Dejtonski sporazum

Dejtonski mirovni sporazum
Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini
	Sjede sa lijeva na desno: Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman parafiraju Dejtonski mirovni sporazum u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.
Izrađen	10. august 1995.
Potpisan	14. decembar 1995.
Strane	Republika Bosna i Hercegovina; Republika Hrvatska; Savezna Republika JugoslavijaSvjedočili:; Sjedinjene Američke Države; Francuska; Ujedinjeno Kraljevstvo; Njemačka; Rusija; Evropska unija ;
Potpisnici	Alija Izetbegović; Franjo Tuđman; Slobodan Milošević; Bill Clinton; Jacques Chirac; John Major; Helmut Kohl; Viktor Černomirdin;
Jezik	bosanski, hrvatski, engleski i srpski

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, također poznat i kao Dejtonski sporazum, Dejtonski mirovni sporazum ili Dejton, pravni je akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio, da bi se zvanično prekinuo Rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995. Sporazum se naročito bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine.

Konferencija je trajala od 1. novembra do 21. novembra 1995. godine. Glavni učesnici su bili bosanski predsjednik Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra. Sadašnja administrativna podjela Bosne i Hercegovine i sastav vlade bili su neki od rezultata dogovora.^[3]

Proces

Dejtonski sporazum je bio kulminacija tzv. šatl (Shuttle) diplomatije koju je odpočeo Richard Holbrooke sa svojim timom pod pokroviteljstvom SAD-a. Šatl se sastojao od posredničke diplomatije između zaraćenih strana. Jednostavnije gledano kontakt grupa šatl diplomatije je igrala ulogu kurira i moderatora koji su proslijeđivali i moderirali zahtjeve zaraćenih strana.

Mnoge osnove i preduslovi Dejtonskog sporazuma započeli su zapravo šatl diplomatijom još godinu dana prije završne konferencije. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Dejtonski sporazum bio zasnovan je bila podjela Bosne i Hercegovine po ključu 51-49 (51% teritorije Federaciji BiH i 49% Republici Srpskoj) koji je usaglasila tzv. kontakt grupa.

Ipak pored mnogih usaglašnih dijelova sporazuma Dejtonski sporazum je djelovao da usaglasi dogovor o problematičnim pitanjima neke od kojih su bile

Pravne i državne nagodbe:

Priznanje Bosne i Hercegovine od strane susjednih država
Sastav vlade
Podjela vlasti između države i entiteta
Institucije
Glasanje i povratak izbjeglica

Teritorijalne nagodbe:

Status i samoodrživa deblokada Sarajeva
Goražde koridor
Posavska teritorija
Brčko koridor
Zapadna Slavonija

Iako su mnoge stvari bile dogovorene, Dejtonski sporazum je bio proglašen neuspjelim pola sata prije zatvaranja konferencije pošto bosanska strana nije htjela da prihvati finalnu nagodbu. Sporazum je ipak uspio nakon što je zadnjem momentu donesena odluka da će se arbitraža u vezi sa brčanskim koridorom odraditi u naknadnom periodu.

Kontroverze

Dejtonski sporazum danas

Dejtonski mirovni sporazum danas je po mnogima prevaziđen i kritiziraju ga uglavnom sve tri bosanske strane, mada se službena srpska politika iz Banja Luke protivi njegovoj promjeni, videći u njima rušenje Republike Srpske, koja je kao pojam sporazumom i formalno potvrđena. U svakodnevnom praktičnom životu savremene Bosne 21. vijeka vidljivo je da Dejtonski sporazum spriječava svaki imalo smjeliji i življi napredak zemlje u pravcu reintegracije i rekonstrukcije građanskog društva, kakvo je Bosna znala do 1992. godine, a Dejton se djelimično pokazuje i kao smetnja na putu Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama, koji predviđa efikasniji, jednostavniji i transparentniji upravni aparat, kojeg Bosna i Hercegovina, sastavljena od dva entiteta i jednog distrikta, odnosno desetak kantona na daljnjem nivou vlasti, nikako nema. Nekoliko internacionalnih konferencija zadnjih godina pokazalo je neodrživost promjene Dejtona, koja se kao težak, mučan, ali i efikasan proces već dešava na djelu u zemlji, čime će Bosna i Hercegovina jednog dana preći iz tzv. Dejtonske u tzv. Briselsku fazu, fazu aktivnih euroatlantskih integracija.

Također pogledajte

Vašingtonski sporazum

Reference

^ "Summary of the Dayton Peace Agreement on Bosnia-Herzegovina". www1.umn.edu. 30. 11. 1995.
^ "Opci okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini" (PDF). mup.ks.gov.ba. 30. 11. 1995. Arhivirano s originala (PDF), 19. 1. 2022.
^ "Dejtonski sporazum". Dayton Accords. State Department (DOS). 30. 3. 1996.

Vanjski linkovi

Logo Wikicitata

Wikicitati imaju citate vezane za: Dejtonski sporazum

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Dejtonski sporazum

Opći okvirni Sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (en)
Opći okvirni Sporazum za mir u Bosni i Hercegovini Arhivirano 19. 1. 2022. na Wayback Machine (bs)

[1] "Summary of the Dayton Peace Agreement on Bosnia-Herzegovina". www1.umn.edu. 30. 11. 1995.

[2] "Opci okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini" (PDF). mup.ks.gov.ba. 30. 11. 1995. Arhivirano s originala (PDF), 19. 1. 2022.

[3] "Dejtonski sporazum". Dayton Accords. State Department (DOS). 30. 3. 1996.

[1]

[2]

[3]

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini
${{{slika_alt}}}$ Sjede sa lijeva na desno: Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman parafiraju Dejtonski mirovni sporazum u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.
Izrađen	10. august 1995. (1995-08-10)
Potpisan	14. decembar 1995. (1995-12-14)
Strane	Republika Bosna i Hercegovina Republika Hrvatska Savezna Republika Jugoslavija Svjedočili: Sjedinjene Američke Države Francuska Ujedinjeno Kraljevstvo Njemačka Rusija Evropska unija ^[1]
Potpisnici	Alija Izetbegović Franjo Tuđman Slobodan Milošević Bill Clinton Jacques Chirac John Major Helmut Kohl Viktor Černomirdin
Jezik	bosanski, hrvatski, engleski i srpski ^[2]