Holin
Holin (grč. χολή – holin = žuč) je dušična baza iz kompleksa vitamina B. Ulazi u sastav mnogih molekula koje imaju značajne funkcije u organizmu, kao što su fosfilipidi (lecitin, acetilholin i druge supstance). Pored toga, učestvuje i u transporti masti i holesterola, iz jetre u krv. Omogućava i normalan tok nervnih impulsa, uključujući i u intelektualnim procedima, kao što je pamćenje, npr.
Holin | |
---|---|
| |
Općenito | |
Hemijski spoj | Holin |
Druga imena | Bilinurin, (2-Hidroksietil)trimetilamonij 2-Hidroksi-N,N,N-trimetiletanaminij kation, sa nedefiniranim brojem aniona, X |
Molekularna formula | (CH3)3 N + (CH2)2OHX– |
CAS registarski broj | 62–49–7 |
SMILES | C[N+](C)(C)CCO |
InChI | 1S/C5H14NO/c1-6(2,3)4-5-7/h7H,4-5H2,1-3H3/q+1 |
Kratki opis | EC-broj: 200–655–4 |
Osobine1 | |
Molarna masa | 104,17080 |
Tačka ključanja | 305 |
Rizičnost | |
NFPA 704 | |
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima. |
Ovaj nutrijent je je topiv u vodi, obično grupisani u okviru pomenutog kompleksa. Uglavnom obuhvata različite amonijačne soli, koje sadrže N, N, N–trimetiletanolamonij kalcija (X– na desnoj strani označava nedefiniran broj aniona).
Kationi se javljujaju u glavi grupa fosfatidilkolin i sfingomijelin, dviju klasa fosfolipida kojim su bogate ćelijske membrane. Holin je molekulski prekursor neurotransmitera acetilholina, koji kontrolira u mnoge funkcije, uključujući i memoriju i kontrolu mišića.[1][2][3][4]
Da bi ostale zdrave, neke životinje moraju uzimati holin iz hrane. Za ljude, holin nije esencijalni nutrijent, osim ako je hrana lišena metionina i folata. Koristi se u sintezi komponenti ćelijske membrane. U 2005. Nacionalni odbor za zdravlje i hranu SAD je saopćio da samo 2% žena u postmenopauzi konzumira preporučen unos holina.
Historija
urediHolin je prvi izolirao Adolph Streker iz svinjske i goveđe žuči, 1862., a 1865. ga je prvi hemijski sintetizirao Oscar Liebreich. Do 1898 je bio poznat kao neurin. Pokazalo se da je hemijski identičan holinu. U1998., holin je klasificiran kao esencijalni nutrijent u Odboru za hranu i ishranu Instituta za medicinu (SAD).
Istraživanja
urediU jednom istraživanju iz 2010 . testirane su žene u postmenopauzi, s niskom razinom estrogena da se procijeni rizik za podložnost disfunkciji organa, uz dijetu sa nedovoljnom količinom holinaa. Kada su lišene holina u ishrani, u postmenopauzi 73% ih je dobilo placebo oštećenja razvijoja jetre ili mišića, ali je to smanjeno na 17%, ako su dobili suplemente estrogena. Studija je također pokazala da bi mlade žene trebalo uzimju više holina jer trudnoća je vrijeme kada je potražnja tijela za holinom najviša. Holin se posebno koristi za podršku razvoju nervnog sistema kod fetusa.[5]
Uključivanje holina u dugoročno održavanje zdravlja i razvoj kliničkih poremećaja, kao što su kardiovaskularne bolesti, kognitivni pad u starenju i regulaciji lipida u krvi razine, nije dobro definirano i dalje je problem budućih istraživanja.
Hemija
urediHolin je amonijska so sa hemijskom formulom (CH3)3 N + (CH2)2OHX–, gdje je X– brojač aniona, kao što su hrorid, hidroksid ili tartarat. Holinhlorid mogu formirati nisko-topiva duboko eutektna otapala, mješavina sa ureom, s neobičnim svojstvima. Salicilatne soli se koriste površinski, za ublažavanje bolova kod aftoznog ulkusa.
Holin hidroksid
urediHolin hidroksid je jedna od klasa faze transferskih katalizatora . koji se koriste da prenesu hidroksidni ion u organske sisteme, i, prema tome, smatra se jakom bazom. To je faza transferskih katalizatora sa najmanje potrošnje, a koristi se kao efikasan način za otklanjanje fotorezistencije u nervnomišićnim pločama. Holin hidroksid nije potpuno stabilan i polahko se razlaže u trimetilamin.
Uloga kod ljudi
urediFiziologija
urediHolin i njegovi metaboliti su potrebni za tri glavne fiziološke svrhe:
- strukturni integritet i signalizacija u ćelijskoj membrani,
- proizvodnja holinergičnog neurotransmitera (sinteza acetilholina) i
- jedan od glavnih izvora metil grupe preko njegovog metabolita trimetilglicins (betain), koji učestvuje u S-adenozilskom (istom) putu sinteze.[6][7][8][9][10][11][12]
Znaci nedostatka holina
urediNajčešći znaci nedostataka holina su masna jetra i hemoragične nekroze bubrega. Konzumiranje kolinom bogate hrane ublažava simptome nedostatka. Studija ove pojave na životinjama je stvorila neke kontroverze, zbog nedosljednosti u modificiranju faktora ishrane.
Sindrom ribljeg mirisa
urediHolin je prekursor trimetilamina, koji neki ljudi nisu u mogućnosti da razgrađuju zbog genetičkog poremećaja zvanog trimetilaminurija. Osobe sa ovim poremećem mogu patiti od jakog mirisa na ribu ili na drugi način neugodnih mirisa tijela, zbog oslobađanje mirisnog trimetilamina. Takav miris tijela se javlja čak i pri normalnoj ishrani, tj. onoj koja nije naročito bogata holinom. Osobama sa trimetilaminurijom se preporučuje da ograniče unos hrane bogate holinom; to može pomoći da se smanji neprijatan miris tijela.
Rizične grupe za nedostatak holina
urediSportisti i ljudi koji piju puno alkohola mogu biti u opasnosti za pojavu nedostatka holina i mogu imati koristi od njegovih suplemenata. Studije na više različitih populacija su otkrile da je prosječan unos holina bio ispod adekvatanog unosa. Nedavna analiza podataka iz 2003-2004. je otkrila da je za stariju djecu, muškarce, žene i trudnice, znači one kojima je holin najpotrebniji daleko ispod 10% ili manje od imali uobičajene razine.
Adekvatni unos i tolerirajuća gornja razina unosa
urediSAD Institute of Medicine National Academy of Sciences dao je sljedeće podatke za adekvatni unos (Adequate Intake: AI) Tolerirajuću gornju razinu unosa (Upper Intake Level: UL) za holin na:[13]
Dojenčad i djecaː mg/dan |
AI | UL | Muškarci (godine)ː mg/dan |
AI | UL | Žene (godine)ː mg/dan |
AI | UL | Trudnice i dojilje (godine)ː mg/dan |
AI | UL |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
0–6 mjeseci | 125 | - | 9–13 | 375 | 2000 | 9–13 | 375 | 2000 | Trudnice ≤ 18 |
450 | 3000 |
7–12 mjeseci | 150 | - | 14–18 | 550 | 3000 | 14–18 | 400 | 3000 | Trudnice 19–30 |
450 | 3500 |
1–3 godine | 200 | 1000 | 19–30 | 550 | 3500 | 19–30 | 425 | 3500 | Trudnice 31–50 |
450 | 3500 |
4–8 godina | 250 | 1000 | 31–50 | 550 | 3500 | 31–50 | 425 | 3500 | Dojilje ≤ 18 |
550 | 3000 |
50–70 | 550 | 3500 | 50–70 | 425 | 3500 | Dojilje 19–30 |
550 |
3500 | |||
> 70 | 550 | 3500 | > 70 | 425 | 3500 | Dojilje 31–50 |
550 |
3500 | |||
|
Izvori holina u hrani
urediAadekvatan unos (AI) holina je 425 miligrama na dan za odrasle žene, a veći za trudnice i žene dojilje. AI za odrasle muškarce je 550 mg / dan. Tu su i AU za djecu i mlade.
Hrana | Količina (UK mjere) |
Količina (metričke mjere) |
Holin (mg) | Kalorije | % Adekvatnog unosa – AI (manji je bolji)[15] |
---|---|---|---|---|---|
Sojine lecitinske granule | 15g | 450 | 120 [16][17] | 6 | |
Sirova govedina Jetra | 5 unci | 142 g | 473 | 192 [18] |
9 |
Suncokretov lecitinski sirup | 32g | 544 | 250 [19] | 10 | |
Karfiol | 1 funta | 454g | 177 | 104 < | 454g |
Veliko tvrdo kuhano jaje | 1 | 50g | 147 | 78 [20] |
12 |
Brokula | 1 funta | 454g | 182 | 158 [21] | 19 |
Pivski kvasac | 2 tbsps | 30g | 120 | 116 [22] | 21 |
Bakalar (riba) | 0.5 funti | 227g | 190 | 238 [23] |
28 |
Špinat | 1 funta | 454g | 113 | 154 [24] |
30 |
Pšenične klice | 1 čaša | 240mL | 202 | 432 [25] |
47 |
Soja, suho zrno | 100g | 116 | 268 [26][27] | 51 | |
Mlijeko, 1% masti | 1 kvart | 946mL | 173 | 410 [28] |
52 |
Sir (tofu) | 2 čaše | 470mL | 142 | 353 [29] |
55 |
Piletina | 0.5 funte | 227g | 150 | 543 [30] |
80 |
Kuhani bubrežasti grah | 2 čaše | 2 čaše | 108 | 450 [31] |
92 |
Nekuhana kinoa | 1 čaša | 1 čaša | 119 | 626 [32] |
116 |
Nekuhani amarant | 1 čaša | 1 čaša | 135 | 716 [33] | 117 |
Grejpfrut | 1 | 1 | 19 | 103 [34] |
119 |
Kikiriki | 1 čaša | 146g | 77 | 828 [35] |
237 |
Bademi | 1 čaša | 143g | 74 | 822 [36] |
244 |
Kuhana smeđa riža | 3 čaše | 710mL | 54 | 649 [37] |
264 |
Osim toga karfiola, i druge povrtne kupusnjače mogu biti dobar izvor holina. Sinapin je amonijačni alkaloid koji se nalazi u sjemenu crnog senfa. To je holin ester sinapinska kiselina. U USDA podataka o nutrijentima podataka] može se naći sadržaj holina za mnoge namirnice.[38][39]
Potrebe holina za ljude
urediOvdje su prikazane svakodnevni adekvatni unosi (AI) razine i gornje granice (UL) za holin u miligrama, preuzetih iz izvještaja koji je 2000. godine objavio Američki institut za medicinu. [1]
Životna dob | AI | UL |
---|---|---|
Dojenčad (mjeseci) 0–6 7–12 |
(mg/dan) 125 150 |
(mg/dan) ND ND |
Djeca (godine) 1–3 4–8 |
200 250 |
1000 1000 |
Muškarci (godine) 9–13 14–18 19–30 31–50 50–70 70 |
375 550 550 550 550 550 |
2000 3000 3500 3500 3500 3500 |
Žene (godine) 9–13 14–18 19–30 31–50 50–70 70 |
375 400 425 425 425 425 |
2000 3000 3500 3500 3500 3500 |
Trudnice (godine) ≤ 18 19–30 31–50 |
450 450 450 |
3000 3500 3500 |
Laktacija (godine) ≤ 18 19–30 31–50 |
550 550 550 |
3000 3500 3500 |
AI: Adekvatni unos; UL: Tolerantne razine gornjeg unosa
Također pogledajtə
urediReference
uredi- ^ Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, ISBN 0-12-361811-8.
- ^ Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger principles of biochemistry. W. H. Freeman and Co., ISBN 978-1-4641-0962-1.
- ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
- ^ Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.
- ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
- ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press
- ^ Coulehan J. L., Block M. R. (2005): The Medical Interview: Mastering skills for clinical practice, 5th Ed. F. A. Davis. ISBN 0-8036-1246-X. OCLC 232304023.
- ^ Noble J. (1987): Textbook of general medicine and primary care. Little Brown & Co, IS BN-13: 978-0316611503; ISBN 0316611506.
- ^ Sembulingam K., Sembulingam P. (2012). Essentials of medical physiology. JP Medical Ltd., ISBN 9789350259368.
- ^ Braun C. A., Anderson C. M. (2007): Pathophysiology: Functional alterations in human Health. Lippincott Williams & Wilkins, ISBN 9780781762502.
- ^ Gardiner P.: Advanced Neuromuscular Exercise Physiology. Human Kinetics. ISBN 9781450412278.
- ^ Britannica Educational Publishing (2011): The endocrine system. Britannica Educational Publishing. ISBN 9781615307319.
- ^ a b c Institute of Medicine: Dietary Reference Intakes: Vitamins Arhivirano 1. 9. 2010. na Wayback Machine
- ^ usda.gov: Interactive DRI Glossary Arhivirano 21. 12. 2014. na Wayback Machine
- ^ Procenat ishrane je obračunat unosom 2500 dnevnih kalorija za prosječnog odraslog muškarca i 550 mg za adekvatan unos (AI) koristeći brojke „sa stola“ (prije jela) . Npr., iako kikiriki sadrže holin, siromašan je izvor s obzirom na to da je potrebno 237% hrane da ispuni zahtjev AI, što znači da bi osoba koja nije jela ništa osim kikirikija unijela manje od polovine AI. Gotovo identične brojke se dobijaju u prosjeku za odrasle osobe ženskog spola kada se koristi 2000 kalorija i 425mg kao pretpostavka; stoga su neophodne odvojene kolone za muškarce i žense nisu neophodni.
- ^ "Bob's Red Mill soy lecithin – click on image of ingredients label". Arhivirano s originala, 9. 12. 2015. Pristupljeno 12. 1. 2016.
- ^ supplementation "Vitamin Research Products" Provjerite vrijednost parametra
|url=
(pomoć).[mrtav link] - ^ Entry for "Beef, variety meats and by-products, liver, raw"in the USDA Nutrients database Arhivirano 3. 3. 2015. na Wayback Machine
- ^ "Blue Mountain Organics' Sunflower lecithin". Arhivirano s originala, 3. 12. 2015. Pristupljeno 12. 1. 2016.
- ^ Entry for one large "Egg, whole, cooked, hard-boiled" in the USDA Nutrients database Arhivirano 3. 3. 2015. na Wayback Machine
- ^ Entry for "Broccoli, cooked, boiled, drained, with salt" in the Nutritiondata database
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 4. 5. 2015. Pristupljeno 12. 1. 2016.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ Entry for "Fish, cod, Atlantic, cooked, dry heat" in the USDA Nutrients database Arhivirano 3. 3. 2015. na Wayback Machine
- ^ Entry for "Spinach, frozen, chopped or leaf, cooked, boiled, drained, without salt" in the USDA Nutrients database Arhivirano 3. 3. 2015. na Wayback Machine
- ^ Entry for "Cereals ready-to-eat, wheat germ, toasted, plain" in the USDA Nutrients database Arhivirano 3. 3. 2015. na Wayback Machine
- ^ "Sources of Choline".
- ^ "IU soybean calories chart". Arhivirano s originala, 26. 11. 2014. Pristupljeno 12. 1. 2016.
- ^ Entry for "Milk, lowfat, fluid, 1% milkfat, with added vitamin A and vitamin D" in the USDA Nutrients database Arhivirano 3. 3. 2015. na Wayback Machine
- ^ Entry for "Tofu, firm, prepared with calcium sulfate and magnesium chloride (nigari) (1)" in the USDA Nutrients database Arhivirano 3. 3. 2015. na Wayback Machine
- ^ Entry for "Chicken, broilers or fryers, meat and skin, cooked, roasted" in the USDA Nutrients database Arhivirano 3. 3. 2015. na Wayback Machine
- ^ Entry for "Beans, kidney, all types, mature seeds, cooked, boiled, without salt" in the USDA Nutrients database Arhivirano 3. 3. 2015. na Wayback Machine
- ^ Entry for "Quinoa, uncooked" in the USDA Nutrients database Arhivirano 3. 3. 2015. na Wayback Machine
- ^ Entry for "Amaranth, uncooked" in the USDA Nutrients database Arhivirano 3. 3. 2015. na Wayback Machine
- ^ Entry for "Grapefruit, raw, pink and red, all areas" in the USDA Nutrients database Arhivirano 3. 3. 2015. na Wayback Machine
- ^ Entry for "Peanuts, all types, raw" in the USDA Nutrients database Arhivirano 3. 3. 2015. na Wayback Machine
- ^ Entry for 1 cup whole "Nuts, almonds" in the USDA Nutrients database Arhivirano 3. 3. 2015. na Wayback Machine
- ^ Entry for "Rice, brown, long-grain, cooked" in the USDA Nutrients database Arhivirano 3. 3. 2015. na Wayback Machine
- ^ Gossell-Williams M, Fletcher H, McFarlane-Anderson N, Jacob A, Patel J, Zeisel S (decembar 2005). "Dietary intake of choline and plasma choline concentrations in pregnant women in Jamaica". The West Indian Medical Journal. 54 (6): 355–9. doi:10.1590/s0043-31442005000600002. PMC 2438604. PMID 16642650.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Tzagoloff, A (1963). "Metabolism of Sinapine in Mustard Plants. I. Degradation of Sinapine into Sinapic Acid &Choline". Plant physiology. 38 (2): 202–6. doi:10.1104/pp.38.2.202. PMC 549906. PMID 16655775.
Vanjski linkovi
uredi- http://www.ebi.ac.uk/pdbe-srv/PDBeXplore/ligand/?ligand=CHT Choline bound to proteins] in the Protein Data Bank.
- http://lpi.oregonstate.edu/infocenter/othernuts/choline/ Choline], Linus Pauling Institute
- http://www.kegg.jp/dbget-bin/www_bget?C00114+-kcf Choline], Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes
- http://clinicaltrials.gov/show/NCT00545662%7Cwork=http://clinicaltrials.gov
- https://web.archive.org/web/20160304032115/http://www.cholineinfo.org/healthcare_professionals/overview.asp: CholineInfo.org
- http://www.medicinenet.com/choline_salicylate-magnesium_salicylate-oral/article.htm Choline