Izvorni kôd stranice James Madison

{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija politički vođa
| ime                   = James Madison
| slika                 = James Madison(cropped)(c).jpg
| redoslijed            = 4. [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti     = [[4. mart]] [[1809]] – [[4. mart]] [[1817.]]
| prethodnik            = [[Thomas Jefferson]]
| nasljednik            = [[James Monroe]]
| redoslijed2           = 5. [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|Državni sekretar SAD]]
| vrijeme_na_vlasti2    = [[2. maj]] [[1801]] – [[3. mart]] [[1809.]]
| prethodnik2           = John Marshall
| nasljednik2           = Robert Smith
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1751|03|16}}
| mjesto_rođenja        = [[Port Conway]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1836|06|28|1751|03|16}}
| mjesto_smrti          = [[Montpelier]], Virginia, SAD
| puno_ime              = James Madison Jr.
| nacionalnost          = Amerikanac
| etnicitet             =
| politička_stranka     = [[Demokratsko-republikanska stranka]]
| supruga               = [[Dolley Todd Madison]]
| djeca                 = [[John Payne Todd|John]] <small>(posinak)</small>
| obrazovanje           = [[Univerzitet Princeton]]
| vjera                 = [[Deizam]], Episkopalna crkva
| potpis                = [[Datoteka:James Madison sig.svg|120px]]
| web_stranica          =
}}
'''James Madison Jr.''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[političar]] i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|4.]] [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] ([[1809]]–[[1817]]).

Također je poznat po tome što je sa [[John Jay|Johnom Jayom]] i [[Alexander Hamilton|Alexanderom Hamiltonom]] napisao ''[[Federalistički spisi|Federalističke spise]]'', jedno od najslavnijih djela u historiji političke misli. Hamilton također uživa reputaciju ''Oca [[Ustav SAD-a|američkog ustava]]''.

==Biografija==
Madison, sin uglednog zemljoposjednika iz [[Virginia|Virginije]], učestvovao je u [[Američki rat za nezavisnost|ratu za nezavisnost]] kao član [[Kontinentalni kongres|Kontinentalnog kongresa]] od [[1780]]. do [[1783]]. godine. Postavši uvjeren kako je konfederalni sistem preslab za potrebe nove države, zagovarao je snaženje centralne vlasti u odnosu na države-članice. Bio je jedna od ključnih osoba na Ustavnoj [[Konvencija u Philadelphiji|konvenciji u Philadelphiji]], na kojoj je [[1787]]. godine donesen novi Ustav - koji je i danas na snazi. Nakon toga je učestvovao u izradi ''Federalističkih spisa'', kako bi nagovorio javnost država da ratificiraju Ustav.

Rad na izgradnji Ustava Madison je nastavio i kao [[Dom zastupnika SAD|zastupnik]] u prvim sazivima američkog Kongresa. 1790. na njegovu inicijativu doneseni su amandmani koji utemeljuju ljudska i građanska prava u SAD-u, poznati kao ''[[Deklaracija o pravima (SAD)|Deklaracija o pravima]]''.

Sredinom [[1790te|1790-ih]] Madison je odbacio svoje federalističke stavove te se priključio novostvorenoj [[Demokratsko-republikanska stranka|Demokratsko-republikanskoj stranci]] na čelu s [[Thomas Jefferson|Thomasom Jeffersonom]], koja se bila zalagala za slabu centralnu vlast i prava država. Kada je Jefferson [[1801]]. godine izabran za [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]], Madison je postao njegov [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|državni sekretar]].

Jefferson i Madison, kao poklonici [[Francuska revolucija|revolucije]], iz ideoloških su razloga podržavali [[Francuska|Francusku]] u tadašnjem [[Napoleonski ratovi|sukobu]] s [[UK|Velikom Britanijom]], te smatrali kako će, zahvaljujući britanskoj zauzetosti u Evropi, moći priključiti [[Kanada|Kanadu]] američkoj federaciji.

Madison je [[1808]]. izabran za predsjednika, a njegov mandat bio je obilježen sve većom eskalacijom napetosti prema Britancima, te pripremama američke javnosti za ono što je tada bilo poznato kao ''Rat g. Madisona''. Osim u sjeveroistočnim državama, teško pogođenim ekonomskim [[embargo]]m protiv Britanije, taj je rat stekao veliku popularnost, te je Madison glatko izabran za drugi mandat [[1812]].

Međutim, Madison je, slično kao i Jefferson, iz ideoloških razloga smatrao da SAD, kao demokratska država, ne smije imati snažnu stajaću vojsku ili ratnu mornaricu. To je skupo koštalo SAD kad je [[Anglo-američki rat|rat]] konačno izbio, te se ispostavilo da se mlada država ipak nije u stanju nositi sa britanskom vojnom i pomorskom moći. Amerikanci su u ratu doživjeli teške poraze, ali je pobjeda u [[Bitka kod New Orleansa|bici kod New Orleansa]] - izvojevana 15 dana nakon sklapanja [[Sporazum u Ghentu|mirovnog sporazuma]] - Madisonu, njegovoj stranci i budućim američkim historičarima omogućila da taj fijasko predstave kao blistavu pobjedu.

Kraj mandata Madison je proveo nastojeći spriječiti [[Kongres SAD-a|Kongres]] da odobri izgradnju cesta, kanala i drugih objekata, te na taj način ustanovi federalnu vlast na račun država-članica.

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[http://metalibri.wikidot.com/authors:james-madison James Madison na] ''MetaLibriju''

{{Predsjednici SAD-a}}
{{Državni sekretari SAD-a}}

{{DEFAULTSORT:Madison, James}}
[[Kategorija:Rođeni 1751.]]
[[Kategorija:Umrli 1836.]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]]
[[Kategorija:Američki političari]]