Izvorni kôd stranice Bjelobog

{{Očistiti jednostavne linkove}}
{{Infokutija mitsko biće
| ime              = Bjelobog
| slika            = 
| veličina_slike   = 
| opis_slike       = 
| grupe            = 
| značaj           = 
| suprug(a)        =
| slična_bića      = 
| roditelji        = [[Rod]] 
| braća            = [[Černobog]]
| sestre           =           
| mitologija       = [[Slavenska mitologija]]
| prvi_put_prijavljeno =
| ostala_imena     = [[Bjelbog]], [[Belun]]
| država           =
| stanište         =
}} 
'''Bjelobog''' je [[Zapadni Slaveni|zapadnoslavensko]] [[slavenska mitologija|božanstvo]]. Bjelobog je sin [[Rod]]a, Boga Tvorca, Stvoritelja. On je bog svjetlosti, dobrote i pravednosti.<ref>http://bestiaria.ru/wiki{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Kao i mnogi drugi slavenski bogovi imao je nekoliko imena: Bjelbog ili Belun. Bjeloboga su naročito poštivali na današnjoj teritoriji [[Bjelorusija|Bjelorusije]].<ref name="Arhivirana kopija">{{Cite web |url=http://slavculture.ru/simvoly/843-simvol-Belobog.html |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 5. 2017 |archive-date=20. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170520102424/http://slavculture.ru/simvoly/843-simvol-belobog.html |url-status=dead }}</ref> Popularnost božanstva Bjeloboga potvrđena je mnogobrojnim spominjanjem u srednjevjekovnim hronikama. Tako je njemački svećanik, kršćanski misionar i jedan od najboljih hroničara 12. vijeka, [[Helmold von Bosau]] u [[Slavenska hronika|Slavenskoj hronici]] ({{jez-la|Chronica Slavorum}}), prilikom posjete slavenskim državama u 12. vijeku, napisao da Slaveni ne započinju nikakve ozbiljne poslove bez prinošenja žrtvi Bjelobogu. Postojanje vjere u Bjeloboga potvrđeno je toponimima koji su sa njim povezani i koji su sačuvani do današnjih dana kod raznih slavenskih naroda.<ref>http://slavyans.myfology.info/panteon/Belobog.html{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Tako naprimjer: U [[Saksonija|Saksoniji]] planina [[Bieleboh]], u [[Poljska|Poljsko]]j mjesta [[Bjalobže]] i [[Bjalobožnica]], u [[Češka|Češkoj]] [[Bělbožice]], u [[Ukrajina|ukrajinskoj]] Galiciji [[Belbožnica]], u blizini Moskve postojalo je svetilište [[Belbogi]], a u [[Kostroma|Kostromi]] [[Ipatijevski manastir]], (''Belobožji manastir'' {{jez-ru|Ипатьевский монастырь}}) koji je u svom nazivu sačuvao ime drevnog boga svjetlosti i toplote.<ref name="Arhivirana kopija"/>

== Mitologija i legende ==
Bjelobog je sposoban ukloniti tamu i u ljudima rađati dobre misli i djela. I kao njegov brat, [[Černobog]], on može primijeniti svijet živih, [[Jav]], po svojim željama. Ujedno njegove sposobnosti su tu najjače. Bjelobog (Bjelbog, Belun) - je ovaploćenje svjetlosti, bog dobrote, sreće, bogatstva, ovaploćenje dnevnog i proljetnog neba. Svetilišta su se nalazila na brežuljcima koji su okrenuti prema suncu sa mnogobrojnim zlatnim i srebrenim ukrasima, koji su čak i noću osvjetljavali hram. Po predanjima glavni slavenski hram nalazio se na ostrvu  [[Rügen]]u (na sjeveru današnje Njemačke) na rtu [[Arkona]]. Tu su se primorski slaveni klanjali njemu i [[Svjatovit]]u.<ref>{{Cite web |url=http://slav.dtn.ru/Belobog.php |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170430174558/http://slav.dtn.ru/belobog.php |archive-date=30. 4. 2017 |url-status=dead }}</ref>

''"Na Bijeloj Rusiji ne bez dobrih ljudi",...'' govorili su drevni Rusi, imenujući bijelim i domovinu, i cara, i vjeru. A bijela svjetlost je oduvijek predstavljala zemlju i nebesa, čitav ogroman svemir. Naročito su ga poštovali u Bjelorusiji. Vjerovali su ako se čovjek izgubi u šumi, kući će ga obavezno dovesti sjedobradi starac koji podsjeća na maga. U sretnim trenucima Bjelorusi su govorirli: ''"postao sam prijatelj sa Belunom",'' ili  ''"Tamno je u šumi bez Beluna".''

S dolaskom jeseni, mladići i djevojke  sabravši jesenji urod, sastajali su se i pjevali:

" Iako svijetli na nebu luna,

Oh ,tamno je u šumi bez Beluna".

Smatrali su ga još davaocem bogatstva i bogatih usjeva. Za vrijeme žetve Belun dolazi na njivu i pomaže žeteocima u njihovom poslu. U epovima su opisivani susreti sa starcem s bijelom bradom, torbom na leđima, dugim štapom u rukama, koji moli siromašne ljude da mu počešu nos. Ako mu siromah počeše nos, nagrađuje ga zlatom iz svoje torbe i potom iščezava, kao da ga nikad nije ni bilo. Kao čuvar svega dobrog i pravednog, Belbog je vršio pravosuđe nad ljudima, otkrivajući koji je nevin, a koji je kriv; Nevinim se smatrao onaj koji je prošao nekoliko koraka s vrućim željezom u rukama i koji je ostao nepovrijeđen.<ref>http://drevnerus.ru/belbog</ref>

Ljetopisac [[Helmold von Bosau]] je pisao, kako su Slaveni u srednjevjekovnoj Slaviji, za vrijeme svadbi i drugih svečanosti, pili hmeljni med i kleli se Belbogom i Černobogom. Drveni izrezbareni kip, s likovima ljudi i životinja, s runskim natpisom na jeziku pomorskih Slavena, "Carni bu" (Crni bog), dugo je vremena stajao u njemačkom gradu [[Hamburg]]u. Černoboga su smatrali zlim.
U Ukrajini je postojala kletva: ''"Ubio te Crni bog!"''

Veoma je intersantna legenda o dva boga, koja se sačuvala u zemlji Donskih kozaka. Kozaci su smatrali da su Beljak (Belobog) i Černjak (Černobog)- braća blizanci, koji vječno prate čovjeka i zapisuju njegova djela u posebne knjige. Dobre "registrira" Bjelobog, zle, njegov brat. Nemoguće je išta saktiti od njihovih pažljivih i budnih pogleda. Ali ako se čovjek pokaje, to se zapis o lošem djelu briše, iako ne iščezava zauvijek - zapis čita Bog poslije smrti čovjeka. U smrtnom času braća postaju vidljiva i tada Bjelobog govori umirućem :" Ne radi ništa, sin će završiti tvoje poslove", a Černobog uvijek mračno dodaje: " I on neće sve do kraja završiti". Blizanci provode dušu sa Ovog svijeta do Suda, a zatim se vraćaju na zemlju kako bi vodili sljedećeg novorođenog do kraja njegovog života.

Pojedini istraživači Beloboga smatraju simbolom arijske vjere, a Černoboga - Šivu Rušiteljem. Drugi smatraju da je Belobog bio odjeven u bijelu haljinu, sa crnim zakrpama, a Černobog - sav u crnom, no sa bijelim zakrpama na odjeći. Upravo tako izgleda istočni simbol [[Jin i jang|Jin i Jang]], dvije snage koje smjenjuju jedna drugu i kreću se svijetom u vječnom krugu crno-bijelo.

Braću, Bjeloboga i Černoboga, koji slijede čovjeka i zapisuju u Knjigu Sudbine sva njegova djela, dobra i loša, kasnije su zamijenili Anđeo čuvar koji stoji na desnom ramenu čovjeka i Đavo, koji stoji na lijevom.<ref>http://godsbay.ru/slavs/triglav.html</ref>

== Sfere uticaja ==
Bjelobog je pokrovitelj [[Jav]]a - svijeta živih, u kom on daruje sreću i svjetlost nesretnima. Uticaj Bjeloboga je rasprostranjen na cijeli Jav i ne postoje granice njegove vlasti u tom svijetu.

== Ostale zanimljivosti ==
* Disanje Bjeloboga – topli, južni vjetar;
* Sveto oružje – štap;
* Sveta životinja – domaća mačka;
* Svete ptice – bijeli golub i siva patka;
* Dan Bjeloboga – šesti dan, dobridan (subota);
* Broj Bjeloboga – "b", odatle i opšti simbol Belboga - Točak Kola, šestokraka zvijezda u krugu, pahuljica, simbol bjeline i čistote;
* Rođenje Bjeloboga –  to je vrijeme poslije zimskog [[solsticij]]a, (u noć od 24. na 25. decembar);<ref>http://staroverod.narod.ru/bogi/belbog</ref>

== Također pogledajte ==
*[[Černobog]]
*[[Rod i Rožanice]]
*[[Jav]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{Slavenska mitologija}}

[[Kategorija:Staroslavenska mitologija]]