Razlika između verzija stranice "Divlja horda"

| image = </noinclude>TheDivlja Wildhorda Bunch- poster.JPG</noinclude>

'''Divlja horda''' američki je [[Epski filmovi|epski]] [[antivestern]] snimljen 1969. u režiji [[Sam Peckinpah|Sama Peckinpaha]]. Glavne uloge tumače [[William Holden]], [[Ernest Borgnine]], [[Robert Ryan]], [[Edmond O'Brien]], [[Ben Johnson (glumac)|Ben Johnson]] i [[Warren Oates]]. Radnja filmaprati se bavi ostarjelomostarjelu odmetničkomodmetničku bandombandu na [[Granica između Meksika i Sjedinjenih Američkih Država|granici]] između [[Meksiko|Meksika]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] koja se pokušava da se prilagodiprilagoditi promjenjivom modernom svijetu tokom 1913. Film je bio kontroverzan zbog svog grafičkogprikaza nasilja i prikaza grubih ljudi koji pokušavaju preživjeti ne birajući sredstva.<ref>{{cite book|author=Philip Armour|title=The 100 Greatest Western Movies of All Time: Including Five You've Never Heard of|date=juni 2011|publisher=Performing Arts |isbn=978-0-7627-6996-4 |page=15 |url= https://books.google.com/books?id=eHQd9M569k8C&q=the+wild+bunch+release+violence+controversy&pg=PA15|access-date=6. 10. 2014}}{{Dead link|date=septembar 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref> Scenarij su napisali Peckinpah, [[Walon Green]] i [[Roy N. Sickner]]. ''Divlja horda'' snimana je u [[Technicolor]]u i [[Panavision]] tehniciu, u Meksiku, posebno u Haciendi Ciénaga del Carmen, duboko u pustinji između [[Torreón]]a i [[Saltillo|Saltilla]] u [[Coahuila|Coahuili]] te na rijeci [[Nazas (rijeka)|Nazas]].

Film je poznat po zamršenoj, brzoj montaži iz više uglova, koristeći normalne i usporene snimke, revolucionarnu snimateljsku tehniku za 1969. Scenarij Greena, Peckinpaha i Sicknera bio je nominiran za [[Oscar]] u kategorijama za [[Oscar za najbolji originalni scenarij|najbolji scenarij]], a muzika [[Jerry Fielding|Jerryja Fieldinga]] nominirana je za [[Oscar za najbolju originalnu muziku|najbolju originalnu muziku]]. Osim toga, Peckinpah je nominiran za nagradu za izvanrednu režiju od [[Društvo američkih režisera|Društva američkih režisera]], a snimatelj [[Lucien Ballard]] dobio je nagradu od [[Nacionalno društvo filmskih kritičara|Nacionalnog društva filmskih kritičara]] za najbolju kameru. Godine 1999. [[Kongresna biblioteka]] Sjedinjenih Država odabrala je ovaj film za čuvanje u [[Nacionalni filmski registar|Nacionalnom filmskom registru]] kao "kulturološki, historijski i estetski važan".<ref>{{Cite web|title=Complete National Film Registry Listing |url=https://www.loc.gov/programs/national-film-preservation-board/film-registry/complete-national-film-registry-listing/|website=Library of Congress|access-date=15. 5. 2020}}</ref> Film je rangiran na 80. mjesto na listi [[AFI-jevih 100 godina... 100 filmova]] i 69. na listi [[AFI-jevih 100 godina... 100 uzbuđenja]].<ref>{{cite web |title=100 Years...100 Thrills|website=afi.com |publisher=Američki filmski institut |url= http://connect.afi.com/site/PageServer?pagename=100YearsList |access-date= 13. 11. 2007 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110716070826/http://connect.afi.com/site/PageServer?pagename=100YearsList |archive-date=16. 7. 2011}}</ref> Godine 2008. [[Američki filmski institut]] uvrstio je ''Divlju hordu'' i na listu [[AFI-jevih 10 top 10|deset najboljih filmova]] u žanru vesterna i rangirao je na šesto mjesto.<ref>{{cite news | author=American Film Institute | title=AFI Crowns Top 10 Films in 10 Classic Genres | website=ComingSoon.net | date=17. 6. 2008 | url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=46072 | access-date= 18. 6. 2008 | author-link= Američki filmski institut | archive-date= 18. 8. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080818100312/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=46072 | url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web | title=Top Western | url=http://www.afi.com/10top10/western.html | website=AFI.com|publisher=Američki filmski institut |access-date= 18. 6. 2008}}</ref>

U aprilu 1965. producent Reno Carrell odabrao je originalnu priču i scenarij Walona Greena i Roya Sicknera, pod nazivom "Divlja horda".<ref>{{cite news|title=MOVIE CALL SHEET: Star Sought for Bond Role|author=Martin, Betty|work= Los Angeles Times |date=April 14,. 4. 1965|page= D18}}</ref> Godine 1967. producenti [[Warner Bros.-Seven Arts]] Kenneth Hyman i Phil Feldman bili su zainteresirani da Sam Peckinpah prepravi i režira avanturistički film pod nazivom ''The Diamond Story''. Profesionalni izopćenik zbog poteškoća u produkciji svog prethodnog filma, ''[[Major Dundee]]'' (1965), i otpuštanja sa snimanja filma ''[[The Cincinnati Kid]]'' (1965), Peckinpahova reputacija se poboljšala nakon njegovog hvaljenog rada na televizijskom filmu ''[[Noon Wine (1966) | Noon Wine]]'' (1966). U to vrijeme, scenarij [[William Goldman|Williama Goldmana]] za film ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' je nedavno kupio [[20th Century Fox]]. Alternativni scenarij dostupan u studiju bio je ''Divlja horda''. Ubrzo je odlučeno da se ''Divlja horda'', koji je imao nekoliko sličnosti s Goldmanovim radom, producira kako bi nadmašio ''Butcha Cassidyja'' u kinima.<ref>{{Cite news

| date =Marchmart 1982

}}</ref><ref>{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=257–263 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref><ref>{{cite book |first=Garner |last=Simmons | title=Peckinpah, A Portrait in Montage|url=https://archive.org/details/peckinpahportrai0000simm | publisher=University of Texas Press |year = 1982|pages=73–81[https://archive.org/details/peckinpahportrai0000simm/page/73 73]–81 | isbn= 0-292-76493-6 }}</ref><ref>{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=307–309 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref>

Do jeseni 1967. Peckinpah je ponovo pisao scenarij i pripremao se za produkciju. Glavno snimanje je u potpunosti obavljeno na lokaciji u Meksiku, posebno u mjestu Hacienda Ciénaga del Carmen (duboko u pustinji između gradova [[Torreón]]a i [[Saltillo]]a, [[Coahuila]]) i na rijeci [[Rio Nazas]].<ref>{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|page=323 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref> Peckinpahov epski rad inspiriran je njegovom željom da se vrati filmovima, nasilju koje se vidi u filmu [[Bonnie i Clyde (film)|Bonnie i Clyde]] (1967.), rastućom frustracijom SAD-a sa [[Vijetnamski rat|Vijetnamskim ratom]], i onim što je on smatrao potpunim nedostatkom stvarnosti viđenim u vesternima do tada.<ref name="Weddle 1994 310–331">{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=310–331 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref><ref name="Hoberman">{{cite news|last=Hoberman|first=J.|title=The Charge of the Peckinpah Brigade|url=https://www.nytimes.com/2005/04/03/movies/03hobe.html|access-date=May 21,. 5. 2013|newspaper=The New York Times|date=April 3,. 4. 2005|quote=To see the extended "Major Dundee" is to see the smoking ruin from which Peckinpah's masterpiece arose.}}</ref> Bacio je se na posao da snimi film koji prikazuje ne samo opako nasilje tog perioda, već i grubijane koji pokušavaju da prežive to doba. Postojje sličnosti s više scena iz drugih filmova kao što su ''Major Dundee'', uključujući usporene akcione sekvence (inspirirane radom [[Akira Kurosawa|Akire Kurosawe]] u filmu ''[[Sedam samuraja]]'' (1954), likovi koji napuštaju selo kao da su pogrebna povorka, te korištenje neiskusnih mještana kao statista.<ref name="Weddle 1994 310–331"/><ref name="Hoberman"/>

Peckinpah je razmatrao mnoge glumce za ulogu Pikea Bishopa prije odabira [[William Holden|Williama Holdena]]. U listu su uključeni: [[Richard Boone]], [[Sterling Hayden]], [[Charlton Heston]], [[Burt Lancaster]], [[Lee Marvin]], [[Robert Mitchum]], [[Gregory Peck]] i [[James Stewart]]. Marvin je zapravo prihvatio ulogu, ali se povukao nakon što mu je ponuđeno više novca da glumi u filmu ''[[Oboji svoja kola (film)|Oboji svoja kola]]'' (1969).<ref>{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=319 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref> Peckinpahova prva dva izbora za ulogu Dekea Thorntona bili su [[Richard Harris]] (koji je glumio u filmu ''[[Major Dundee]]'') i [[Brian Keith]] (koji je radio s Peckinpahom na TV seriji ''[[Zapadnjak (TV serija)|Zapadnjak]]'' (1960.) i ''[[Smrtonosni drugovi]]'' (1961)). Harrisu se nikada nije službeno obratilo; Keitha su pitali, ali je on to odbio. Robert Ryan je konačno dobio ulogu nakon što ga je Peckinpah vidio u akcijskom filmu s tematikom iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ''[[Dvanaestorica žigosanih]]'' (1967). Ostali glumci koji su razmatrani za ulogu bili su: [[Henry Fonda]], [[Glenn Ford]], [[Van Heflin]], Ben Johnson (kasnije glumio Tectora Gorcha) i [[Arthur Kennedy (glumac)|Arthur Kennedy]].<ref>{{cite web|last1=Crawley|first1=Tony|title=The Wild Bunch|url=http://crawleyscastingcalls.com/index.php?option=com_movies&Itemid=60&id=100&lettre=SPEC|website=Crawley's CastingCalls|access-date=October 6,. 10. 2014}}</ref>

Uloga Mapachea pripala je Emiliju Fernándezu, meksičkom filmskom redatelju, piscu, glumcu i prijatelju Peckinpaha. Među onima za koje se smatralo da će igrati Dutcha Engstroma bili su [[Charles Bronson]], [[Jim Brown]], [[Alex Cord]], [[Robert Culp]], [[Sammy Davis Jr.]], [[Richard Jaeckel]], [[Steve McQueen (glumac)|Steve McQueen]] i [[George Peppard]]. [[Ernest Borgnine]] izabran je na osnovu njegove glume u filmu ''Dvanaestorica žigosanih'' (1967).<ref>{{cite book |first=David |last=Weddle| author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=320 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref> [[Robert Blake (glumac)|Robert Blake]] bio je prvi izbor da glumi Angela, ali je tražio previše novca. Peckinpah je bio impresioniran Jaimeom Sánchezom u filmskoj adaptaciji ''[[Zalagaoničar (film)|Zalagaoničar]]'' [[Sidney Lumet]]a i zahtijevao je da on bude izabran za ulogu Angela.<ref>{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=321 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref> Glumac [[Albert Dekker]] dobio je ulogu Harrigana, detektiva za željeznie. ''Divlja horda'' bio je njegov posljednji film, budući da je umro samo nekoliko mjeseci nakon što su njegove posljednje scene dovršene.<ref>{{cite book|last1=Jarlett|first1=Franklin|title=Robert Ryan: A Biography and Critical Filmography|date=November 1,. 11. 1997|publisher=Performing Arts|isbn=0-7864-0476-0|page=148|url=https://books.google.com/books?id=NbJfHbQXJVsC&q=Albert+Dekker+death+after+the+wild+bunch&pg=PA148|access-date=October 6,. 10. 2014}}</ref> [[Bo Hopkins]] imao je samo nekoliko televizijskih uloga u svom biografiji kada je glumio Clarencea "Crazy" Leeja. [[Warren Oates]] glumio je Lylea Gorcha, i prethodno je radio s Peckinpahom na TV seriji ''[[The Rifleman]]'' i njegovim prethodnim filmovima ''[[Jaši po visokoj zemlji]]'' (1962.) i ' '[[Major Dundee]]'' (1965.).

Do završetka snimanja, Peckinpah je snimio 101&nbsp;km trake filma sa 1288 kamera. Lombardo i Peckinpah ostali su u Meksiku šest mjeseci da bi uradili montažu. Nakon početnih rezova, početna sekvenca pucnjave trajala je 21 minutu. Izrezivanjem kadrova iz određenih scena i isjecanjem drugih, uspjeli su fino smanjiti početnu pljačku na pet minuta. Kreativna montaža postala je model za ostatak filma i "zauvijek će promijeniti način na koji će se filmovi snimati".<ref>{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=356 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref>

Jedan od prvih Lombardovih doprinosa bio je da Peckinpahu prikaže epizodu TV serije ''Felony Squad'' koju je montirao 1967. Epizoda pod nazivom ''Moja mama se izgubila'' uključivala je usporenu sekvencu u kojoj je [[Joe Don Baker]] ubijen od strane policije. Scena je imala usporenu snimku pomiješanu s normalnom brzinom, i snimana je sa 24 kadra u sekundi, ali je optički štampana trostruko sa 72 kadra u sekundi.<ref name="david a. cook">{{cite book |last=Cook |first=David A. |chapter=Ballistic Balletics: Styles of Violent Representation in The Wild Bunch and After |title=Sam Peckinpah's The Wild Bunch |url=https://archive.org/details/sampeckinpahswil00prin |url-access=limited |editor1-first=Stephen |editor1-last=Prince |year=1999|publisher=Cambridge University Press|location=New York|isbn=0521586062|page=[https://archive.org/details/sampeckinpahswil00prin/page/n157 145]}}</ref> Peckinpah je navodno bio oduševljen i rekao je Lombardu: "Hajde da probamo nešto od toga kada stignemo u Meksiko!" Režiser bi snimao glavne pucnjave sa šest kamera, koje su radile pri različitim brzinama filma, uključujući 24 kadra u sekundi, 30 kadrova u sekundi, 60 kadrova u sekundi, 90 kadrova u sekundi i 120 kadrova u sekundi. Kada se scene na kraju spoje, radnja bi se pomjerala sa spore na brzu i dalje na sporiju, dajući vremenu elastičan kvalitet koji do tada nije bio viđen u filmovima.<ref>{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=333–334 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref>

Dalja montaža je urađena kako bi se osigurala povoljna ocjena od strane [[MPAA]], koji je bio u procesu uspostavljanja [[Sistem ocjenjivanja filmova Američkog udruženja za rangiranje filmova|sistema ocjenjivanja]]. Peckinpah i njegovi montažeri skratili su film kako bi zadovoljili nove, ekspanzivne parametre R-rejtinga koji su, po prvi put, označili film kao neprikladan za djecu. Bez ovog novog sistema rangiranja, film ne bi mogao biti prikazan sa svojim eksplicitnim scenama krvoprolića.<ref>{{cite book |last=Prince |first=Stephen |author-link=Stephen Prince |title=Sam Peckinpah's The Wild Bunch |url=https://archive.org/details/sampeckinpahswil00prin |url-access=limited |year=1999 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |isbn=0-521-58433-7 |pages=[https://archive.org/details/sampeckinpahswil00prin/page/n27 15]–16 |editor1-first=Stephen |editor1-last=Prince |chapter=Savage Poet of American Cinema}}</ref>

Kritičari filma ističu temu kraja ere odmetničkih revolveraša. Na primjer, lik Pikea Bishopa savjetuje: "Moramo početi razmišljati o svijetu bez našeg oružja. Ti dani se brzo bliže." Banda živi po anahronom kodeksu časti za kojeg nema mjesta u društvu 20. vijeka. Također, kada banda pregleda Mapacheov novi automobil, oni vide da to označava kraj putovanja konjem, što je simbol i u Peckinpahovim filmovima ''Jaši visokom zemljom'' (1962) i ''[[Balada o Cable Hogueu]]'' (1970).<ref>{{cite book |first=Garner |last=Simmons| title=Peckinpah, A Portrait in Montage|url=https://archive.org/details/peckinpahportrai0000simm | publisher=University of Texas Press |year = 1982|pages=[https://archive.org/details/peckinpahportrai0000simm/page/82 82] | isbn= 0-292-76493-6 }}</ref>

Izdaja je sekundarna tema ''Divlje horde''. Likovi pate od saznanja da su izdali prijatelja i prepustili ga njegovoj sudbini, kršeći tako sopstveni kodeks časti kada im to odgovara ("10,000 dolara prekida užasno mnogo porodičnih veza"). Međutim, Bishop kaže: "Kada staneš na stranu čovjeka, ostaješ uz njega, a ako to ne možeš, onda si kao neka životinja."<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=NjLdMBBPQUcC&pg=PA163 |page=163 |title=Sam Peckinpah's Feature Films |last=Dukore |first=Bernard Frank |publisher=University of Illinois Press |year=1999 |isbn=0-252-06802-5}}</ref> Takve oprečne ideje dovode do nasilnog završetka filma, jer preostali muškarci smatraju da je njihovo napuštanje Angela nepodnošljivo. Bishop se sjeća u flešbeku svojih izdaja, posebno kada je napustio Dekea Thorntona, kada ih sustiže ruka zakona i kada je napustio Ludog Leeja u željezničkoj kancelariji nakon pljačke, navodno da bi čuvao taoce. Kritičar [[David Weddle]] piše da je "poput Conradovog ''[[Lord Jim]]a'', herojstvo Pikea Bishopa potaknuto silnom krivicom i očajničkom željom da umre."<ref>Weddle, pg. 318</ref>