Izvorni kôd stranice Genetička varijabilnost

'''Genetička varijabililnost'''  je pojam [[Engleska|engleskog]] porijekla,  koji se odnosi na stanje ili mogućnost mijenjanja jednog živog sistema – [[jedinka|jedinki]] i njihovih [[populacija]]  tokom vremena. Definira se i kao mjera tendencije individualnih [[genotip]]ova u populaciji da se međusobno razlikuju. Ovaj pojam se ne odnosi na suštinu pojma [[genetički diverzitet]] ([[genetička raznolikost]]), koji označava mjeru varijacije u nekoj populaciji.<ref>Mayr E. (1970): Populatiomns, species, and evolution – An abridgment of Animal species and evolution. The Belknap Press of Harvard University  Press, Cambridge, Massachussets and London, England, {{ISBN|0-674-69013-3}}.</ref><ref>Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first:  Copyright © 1982.  The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.),  London  (England) , {{ISBN|0-674-36445-7}} ; {{ISBN|0-674-36446-5}}.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref><ref>Dobzhansky T. (1970):  Genetics of the evolutionary process. Columbia,  New York, {{ISBN|0-231-02837-7}}.</ref>
 
Varijabilnost  jedne osobine opisuje koliko ona  ima tendenciju da se razlikuje,  kao odgovor na  faktore životne sredine i [[genetika|genetičke]] utjecaje.  Genetička  variabilnost u populaciji je osobito značajna za održavanje [[biološka raznolikost|biološke raznolikosti]], jer bez nje se [[jedinka]] i [[populacija]]  se ne može dugoročno prilagođavati promjenama vječno promjenljivih  i postepeno [[izumiranje|izumire]].

Varijabilnost je važan faktor u [[evolucija|evoluciji]] jer utječe na odgovor jedinke na stres okoliša i na taj način može dovesti do diferencijalnog  opstanka [[organizam]]a u populaciji  pod ticajem  [[selekcija|prirodne selekcije]] većine prilagođenih  varijanti. Genetička varijabilnost također u osnovi podrazumijeva diferencijalnu podložnost organizama  [[bolest]]ima  i osjetljivosti na [[otrov]]e ili [[lijek]]ove. Činjenica je da je interes za [[personalizirana medicina|personaliziranu medicinu]]  bitno povećan nakon  uspona Projekta ljudskog genoma (''Human Genom Project'') i napora za mapiranje obima genetičke varijacije recentnog čovjeka, kao što je ''International Project HapMap'' (''HapMap Project'').
==Izvori  varijabilnosti==
Postoje mnogi izvori genetičke varijabilnosti u populaciji, ali svi oni su osnova za mogućnost mijenjanja jednog živog sistema u funkciji vremena. Poznato je, naime, da u prirodi trajno postoji nesklad između potrebe što bolje prilagođenosti datim uvjetima životne sredine i mogućnosti mijenjanja kada se ti uvjeti promijene. Od tih izvora, najćešće se pominju slijedeći.

* Homologne rekombinacije su  značajan izvor varijabilnosti čak i bez [[mutacija]].  U [[mejoza|mejozi]]  u  [[organizam]]a sa [[spol]]nim [[reprodukcija|razmnožavanjem]], dva homologna [[hromosom]]a  muškog i ženskog roditelja međusobno razmjenjuju dijelove [[DNK|genetičkog materijala]].  [[Hromosom]]ski ''crossingover'' je slučajan  i upravlja vlastitim setom gena koji kodiraju one skretnice koje određuju gdje se mogu pojaviti (u ''CIS'') i mehanizam  za razmjenu  sekvenci [[DNK]] (u ''trans'' poziciji). Biti pod kontrolom gena znači da je rekombinacija  varijabla frekvencije i lokacije, tako da selekcija mže povećati  ''[[adaptivna vrijednost|fitness]]'' u  prirodi, jer što je više rekombinacija  više je i varijabilnosti,  a više varijabilnosti  omogućava populaciji balansiranje  promjena.

: Međutim, čini se da rekombinacije tokom mejoze  u velikoj mjeri odražavaju homologni rekombinacijska  popravak [[DNK]] oštećenja, koja bi inače bila pogubna za [[spol]]ne  [[ćelije (biologija)|ćelije]]  koje nastaju u mejozi Tako mejotski procesi proizvode rekombinantne  genetičke varijacije kao nusprodukt DNK popravke, a razina  ove varijacije  je srazmjerna oštećenjima DNK.
 
*[[Migracija|Imigracije]], [[migracija|emigracije]] i premještanje (alohtonih) vrsta su kretanja jedinki u kojima one ulaze u populaciju ili iz nje izlaze. Kada jedinke dolaze iz populacije koja je prethodno bila [[genetička izolacija|genetički izolirana]]  u novu populaciju, mogućnosti za varijabilnost rastu, jer se njeni novi geni u zatečenoj populaciji ponašaju kao i [[mutacija]].
*[[Poliploid]]ija se odnosi na slučajeve uvišestručavanja haploidnog broja [[hromosom]]a za kompletnu [[Ploidija|haploidnu garnituru]].  Ona se, skupa sa izmijenjenim [[osobina]]ma [[evolucija|evolucijski]] stabilizira ako se jedinka nositelj  razmnožava, tj.ako ta [[genomska mutacija]] uđe u [[genski fond]] narednih generacija.
*Difuzne (nelocirane)  centromere  u [[razmnožavanje|bespolnom razmnožavanju]] [[organizam]]a 
gdje je potomstvo  tačna genetička kopija roditelja, postoje ograničeni izvori genetičke varijabilnosti. Kod njih se, međutim, varijabilnost povećava difuznim,  umjesto lokaliziranim [[centromera]]ma. Takve nelokalizirane centromere omogućuju  [[hromatida]]ma da se  razdvoje na mnogo različitih načina omogućavajući [[hromosom]]ima fragmentaciju i poliploidiju, uključujući i  stvaranje varijabilnosti .

*Genetičke  [[mutacija|mutacije]]  najznačajnije ridonose genetičkoj varijabilnosti unutar populacije, a mogu imati pozitivne, negativne ili neutralne uticaje ma [[fitnes|adaptivnu vrijednost]].  Ova varijabilnost se relativno lako propagira u nizu sukcesivnih generacije, usmjerena putem [[selekcija|prirodnog odabiranja]]. Obično su recesivne i štetne, a ako su neutralne,  njihovu frekvenciju u narednim generacijama određuje  [[genetički drift]], koji čak neke od njih može ekstremno fiksirati da budu jedine varijante, osobito u malim populacijama.

:[[DNK]] oštećenja su vrlo česta i  javljaju u prosjeku više od 60.000 puta dnevno po ćeliji kod ljudi, pod ticajem produkata  [[Metabolizam|metabolizma]] ili [[Hidroliza|hidrolitskih]] procesa, što se ispoljava   u prirodnim oštećenjima DNK. Većina oštećenja DNK se precizno popravljaju raznim mehanizmima  reparacije   [[DNK]] popravak]]. Međutim, neka DNK oštećenja ostaju i dovode  do [[mutacija]].

:Čini se da je većina spontano nastalih mutacije rezultireju u toku replikacije,  pored oštećenja DNK u matričnom polulancu. Na primjer, u kvascu više od 60% od spontanih jednoparnih izmjena i delecija  je vjerojatno uzrokovano [[DNK]] popravkom, odnosno translezijskom sintezom. Drugi značajan izvor mutacija je netačan proces popravke DNK repair, non-homologna kraju pridruživanje, koji se često radi u popravku DNA double-strand pauze 8 / ns Stoga se čini da DNK oštećenja su uzrok većine spontanih mutacija, bilo zbog  replikacijske prošlosti štete ili oštećenje  na popravku  koji je također sklon greškama.

==Faktori smanjenja genetičke varijabilnosti==
Postoji mnogo izvora koji smanjuju genetičku varijabilnost u populaciji.

*Fragmentacija obitavališta opisuje diskontinuitet u staništu [[organizam]]a, a rezultat je  geoloških ili antropogeno izazvanih procesa. Ova akcija uzrokuje smanjena veličina staništa populacije  i povećava zapreke  za emigraciju i imigraciju Ovi događaji  mogu dovesti do promjene uticaja [[mikroevolucija|mikroevolucijskih]]   faktora,  kao što su [[genetički drift]], koji smanjujuna [[genetička raznolikost|genetičku raznolikost]].
** Primjer vrste sa antropogeno fragmentiranim staništem je areal   Queenslandske  koale proteklih stoljeća. Nakon što je veličina populacije gotovo prepolovljena,  a areal rasparčan, koale su  izgubile mogućnost da migriraju između subpopulacija. Ovo je rezultiralo populacijama s niskom genetičkom raznolikosti, posebno u onim koje su  više izolovane  od drugih.
*[[Efekat osnivača]] je događaj koji rezultira u populacijama s niskom genetičkom raznolikošću. Javlja se kada je  [[populacija]] osnovana od nekoliko jedinki, što rezultira nereprezentativnim novim genskim fondom u odnosu na izvornu  populaciju.
** Primjer populacije koja je bila izložena  efektu osnivača predstavljaju sve otočne ili naglo izolirane populacije, jer i u slučajevima kada  su velike, njihov [[genski fond]] je samo replika osnivačke skupine jedinki (osnivačke populacije).
*[[Klimatske promjene]]  mogu biti drastiče u godišnjim vremenskim obrascima. Promjene  ritmičnosti vremenskih prilika može izazvati negativne posljedice u genetičkoj raznolikosti. Izmještanje  vrsta iz izvornih [[ekološka niša|ekoloških niša]] može smanjiti populaciju, a  tako i genetičku varijabilnost.

==Reference==
{{reference}}
==Također pogledajte==
*[[Faktori evolucije]]
*[[Individualna promjenljivost]]
*[[Genetička varijacija]]
*[[Genski fond]]

[[Kategorija:Genetika]]
[[Kategorija:Populacijska genetika]]
[[Kategorija:Klasična genetika]]