Izvorni kôd stranice Bjeloruski jezik

{{Infokutija jezik|ime=Bjeloruski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=беларуская мова
|države= [[Bjelorusija]], [[Poljska]] i 14 drugih država 
|regije=[[Evropa]]
|govornici= 7-8 miliona
|rang=
|jezička porodica=[[indoevropski jezici|indoevropski]]
:[[slavenski jezici|slavenski]]
::[[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenski]]
:::'''bjeloruski'''
|država= [[Bjelorusija]] i 12 općina u [[Podlasko vojvodstvo|Podlaskom vojvodstvu]] ([[Poljska]])
|ustanova= [[Bjeloruska akademija nauka]] <br> (''Нацыянальная акадэмія навук Беларусі'')
|iso1=be|iso2=bel|iso=bel|sil=BEL
|sistem pisanja=[[ćirilica]]
}}
[[File:Idioma bielorruso.png|frameless|right]]

'''Bjeloruski jezik''' je [[istočnoslavenski jezik]] koji je [[maternji jezik]] oko 9 miliona [[Bjelorusi|Bjelorusa]]. 

[[File:WIKITONGUES- Uladzislau speaking Belarusian.webm|thumb|right|250px|Bjeloruski jezik]]
== Historija ==
=== Srednjovjekovna historija ===
Već od [[12. vijek]]a na bjeloruskom području razvijala se [[crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenska]] pismenost, čiji je najpoznatiji predstavnik biskup Ćiril iz Turova. Bjeloruskim crkvenoslavenskim pisana je "Biblija ruska", koju je u [[Prag]]u [[1517]]-[[1519]]. izdao F. Skaryna (Skorina). Osim toga, u Litvanskom velikom vojvodstvu od [[14. vijek|14.]] do [[17. vijek]]a u upotrebi je bio i tadašnji narodni bjeloruski jezik, koji je u [[16. vijek]]u stekao položaj i službenog jezika. U tom su vijeku [[starobjeloruski jezik|starobjeloruskim]] književnim jezikom (''starabelaruskaja literaturnaja mova'') [[štampanje|štampane]] različite protestantske knjige. S. Budny je izdao katehizam ([[1562]]) i prijevod [[Novi zavjet|Novog zavjeta]] ([[1574]]), a V. Cjapinski (Tjapinski) oko [[1580]]. tiskao je evanđelistar. Službena je upotreba jezika zabranjena [[1696]].

=== Bjeloruski u doba nacionalnih preporoda u Evropi ===
U prvoj polovini [[19. vijek]]a pojavljuju se prva književna djela na bjeloruskom narodnom jeziku, ali je tek nakon revolucije [[1905]]. službeno dopuštena njegova upotreba. Naročito je važnu ulogu u razvoju savremenog bjeloruskog standardnog jezika odigrao časopis "Naša niva", oko kojeg su se okupili najpoznatiji pisci i publicisti bjeloruskog narodnog preporoda. 

=== Bjeloruski u [[SSSR]]-u ===
Od [[1933]]. do [[1990]]. bjeloruski je bio izložen snažnoj i sistematskoj rusifikaciji tako da danas velik broj Bjelorusa uopće ne govori maternji jezik. Prema popisu stanovništva [[1989]], od 7,9 miliona Bjelorusa u Bjelorusiji samo je 6,34 miliona (80,25%) navelo bjeloruski kao maternji jezik. 

== Bjeloruski u nezavisnoj Bjelorusiji ==
Između [[1990]]. i [[1994]]. nastupilo je kratko razdoblje nacionalnog buđenja i preporoda. U januaru 1990. Vrhovni sovjet Bjelorusije proglasio je bjeloruski službenim jezikom. Međutim, [[1995]], poslije referenduma, službenim je jezikom proglašen i [[ruski jezik|ruski]], nakon čega je, u doba Lukašenkovog čvrstorukaškog režima, nastupilo ponovno razdoblje intenzivne rusifikacije i omalovažavanja bjeloruskog jezika, tako da mu je danas ugrožen ne samo položaj standardnog jezika već i samo postojanje. Od [[16. vijek]]a do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bjeloruski tekstovi pisali su se i [[ćirilica|ćirilicom]] i [[latinica|latinicom]], a danas se bjeloruski piše samo ćiriličnim pismom koje ima 32 znaka. 

== Klasifikacija i odnos prema drugim jezicima ==
O pitanju jesu li savremeni bjeloruski i ruski (kao i [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] i [[rusinski jezik|rusinski]]) jezik [[dijalekt]]i jednog jezika ili različiti jezici ne odlučuju u potpunosti samo [[lingvistika|lingvistički]] faktori. To je zbog toga što postoji visok stepen [[Međusobna razumljivost jezika|međusobne razumljivosti]].<ref>Alexander M. Schenker (1993), "Proto-Slavonic," ''The Slavonic Languages'' (Routledge), str. 60-121; str. 60: "Budući da je razlika između dijalekta i jezika maglovita, ne može biti jednoglasnog stava u vezi s ovim pitanjem u svim slučajevima..."<br>C. F. Voegelin i F. M. Voegelin (1977), ''Classification and Index of the World's Languages'' (Elsevier), str. 311: "U pogledu neposredne međusobne razumljivosti, istočnoslavenska zona je jedan jezik."<br>Bernard Comrie (1981), ''The Languages of the Soviet Union'' (Cambridge), str. 145-146: "Tri istočnoslavenska jezika veoma su bliska međusobno, s veoma visokim stepenom međusobne razumljivosti... Razdvajanje ruskog, ukrajinskog i bjeloruskog kao različitih jezika relativno je novijeg datuma... Mnogi Ukrajinci zapravo govore mješavinom ukrajinskog i ruskog jer im je teško držati ova dva jezika odvojene..."</ref> Kao članovi istočnoslavenske jezičke grupe svi oni vode porijeklo od zajedničkog pretka. U okviru ove grupe bjeloruski je najsrodniji s ukrajinskim.<ref>Roland Sussex, Paul V. Cubberley (2006), ''The Slavic languages'', "Cambridge University Press", str. 518.</ref>

== Također pogledajte ==
* [[Trasjanka]]

== Reference ==
{{reference}} 

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Belarusian language}}
* [http://kamunikat.org/Kalita_Ina.html Калита И. В. Современная Беларусь: языки и национальная идентичность], [[Ústí nad Labem]], 2010, str. 112–190; ISBN 978-80-7414-324-3

{{Bjelorusija po temama}}
{{Slavenski jezici}}

[[Kategorija:Bjelorusija]]
[[Kategorija:Slavenski jezici]]