsiung|pmid = 2052090|issue = 6328|display-authors = 1|bibcode = 1991Natur.351..649G|s2cid = 4344039}}</ref><ref>{{cite journal|last1 = D'Erchia|first1 = A.|title = The Guinea Pig is Not a Rodent|year = 1996|journal = [[Nature]]|volume = 381|pages = 597–600|doi = 10.1038/381597a0|last2 = Gissi|first2 = Carmela|last3 = Pesole|first3 = Graziano|last4 = Saccone|first4 = Cecilia|last5 = Arnason|first5 = Ulfur|pmid = 8637593|issue = 6583|display-authors = 1|bibcode = 1996Natur.381..597D|s2cid = 4336262}}</ref><ref name="rodent">{{Cite journal |title=Is the guinea-pig (''Cavia porcellus'') a rodent? |journal=Comparative Biochemistry and Physiology Part B: Comparative Biochemistry |volume=107 |issue=2 |date=februar 1994 |pages=179–182 |doi=10.1016/0305-0491(94)90037-X |last1=Noguchi |first1=Tomoo |last2=Fujiwara |first2=Satoko |last3=Hayashi |first3=Sucko |last4=Sakuraba |first4=Haruhiko}}</ref> Naknadno istraživanje koje je koristilo šire uzorkovanje obnovilo je konsenzus među mamaliolozima u vezi sa važećom klasifikacijom glodara, uključujući zamorce, kao [[monofilija|monofiletsku grupu]].<ref>{{Cite book|last1 = Carleton|first1 = Michael D.|last2 = Musser|first2 = Guy G.|contribution = Order Rodentia|editor1-last = Wilson|editor1-first = Don E.|title = Mammal Species of the World|edition = 3rd|year = 2005|volume = 2|page = 745|publisher = Johns Hopkins University Press|isbn = 978-0-8018-8221-0|editor2-last = Reeder|editor2-first = DeeAnn M.}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Huchon |first1=Dorothée |last2=Chevret |first2=Pascale |last3=Jordan |first3=Ursula |last4=Kilpatrick |first4=C. William |last5=Ranwez |first5=Vincent |last6=Jenkins |first6=Paulina D. |last7=Brosius |first7=Jürgen |last8=Schmitz |first8=Jürgen |date=1. 5. 2007 |title=Multiple molecular evidences for a living mammalian fossil |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=104 |issue=18 |pages=7495–7499 |bibcode=2007PNAS..104.7495H |doi=10.1073/pnas.0701289104 |pmc=1863447 |pmid=17452635|doi-access=free }}</ref>

Mužjaci i ženke zamorčića se ne [[spolni dimorfizam|razlikuju po izgledu]] osim opće veličine. Položaj [[anus]]a je veoma blizak [[genitalija]]ma kod oba spola. [[Seks|Spol životinja]] u mladosti mora obaviti neko ko je obučen u uočavanju razlika. Ženske genitalije se razlikuju po konfiguraciji u obliku slova "Y", koja se formira od [[Vulva|vulvinog režnja]]. Dok muški genitalije mogu izgledati slično, s [[penis]]om i anusom koji formiraju sličan oblik, penis strši ako se izvrši pritisak na okolnu dlaku ispred genitalnog područja.{{sfn|Richardson|2000|pages=14, 17}} Mužjački [[testisi]] mogu biti vidljivi i spolja iz [[mošnje|skrotumske]] otekline.

== [[Ponašanje]]==
[[slika: Three guinea pigs (Cavia porcellus) at Keswick Public Library.jpg|250px|thumb|Zamorčići se međusobno "druže"|left]]

Zamorčići mogu naučiti složene puteve do hrane i mogu točno zapamtiti naučeni put mjesecima. Njihova najjača strategija [[rješavanje problema|rješavanja problema]] je [[pokretljivost]].<ref>{{cite journal|last = Charters|first = Jessie Blount Allen|title = The associative processes of the guinea pig: A study of the psychical development of an animal with a nervous system well medullated at birth|journal = Journal of Comparative Neurology and Psychology|volume = XIV|issue = 4|pages = 300–337|date=juli 1904|url = https://books.google.com/books?id=dWcKAAAAMAAJ&q=guinea+pigs&pg=RA2-PA300|access-date = 27. 12. 2006|doi=10.1002/cne.920140402}}</ref>

[[slika:Guinea pigs - Japanese petting zoo - 2018 6 26.webm|thumb|Zamorci u zoološkom vrtu za kućne ljubimce]]
Iako zamorci mogu preskakati male prepreke, ne mogu skakati vrlo visoko. Većina njih su loši penjači i nisu posebno okretni. Lahko se uplaše, a kada osjete opasnost ili se smrzavaju na mjestu na duže periode ili trče u zaklon brzim, strelovitim pokretima.{{sfn|Terril|Clemons|1998|p=6}} Veće grupe preplašenih zamoraca  kreću u [[stampedo]], trče u nasumičnim smjerovimam kako bi zbunili [[predator|grabežljivce]].{{sfn|Wagner|Manning|1976|p=34}} Kada su sretno uzbuđeni, zamorci mogu (često uzastopno) izvodite male poskoke u zraku (pokret poznat kao ''popcorning'' – kokičarenje), analogno "fret" [[ratni ples|ratnom plesu]],<ref>{{cite web|title = Guinea Pigs|publisher = Canadian Federation of Humane Societies|url = http://cfhs.ca/athome/guinea_pigs|access-date = 21. 3. 2007|url-status = dead|archive-url = https://web.archive.org/web/20070402223933/http://cfhs.ca/athome/guinea_pigs/|archive-date = 2. 4. 2007}}</ref> a isto tako slično zečjem i [[kunić]]evom veselom poskakivanju. Zamorci su također dobri plivači,<ref name="harkness">{{cite book|last1 = Harkness|first1 = John E.|last2 = Wagner|first2 = Joseph E.|title = The Biology and Medicine of Rabbits and Rodents|publisher = Williams & Wilkins|year = 1995|pages = 30–39|isbn = 978-0-683-03919-1}}</ref> iako ne vole da su mokri i retko im je potrebno kupanje.

Poput mnogih glodara, zamorci ponekad učestvuju u [[društveno dotjerivanje|društvenom dotjerivanju]], i redovno se sami čiste.{{sfn|Vanderlip|2003|p=79}} Tokom procesa dotjerivanja, iz njihovih očiju luči se mliječno-bijela supstanca i utrljava u dlake.{{sfn|Richardson|2000|pages=72}} Grupe mužjaka često žvaću dlaku jedni drugima, ali ovo je i način uspostavljanja hijerarhije unutar grupe, a ne društveni gest.<ref name= harkness/> Dominacija se takođe uspostavlja kroz grizenje (posebno za uši), kostrešenje, agresivne zvukove, udare glavom i napade iskakanjem.{{sfn|Wagner|Manning|1976|p=38}} Neseksualna zvukovna simulacija za dominaciju je također uobičajena među istospolnim grupama.

Vid zamorčića nije tako dobar kao ljudski u smislu udaljenosti i boje, ali imaju širi ugao vida (oko 340°) i vide u parcijalnim bojama ([[sljepilo za boje|dihromasija]]). Imaju dobro razvijena [[čula]] [[sluh]]a, [[čulo mirisa|mirisa]] i [[čula|dodira]].{{sfn|Wagner|Manning|1976|pp=32–33}}{{sfn|Vanderlip|2003|p=14}}

Zamorci su razvili drugačiji [[biološki ritam]] od svojih divljih parnjaka i imaju duže periode aktivnosti, praćene kratkim periodima spavanja između njih.{{sfn|Terril|Clemons|1998|p=6}} Aktivnost je raspoređena nasumično tokom dana; osim izbjegavanja intenzivne svjetlosti, nikakvi regularni [[cirkadijski ritam|cirkadijski obrasci]] nisu vidljivi.{{sfn|Terril|Clemons|1998|p=6}}
[[slika:Cat with guinea pigs.jpg|thumb|300x300px|Iako je ova mačka prihvatila ove zamorce, uspeh interakcije među vrstama zavisi od pojedinačnih životinja.]]
Zamorci općenito ne napreduju kada su smešteni sa drugim vrstama životinja. Veće životinje mogu smatrati zamorce [[predator|plijenom]], iako se neki [[psi]] i [[mačke]] mogu istrenirati da ih prihvate
.<ref name="behrend">{{cite book|last=Behrend|first=Katrin|url=https://archive.org/details/guineapigseveryt00behr/page/22|title=Guinea Pigs: A Complete Pet Owner's Manual|publisher=Barron's|year=1998|isbn=978-0-7641-0670-5|pages=[https://archive.org/details/guineapigseveryt00behr/page/22 22–23]}}</ref><ref name="behrend"/>{{sfn|Vanderlip|2003|p=20}} Međutim, kunići imaju različite prehrambene potrebe; kao [[kunić|lagomorfi]], oni sintetizuju sopstveni [[vitamin C]], tako da ove dve vrste neće napredovati ako se hrane istom hranom kada su smeštene zajedno.{{sfn|Terril|Clemons|1998|p=41}} Kunići također mogu biti nosioci bolesti (kao što su respiratorne [[infekcije]] od bakterija ''[[Bordetella]]'' i ''[[Pasteurella]]''), kojima su zamorci osjetljivi.{{sfn|Wagner|Manning|1976|pp = 126–128}} Smještanje zamoraca s drugim glodarima, poput [[gerbil]] i [[hrčak]]a može povećati broj respiratornih i drugih infekcija, {{sfn | Wagner | Manning | 1976 | p = 122 }} i takvi glodari mogu djelovati agresivno prema zamorcima.{{sfn|Vanderlip|2003|p=19}}

==Životno okruženje==
Domaći zamorci općenito žive u [[kavez]]ima, iako neki vlasnici velikog broja primjeraka posvećuju cijele sobe svojim ljubimcima. [[Pod]]ovi od žičane mreže mogu uzrokovati ozljede i mogu biti povezani s [[infekcija]]ma, poznatim kao ''bumblefoot'' (ulcerozni pododermatitis),{{sfn|Richardson|2000|pages=63–64}} pa se obično koriste kafezi sa čvrstim dnom, u kojima životinja hoda direktno po prostirci. Veliki kafezi, koji omogućuju odgovarajući prostor za trčanje, mogu se izgraditi od žičanih rešetki i plastičnih folija, u stilu poznatom kao C&C, ili "kocke i koroplast".<ref name="orcutt">{{Cite web|url=https://podcasts.ufhealth.org/guinea-pigs-with-room-to-move/|title=Guinea pigs with room to move|last=Orcutt|first=Connie|date=1. 4. 2016|website=University of Florida Health|archive-url=|archive-date=|url-status=live|access-date=2. 2. 2021}}</ref>

==[[Razmnožavanje]]==
[[slika:Fat Adie pictures 001.jpg|thumb|right|[[Trudnoća]] traje nedelju dana pre porođaja tri šteneta]]
Mužjaci (veprovi) dostižu [[spol|seksualnu zrelost]] za 3–5 sedmica. Slično, ženke (krmače) mogu biti plodne već sa četiri sedmice i mogu nositi leglo prije nego što postanu odrasle.{{sfn|Richardson|2000|pages=15–16}} Krmača je sposobna za razmnožavanje godinama – može imati čak pet legla u godini, ali šest je teorijski moguće. Za razliku od potomaka većine [[glodar]]a, koji su slijepi pri rođenju, novorođena mladunčad zamoraca su [[starenje|predzrelosna]] s dobro razvijenom dlakom, zubima, kandžama i djelomičnim vidom.<ref name=harkness/> Štenci su odmah pokretni i počinju da jedu čvrstu hranu odmah, iako nastavljaju da [[dojenje|sišu]]. Krmače mogu ponovo zatrudneti 6-48 sati nakon porođaja, ali nije zdravo da ženka bude stalno gravidna.{{sfn|Richardson|2000|pages=17-18}}

Period [[gestacija]] traje od 59 do 72 dana, sa prosjekom od 63–68 dana. Zbog dugog perioda gestacije i velike veličine mladunaca, gravidne krmače mogu postati velike i [[patlidžan]]olike, iako promjena veličine i oblika varira ovisno o veličini legla. Veličina [[Leglo (životinja)|legla]]  kreće se od jedan do šest, pri čemu su tri prosječna;{{sfn|Richardson|2000|pages=}} najveća zabilježena veličina legla je devet.<ref>{{Cite web|title=Largest litter of guinea pigs|url=https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/69437-largest-guinea-pig-litter|access-date=15. 3. 2021|website=Guinness World Records|language=en-GB}}</ref> Majka zamorca ima samo dvije [[bradavica (dojka)|bradavice]], ali može lahko odgajati legla prosječne veličine od 2–4 mladunčeta.<ref name="Merck Veterinarian Manual, 2016">[http://www.merckvetmanual.com/all-other-pets/guinea-pigs/breeding-and-reproduction-of-guinea-pigs Breeding and Reproduction of Guinea Pigs], Merck Veterinarian Manual, Katherine E. Quesenberry, DVM, MPH, DABVP (Avian) ; Kenneth R. Boschert, DVM, DACLAM, 2016.</ref><ref name="Harkness and Wagner's Biology and Medicine of Rabbits and Rodents, 2010">[https://books.google.com/books?id=SFSXqsWvsMQC&pg=PA55&lpg=PA55&dq=%22despite+having+only+two+nipples,+guinea+pigs+can+raise+litters+of+3,+4,+and+more+young%22&source=bl&ots=pdxxgCn2nV&sig=N5rxjCw4MQM2tgnpWEJLzWEKePY&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwitkYKkl83VAhVDwVQKHS7YA3MQ6AEIJjAA#v=onepage&q=%22despite%20having%20only%20two%20nipples%2C%20guinea%20pigs%20can%20raise%20litters%20of%203%2C%204%2C%20and%20more%20young%22&f=false Harkness and Wagner's Biology and Medicine of Rabbits and Rodents, 5th Edition], John E. Harkness, Patricia V. Turner, Susan VandeWoude, Colette L. Wheler, Iowa, USA: Wiley & Sons, "Ch. 2 Biology and Husbandry," 2010.</ref> Kod manjih legala mogu se pojaviti poteškoće tokom [[porođaj]]a, zbog prevelikih štenaca. Velika legla rezultiraju većom učestalošću [[mrtvorođenče|mrtvorođenih]], ali budući da se štenad rađaju u poodmakloj fazi razvoja, nedostatak pristupa majčinom mlijeku ima mali uticaj na stopu smrtnosti novorođenčadi.{{sfn|Wagner|Manning |1976|p=88}}
[[slika:Guinea baby 1.jpg|thumb|Mladunče u dobi od osam sati]]

Ženke koje žive zajedno pomažu u majčinskim dužnostima ako [[Dojenje|doje]];<ref name="percy">{{cite book|last1 = Percy|first1 = Dean H.|last2 = Barthold|first2 = Stephen W.|title = Pathology of Laboratory Rodents and Rabbits|url = https://archive.org/details/pathologyoflabor0000perc|publisher = Iowa State University Press|edition = 2nd|year = 2001|pages = [https://archive.org/details/pathologyoflabor0000perc/page/209 209]–247|isbn = 978-0-8138-2551-9}}</ref> praksa zamoraca je i nemajčinska  [[njega]], u kojoj krmača može usvojiti mladunčad druge ženke. To se može dogoditi ako prvobitni roditelji uginu ili su iz nekog razloga odvojeni od njih. Ovo ponašanje je uobičajeno i viđa se kod mnogih drugih životinjskih vrsta poput [[slon]]ova.<ref>{{cite journal | last1 = Riedman | first1 = Marianne L. | year = 1982 | title = The Evolution of Alloparental Care in Mammals and Birds | url = https://archive.org/details/sim_quarterly-review-of-biology_1982-12_57_4/page/405 | journal = The Quarterly Review of Biology | volume = 57 | issue = 4| pages = 405–435 | doi=10.1086/412936| s2cid = 85378202 }}</ref>

==Također pogledajte==
*[[Glodari]]
*[[Domestikacija]]

==Reference==
{{Reflist|30em}}

==Dopunska literatura==
<!-- *{{cite book|ref=Archetti|last = Archetti|first = Eduardo|title = Guinea-Pigs: Food, Symbol and Conflict of Knowledge in Ecuador|url=https://archive.org/details/guineapigsfoodsy0000arch|url-access=registration|year = 1997 |publisher = Berg|isbn = 1-85973-114-7}}-->
*{{cite book|last = Morales|first = Edmundo|title = The Guinea Pig: Healing, Food, and Ritual in the Andes|url = https://archive.org/details/guineapighealing0000mora|publisher = University of Arizona Press|year = 1995|isbn = 978-0-8165-1558-5}}
*{{cite book|last = Richardson|first = V.C.G.|title = Diseases of Domestic Guinea Pigs |url = https://archive.org/details/diseasesofdomest0000rich|edition = 2nd|publisher = Blackwell|year = 2000 |isbn = 978-0-632-05209-7}}
*{{cite book|last1 = Terril|first1 = Lizabeth A.|last2 = Clemons|first2 = Donna J.|title = The Laboratory Guinea Pig|url = https://archive.org/details/laboratoryguinea0000terr|publisher = CRC Press|year = 1998|isbn = 978-0-8493-2564-9}}
*{{cite book|last = Vanderlip|first = Sharon|title = The Guinea Pig Handbook|url = https://archive.org/details/guineapighandboo0000vand|publisher = Barron's|year = 2003|isbn = 978-0-7641-2288-0}}
*{{cite book|last1 = Wagner|first1 = Joseph E.|last2 = Manning|first2 = Patrick J|title = The Biology of the Guinea Pig|year = 1976|publisher = Academic Press|isbn = 978-0-12-730050-4|url=https://books.google.com/books?id=DcTaAgAAQBAJ}}

==Vanjski linkovi==
* [http://acbaonline.com/ American Cavy Breeders' Association (ACBA)]
*View the [http://www.ensembl.org/Cavia_porcellus/Info/Index/ guinea pig genome] on [[Ensembl]]
{{Caviidae nav}}
{{meso}}
{{portal|Sisari|Životinje|Biologija}}
{{Wikivrste|Cavia porcellus}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Guinea Pig}}
[[Kategorija:Zamorci| ]]
[[Kategorija:Sisari]]
[[Kategorija:Domaće životinje]]
[[Kategorija:Fauna Južne Amerike]]
[[Kategorija:Kućni ljubimci]]
[[Kategorija:Meso po životinjama]]
[[Kategorija:Anatomija životinja]]
[[Kategorija:Fiziologija životinja]]
[[Kategorija:Ponašanje]]